CdM: Kakvo je trenutno stanje u crnogorskoj ekonomiji i šta Vas najviše zabrinjava? Podaci od početka godine govore o rastu ekonomije, padu stope nezaposlenosti, stabilizaciji inflacije, smanjenju trgovinskog deficita.
Katnić: Već sam ranije saopštio da vjerujem u crnogorsku ekonomiju i da je jedna od najperspektivnijih u regionu i Evropi. Nakon dodatnih analiza koje sprovodimo u Ministarstvu finansija i na osnovu razgovora sa predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija, još više sam uvjeren u ovu ocjenu. Gradimo reputaciju na tržištu i povjerenje investicione zajednice.
Stabilizovali smo javne finansije i ojačali finansijski sistem, a podaci o ekonomskom rastu, povećanju izvoza i smanjenju nezaposlenosti ohrabruju. Budući rast možemo osloniti na dva sektora koja su apsolutno konkurentna na tržištu.
To su turizam, koji na globalnom nivou raste, u posljednjih 40 godina, preko šest odsto u prosjeku godišnje, i energetika, pri čemu u Crnoj Gori dominiraju obnovljivi izvori energije. Porodična, mala i srednja preduzeća pokazuju vitalnost, a stvaraju se osnove za početak novog investicionog ciklusa. Dakle, crnogorska ekonomija ima veliki potencijal, pa je i naša odgovornost da se adekvatno valorizuju mnogo veća.
Ono što su tekući problem koji zabrinjavaju jeste izražen problem nelikvidnosti, još uvijek negativne stope kreditne aktivnosti i visok iznos kredita koji se redovno ne servisiraju. U saradnji sa Centralnom bankom i uz podršku Svjetske banke, definisaćemo set mjera koji treba da minimizira rizike i ovaj problem učini manjim. U ovom segmentu nema jednostavnih rješenja tako da je potrebno da kroz sistemske promjene učinimo ukupan sistem efikasnijim kako bismo u srednjem roku imali pozitivan rezultat.
Posebno zabrinjava pritisak velikih, najčešće nerealnih očekivanja kada su u pitanju zarade i druga davanje iz budžeta. Poboljšanje životnog standarda nije stvar odluke, već povećanja produktivnosti, kvalitetnijeg i napornijeg rada. Odlukama se ne stvara dohodak, a njima se ne može ni preraspodijeliti ono čega nema.
Već plaćamo visoku cijenu za finansiranje rashoda koji prevazilaze izvorne prihode, pa je osnovni zadatak da smanjimo, a ne da povećavamo potrošnju. Zato je potreban odgovorniji odnos i više razumijevanja kako bismo ovo teško i ekonomski neizvjesno vrijeme prebrodili bez novih poremećaja. Na putu uspostavljanja stabilnosti i stvaranja uslova za rast, jako je važno da ne napravimo greške koje će ugroziti dugoročni prosperitet.
CdM: Dužnička kriza potresa svijet, a ovih dana se državnici i ekonomski analitičari najviše bave situacijom u Grčkoj. Čak se pominje i bankrot te države. Da li stanje u Grčkoj može u znatnoj mjeri uticati na Crnu Goru?
Katnić: Ukupna ekonomska situacija u eurozoni je jako složena. Više nije pitanje da li će neke države bankrotirati, već kada i kako smanjiti štetu. Sada je težište rasprava pomjereno na implikacije bankrota, bilo koje države, na bankarski sektor i ostatak Evrope.
Fiskalna kriza u Grckoj i drugim periferijalnim državama Evrope nema direktnog uticaja na Crnu Goru. Međutim, kontekst i razvoj situacije zabrinjavaju. Crnoj Gori, kao i drugim državama u našem regionu, prijete opasnosti kroz indirektne kanale uticaja. Prognoze rasta su značajno smanjene, a rizik od ponovne recesije je sve veći.
Negativni trendovi neminovno znače smanjenje trgovine, smanjen pristup kapitalu, manje investicije i manji ekonomski rast za sve države Evrope, uključujući i Crnu Goru. Jednim dijelom kriza će biti i psihološka, a negativna očekivanja učiniće da se građani i kompanije uzdržavaju od potrošnje i investicija. To će značiti usporavanje oporavka i dodatni pritisak na javne finansije.
Ne mozemo uticati na opšti ambijent i generalne trendove, ali moramo biti spremni na najgori scenario. Ovih dana smo sa relevantnih adresa, od MMF-a i Svjetske banke, dobili pohvale i čestitke za ekonomsku potitiku koju sprovodimo. Važno je da nastavimo fiskalno prilagođavanje, akumuliramo rezerve i nastavimo da snažimo bankarski sektor. To je preduslov stabilnosti i dugoročnog održivog rasta.
CdM: Nedavno je saopšteno da dug Crne Gore iznosi oko 50 odsto bruto društvenog proizvoda BDP-a. Šta će ministarstvo na čijem ste čelu preduzeti da se dug države smanji?
Katnić: Crna Gora pripada grupi umjereno zaduženih država. Drzavni dug Crne Gore iznosi 45 odsto BDP-a i značajno je ispod mastritskih kriterijuma i prosječnog nivoa duga u državama eurozone. Profil državnog duga je povoljan, u najvećem dijelu je denominiran u eurima, sa fiksnom kamatom i relativnom dugim rokom otplate.
Uprkos činjenici da smo, prema navedenim parametrima, u značajno boljoj poziciji u odnosu na mnoge evropske države, u Ministarstvu finansija nijesmo zadovoljni dinamikom razvoja javnog duga posljednjih godina. Crnogorski ekonomski sistem, kao mali i otvoren, bez mogućnosti monetarnog prilagođavanja, dodatno je osjetljiv na egzogene šokove. Zato je jedan od prioriteta naše politike obuzdavanje rasta državnog duga i njegovo značajno smanjenje u srednjoročnom periodu.
Srednjoročnim budžetskim okvirom definisali smo dalje fiskalno prilagođavanje koje znači smanjenje državne potrošnje i budžetskog deficita što će, uz ekonomski rast, voditi smanjenju relativnog nivoa državnog duga. Cilj je ostvarenje fiskalnog suficita počev od 2013. godine i smanjenje državne potrošnje i državnog duga na nivo ispod 40 odsto BDP-a.
U tom pravcu je od presudnog značaja da nastavimo fiskalnu konsolidaciju, odnosno da smanjimo budzetske izdatke do nivoa koji je moguce finansirati tekucim prihodima.
CdM: Opozicioni poslanici kritikovali su nova kreditna zaduženja. Posebno, su kritikovali posljednji kredit u iznosu od 59,1 milion eura koji je Crnpj Gori odobrila Svjetska banka. Prema njihovim riječima državna kasa je prazna. Koji je Vaš komentar na ovu konstataciju?
Katnić: Učestale kritike politike zaduživanja nijesu objektivne i često ne odgovaraju realnosti. Uticaj ekonomske krize je opredjeljivao ukupan ambijent u posljednje tri godine. Smanjeni budžetski prihodi, usljed pada uvoza i oslabljene ekonomske aktivnosti, i povećani rashodi, uzrokovani povećanjem nezaposlenosti i inflacije, rezultirali su deficitom koji se morao finansirati zaduživanjem.
Povećanje duga bila je neizbježna negativna posljedica pogoršanih ekonomskih i fiskalnih perfomansi, a ne rezultat autonomne odluke. Sa ovim izazovom su se suočile gotovo sve države Evrope. Prosječan dug u eurozoni iznosi preko 85 odsto BDP, a svega tri od 17 zemalja eurozone uspjele su odrzati nivo duga u okvirima mashtrihtskih kriterijuma.
Naravno, svjesni smo da svako dalje povećanje državnog duga vodi pogoršanju fiskalne pozicije i u krajnjem nije održivo. Zato i kritiku zaduživanja doživljavamo kao dobronamjernu i kao brigu o ekonomskoj budućnosti.
Posvećeni smo implementaciji mjera koje znače smanjenje zaduživanja i državnog duga, ali uzimajući u obzir teret starih dugova i obaveze njihovog servisiranja za izvjestan budući period neminovna su nova zaduživanja. Nova zaduženja nužno ne znače povećanje nivoa duga jer će narednih godina ona biti manja od iznosa potrebnih za servisiranje duga.
Istovremeno, u vremenima izrazitih nestabilnosti važno je obezbijediti određene fiskalne rezerve, pa svako zaduživanje ne znači i povećanje nivoa neto duga. Razvojni kredit
Svjetske banke je upravo usmjeren na obezbjeđenje dodatne stabilnosti i sigurnosti. Pored povoljnih dugoročnih sredstava koja će biti stavljena Crnoj Gori na raspolaganju, ovaj kredit predstavlja i potvrdu da smo implementirali dobre politike i ojačali fiskalni i finansijski sistem.
CdM: Vaše ministarstvo insistira na smanjenju javne potrošnje i najavljeno je da će ukoliko mjere ne daju očekivane rezultate uslijediti smanjenje zarada u javnom sektoru. Postoji li neki drugi način da se popune "rupe" u budžetu ili ne?
Katnić: Danas smo svjedoci da su sve države koje su povećale zarade i penzije iznad produktivnosti, uz protekcionističko radno zakonodavstvo i nedjelotvornu socijalnu politiku, ugrozile svoju stabilnost i ekonomski prosperitet. Nakon toga su bile primorane da donesu ekstremno teške i nepopularne mjere, cija je implementacija cesto bila pracena socijalnim nemirima i nezadovoljstvom.
Državna potrošnja u Crnoj Gori je prevelik teret za građane i privredu. Država troši blizu polovine ukupno ostvarenog dohotka i to nije održivo ako želimo da stvorimo uslove za brži napredak.
Na drugoj strani moramo smanjiti sivu ekonomiju i dalje prilagoditi poresku politiku kako bismo ostvarili dodatne prihode bez povećavanja poreskih stopa. Uz strukturne reforme i smanjenje barijera za poslovanje malih i srednjih preduzeća, stvoriće se uslovi za dinamičniji rast, nove investicije i novo zapošljavanje. To je jedini način da podijelimo teret fiskalnih disbalansa i stvorimo uslove za napredak.
CdM: U svijetu se uveliko pripremaju da povećaju poreze bogatašima. Zašto Crna Gora ne razmatra tu mogućnost?
Katnić: Mnoge vlade u svijetu pribjegavaju populističkim mjerama. Neke od ovih mjera su nedjelotvorne, a nerijetko i jako štetne u dugom roku za njihove građane i ekonomiju. Problem je što se ove mjere predstavljaju kao rješenja za rastuće probleme, politički su oportune i zvuče pozitivno, a u kratkom roku mogu da daju rezultate, pa su time i prihvatljive za srednjeg birača.
Istorija nas uči, a empirijska istraživanja potvrđuju, da povećanje poreza utiče distorzivno na ekonomsku aktivnost, smanjuje podsticaje za rad i investicije. Kada država odluči da oporezuje više, građani i kompanije traže načine da izbjegnu veći teret.
U krajnjem, oni koji imaju više novca imaju i više mogućnosti da glasaju nogama, tj. da presele svoje poslovne aktivnosti na druge destinacije. Zato je veće oporezivanje često kontraproduktivno i umjesto većih prihoda države se suoče sa manjom poreskom bazom, a ekonomija sa lošijom perspektivom.
Crna Gora gradi sistem konkurentnih poreskih stopa, nediskrecionog i neselektivnog oporezivanja. Sistem treba da podešavamo tako da on ne kažnjava rad, već da je jednostavan za implementaciju kako bismo smanjili sivu ekonomiju i prostor za potencijalnu korupciju. Oporezivanje u funkciji ekonomskog razvoja znači da veći teret oporezivanja treba prenijeti sa dohotka na potrošnji i imovinu.
Takva politika omogućava mobilnost među socijalnim grupama i ne kažnjava najposobnije i najmarljivije. Zato smo u prethodno periodu implementirali niske jedinstvene stope poreza na dohodak i dobit, a sa povećanjem akciza i poreza na imovinu, posebno sekundarnih stambenih jedinica i luksuznih automobila i jahti, pokušavamo napraviti adekvatan balans u poreskom teretu.
Takva politika već daje pozitivne rezultate, a važno je da budemo konzistentni u poreskoj politici jer česte promjene unose neizvjestnost i čine ukupnu ekonomsku politiku manje kredibilnom.
CdM: Ima li u Vašem ministarstvu viška zaposlenih?
Katnić: Od početka godine do danas izmjenom pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva finansija smanjili smo broj sistematizovanih radnih mjesta za 10 odsto, a broj službenika na platnom spisku za oko tri odsto.
Istovremeno smo preuzeli koordinaciju poslova koji se tiču sistema upravljanja fondovima Evropske unije i ojačali kapacitete u sektorima koji se bave ovim poslima. Na jednoj strani postoji potreba za novim stručnim saradnicima koji će odgovoriti izazovima procesa EU integracija, a na drugoj strani postoji jedan broj poslova koji zaslužuje efikasniju i racionalniju strukturu.
Ministarstvo finansija pokušava da bude primjer i da pokaže da je moguće uskladiti oba cilja, stvoriti efikasniju ali i racionalniju državnu administraciju.
CdM: U toku je kampanja "PDV je tvoj novac". Da li ste zadovoljni dosadašnjim efektima akcije?
Katnić: Kampanja je dala pozitivne rezultate, ali je ukupna situacija daleko od zadovoljavajuće. Pozitivni efekti se ogledaju u većoj poreskoj disciplini, suzbijanju sive ekonomije, efikasnijem radu inspekcijskih organa i, što je posebno važno, izgradnji povjerenja između građana, privrednih subjekata i Poreske uprave.
U prethodnom periodu bili smo fokusirani na primorski region jer je analiza pokazala da je tokom turističke sezone izražena poreska nedesciplina. Kontrole su bile „ciljane“ i usmjerene na subjekte kod kojih je uočena ili prijavljena nepravilnost. U periodu od 01.07. 2011. do 04.09. 2011. godine izvršeno je ukupno 1739 kontrola poslovanja, od čega je sa nepravilnostima bilo 1656 ili 95,23 odsto. Podnijete su 1.273 prekršajne prijave zbog neevidentiranja prometa, 61 prekršajna prijava zbog neobračunavanja ili netačnog obračunavanja poreskih obaveza i donijeto je 97 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti.
U 42 slučaja je zbog nepostupanja poreskih obveznika po rješenjima inspektora o zabrani obavljanja djelatnosti izvršeno je i pečaćenje objekta. Osjećaju se pozitivni uticaji ovih aktivnsti i na budžetske prihode, ali je rano govoriti o preciznim kvantitativnim efektima.
Naša namjera je da nastavimo i osnažimo aktivnosti na borbi protiv sive ekonomije. Fokus će biti na veće poreske obveznike gdje postoji sumnja o izbjegavanju plaćanje poreza. Novi zakon omogućava strožije kazne, a jedan od instrumenata će biti i trajno zatvaranje objekata i pokretanje krivičnih odgovornosti.
Važno je da stvorimo uslove da oni koji regularno rade i plaćaju obaveze prema državi dobiju efikasnu uslugu od državnih organa i da uživaju zaštitu od nelojalne konkurencije koja treba da bude eliminisana, odnosno svedena na minimum. Nastavićemo i sa kampanjom i aktivnostima na izgradnji međusobnog povjerenja sa građanima. Uskoro ćemo započeti projekat koji će kroz razne instrumente dodatno motivisati građane da pruže podršku na smanjenju sive ekonomije.
Novinar: Aleksandra Obradović
Ovdje možete pogledati intervju,objavljen na sajtu CdM-a :