Srbija je jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gori - četvrtina spoljnotrgovinske razmjene obavlja se sa Srbijom. S druge strane Srbija kroz tu razmjenu ostvari oko 450 miliona eura deviznog priliva. Osim toga, turisti iz Srbije su najbrojniji na crnogorskom primorju, ali je zanimljiv i podatak da više od 6.000 građana Srbije godišnje, nađe sezonski ili trajni posao u Crnoj Gori.
Potpisivanjem Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i unapređenjem saradnje u oblasti carinskih pitanja stvaramo uslove za veće investicije i dinamiziranje ekonomske saradnje između naših privrednika. Istovremeno, stvaramo institucionalne pretpostavke za efikasniju saradnju, razmjenu podataka i kontrolu poreskih obveznika. Eliminisanjem dvostrukog oporezivanja želimo da podstaknemo i ohrabrimo investicije iz Srbije. Prirodno je da, pored značajnog učešća investitora iz Italije, Austrije, Njemačke, Rusije, Slovenije i drugih evropskih država, imamo i značajnije učešće investitora iz Srbije - kaže ministar finansija u Vladi Crne Gore Milorad Katnić, odgovarajući na pitanje Danasa da li će nedavno potpisani Sporazum između vlada Crne Gore i Srbije podići obim spoljnotrgovinske razmjene na viši nivo.
Kako biste prokomentarisali stanje budžeta Crne Gore, servisiraju li se na vrijeme sve obaveze prema iz budžetskim korisnicima?
- Budžet Crne Gore je u fazi konsolidacije. Još uvijek je izražen pritisak izazvan rastom penzija, plata i socijalnih davanja, ali smo uspjeli da smanjimo ukupnu budžetsku potrošnju i deficit. Prihodi su na zadovoljavajućem nivou, nepunih dva odsto ispod planiranih, a postoji dodatni fiskalni prostor u dijelu prihoda po osnovu vlasništva u kapitalu, naplati poreskog duga i smanjenja sive ekonomije. Uprkos svim izazovima, i u vrijeme ekonomske krize, održali smo likvidnost budžeta. U prvom redu, zahvaljujući dobroj procjeni trenutka za izlazak na međunarodno tržište kapitala. Emisija euro obveznica (u aprilu) desila se u pravo vrijeme, prije trenutno, veoma ozbiljne krize na međunarodnom finansijskom tržištu. Obezbjeđenje sredstava za redovno servisiranje svih obaveza, na izrazito nestabilnom tržištu, uz povoljnije uslove nego prošle godine, smatramo našim velikim uspjehom. Raspolažemo značajnim iznosom likvidnih sredstava, što omogućava da sve budžetske obaveze redovno izmirujemo. U Državnom trezoru nema naloga za plaćanje, koji su stariji od dva dana, iako je zakonom propisan rok 30 dana. Takođe, uspostavili smo proceduru da se povraćaj poreza na dodatu vrijednost vrši u roku od dva dana, iako je zakonski rok 60 dana. Izmirenje obaveza bez čekanja i značajno prije zakonom propisanih rokova znače podršku privredi i likvidnosti.
Problem koji nije mimoišao ni Crnu Goru svakako je visoka javna potrošnja. Da li je načinjen neki pomak u pravcu smanjenja potrošnje?
- Nivo javne potrošnje prevelik je teret za našu privredu, ukoliko želimo brži ekonomski razvoj i poboljšanje životnog standarda. To znači da javnu potrošnju moramo prilagoditi poreskom kapacitetu privrede i stanovništva i u tom pravcu su već učinjeni značajni iskoraci. Državna potrošnja smanjena je sa više od 51 odsto BDP-a, koliko je iznosila 2009, na 47,4 odsto BDP-a u 2010. Planirana javna potrošnja za 2011. godinu iznosi 44,4 odsto BDP-a, što za dvije godine predstavlja fiskalnu konsolidaciju od preko 6,5 odsto BDP-a. Istovremeno, popravljen je bilans javnog sektora. Deficit je sa 5,7 odsto BDP-a u 2009, smanjen na 3,9 odsto BDP-a u 2010, dok za 2011. godinu očekujemo da će iznositi oko tri odsto BDP-a. Osnovni fiskalni ciljevi su zadržavanje poreskih stopa na dohodak i dobit na nivou od devet odsto i smanjenje tekuće budžetske potrošnje i javnog duga na nivo od 35 odsto BDP-a.
Uprkos visokoj zaduženosti država nastavlja da se zadužuje. Koliki je javni dug Crne Gore i prijeti li nam dužničko ropstvo?
- Trenutne vrijednosti državnog duga, uz parametre koji se odnose na otplatu duga i učešće kamata u BDP-u, svrstavaju Crnu Goru u umjereno zadužene države. Ročnost i valutna struktura su povoljni. Nivo državnog duga je u okvirima Mastrihtskih pravila propisanih od strane Evropske unije i značajno niži nego što je u državama euro zone. Ukupan državni dug je krajem juna iznosio 44,9 odsto BDP-a. Projekcija Ministarstva finansija je da državni dug u narednom periodu neće preći 46 odsto BDP-a, što je približno učešću iz 2004. godine. Jedan od osnovnih fiskalnih ciljeva je smanjenje javnog duga na nivo od oko 35 odsto BDP-a do kraja 2015. godine. Iako je sadašnji nivo održiv, u Ministarstvu finansija nijesmo zadovoljni dinamikom kretanja javnog duga. Za malu i otvorenu ekonomiju, podložnu eksternim šokovima, nizak nivo javnog duga je preduslov stabilnosti.
Prema nekim istraživanjima Crna Gora je visokorizična zemlja za ulaganja. Koji su to faktori rizika i kakva je u ovom trenutku zainteresovanost stranih investitora da svoj kapital plasiraju u Crnoj Gori?
- Nijesam siguran na koja istraživanja mislite. Dokumenti i podaci u koje imamo uvid govore upravo suprotno. U regionu Jugoistočne Evrope, uključujući Bugarsku i Rumuniju, Crna Gora zauzima najvišu poziciju na rang listi Indeksa globalne konkurentnosti za 2009. i 2010. godinu koji objavljuje Svjetski ekonomski forum. U Izvještaju o lakoći poslovanja za 2010. godinu, koji objavljuje Svjetska banka, Crna Gora je jedna do država lidera u regionu po ostvarenom napretku. Isto važi i za ocjenu datu u izvještaju Prekogranično investiranje za 2010, koji objavljuje Svjetska banka. Nedavno je Crnoj Gori više od 60 investitora iz 21 države svijeta ukazalo povjerenje kupujući euro obveznice. Uspješna emisija obveznica na međunarodnom tržištu, uz ostvarenje nižih kamatnih stopa u odnosu na prošlogodišnju, najbolja je potvrda povjerenja. Investitori su ti koji rizikuju i pokazuju stvarni odnos prema investicionom ambijentu. Prema podacima o broju i visini investicija, kao i zemljama iz kojih dolaze, Crna Gora je ne samo sigurna i stabilna, već i konkurentna.
Siva ekonomija je takođe veliki problem koji opterećuje normalno poslovanje. Da li bi, osim kampanje protiv sive ekonomije koja je u toku, državni organi trebalo odlučnije da se uhvate u koštac sa tom „pošasti“?
- Ne zatvaramo oči pred problemima, niti odlažemo njihovo rješavanje. Siva ekonomija je problem sa kojim se suočavaju sve države, pa i mnogo razvijeniji pravni i ekonomski sistemi nego što je naš. Čak se i u skandinavskim zemljama, koje važe za školske primjere visoke poreske discipline, siva ekonomija procenjuje na oko sedam odsto BDP-a. U pojedinim državama Evropske unije siva ekonomija je iznad 30 odsto. Najdjelotvorniji način smanjenja sive ekonomije je kreiranje sistema koji će poskupiti poslovanje u neformalnom sektoru, a ohrabriti i pojeftiniti regularan biznis. Zato je naša politika usmjerena na održavanje konkurentnog poreskog sistema, smanjenje barijera za poslovanje preduzeća, ali i uspostavljanje efikasnog represivnog mehanizam za one koji ne poštuju pravila. Intenzivirali smo kontrole poreskih obveznika i pooštrili kaznene mjere, uključujući i zabranu obavljanja djelatnosti. Inicirali smo i pojačane kontrole na carinskim prelazima u cilju sprečavanja nelegalnog uvoza i izvoza. Planiramo i uvođenje poreskih terminala (GPRS). Poseban elektronski sistem fiskalne memorije će biti uveden u prometu naftnih derivata, koji podrazumijeva uvođenje kontrolora nivoa goriva u rezervoaru i istovremeno kontrolora prodaje. U cilju promovisanja pozitivnog poslovanja, inicirali smo izradu tzv. crnih i bijelih listi kompanija. Zajedno sa Poreskom upravom, započeli smo kampanju „PDV je tvoj novac“, čiji je glavni cilj unaprijeđenje poreske kulture i podizanje svijesti naših građana.
Ne odustajemo od eura
Da li se, možda, zbog trenutne krize u euro zoni u Crnoj Gori razmišlja o odustajanju od eura i prelasku na domaću valutu?
- Euro predstavlja osnovu naših reformi. I monetarnih i fiskalnih. Pomogao nam je da sve probleme i ekonomske disbalanse jasnije vidimo i da se sa njima suočimo. S tom valutom su i transakcioni troškovi razmjene niži. Ovo je posebno važno za malu i otvorenu ekonomiju, orijentisanu na usluge, kakva je Crna Gora. Sigurna valuta, kako se god ona zvala, uz niske poreze i vladavinu prava preduslov je napretka. Uz to, euro je zajednička valuta zajednice država kojoj težimo. Zato u Crnoj Gori nijedna relevantna politička partija, niti ozbiljan ekonomista, ne zagovara odustajanje od eura i uvođenje vlastite valute.
Uskoro direktan platni promet
Jedno od bolnih pitanja, koje i te kako opterećuje ekonomsku saradnju, svakako je i neriješen problem uspostavljanja direktnog platnog prometa između Srbije i Crne Gore. Šta je na tom planu učinjeno, odnosno ko koči uspostavljanje direktnog platnog prometa?
- Uspostavljen je pravni i institucionalni okvir, a i saradnja između centralnih i poslovnih banaka Crne Gore i Srbije na zavidnom je nivou. Centralna banka Crne Gore je iskazala spremnost da poslove kliringa obavlja bez nadoknade. Čini se da je jedini razlog zašto direktni platni promet još nije uspostavljen jeste u tome što poslovne banke nisu spremne da se odreknu provizija. Pojedine banke su najavile uspostavljanje direktnog platnog prometa. Vjerujem da će i druge banke, pod pritiskom svojih klijenata, prepoznati interes i da će se u toj konkurenciji smanjiti transakcioni troškovi, jer posredni platni promet poskupljuje i usporava ekonomsku saradnju između Crne Gore i Srbije.
Autor: Branka Pejović
Intervju možete pogledati i na sledećem linku: http://www.danas.rs/dodaci/biznis/eliminisanje_dvostrukog_oporezivanja_poziv_srpskim_investitorima.27.html?news_id=221046