Nova uslovljavanja dijela opozicije u predstojećim pregovorima o promjeni Ustava, kao što je bio slučaj sa izbornim zakonodavstvom, za premijera Igora Lukšića su neprihvatljiva jer smatra da će takvo eventualno ponašanje potpuno ogolilti poziciju njenih predstavnika.
»To bi pretvorilo opoziciju u faktor kojem nije stalo da Crna Gora nastavi evropske integracije već da je vrati šest godina unazad, u predrefendumsko stanje, što je potpuno neprihvatljivo«, rekao je u Lukšić u intervjuu agenciji MINA i dodao da nije siguran da cjelokupna opozicija razmišlja na taj način.
Prema njegovom mišljenju, ne može se povezivati nezavisnost pravosuđa sa pitanjima koja se tiču državnh simbola.
Opozicioni predstavnici najavili su da će njihov uslov za obezbjeđivanje dvotrećinske većine u Skupštini za promjenu Ustava biti uvođenje trobojke kao jedne od državnih zastava, kao i potpuna ravnopravnost srpskog i crnogorskog jezika u najvišem pravnom aktu.
Lukšić smatra da Skupština treba da nastavi rad na pripremi amandamana na Ustav kako bi bila pojačana nezavisnost pravosuđa, a do kraja mjeseca će biti održana sjednica na kojoj će se utvrditi nacrt sa alternativama i obezbijeđena javna rasprava.
On vjeruje da do kraja godine Crna Gora može da pokaže da je spremna i da formalno zaokruži proces nezavisnog pravosuđa.
Premijer podsjeća da Crna Gora ima svoje državne simbole definisane ustavom i zakonom i da je obaveza svih da ih popštuju u potpunosti, čime se obezbjeđuje odnos prema državi i njenim institucijama kakav zaslužuje. Za njega je sve ostalo stvar političko-partijskih programa koji, kako je ocijenio, objektivno nemaju legitimitet.
Lukšić je ove sedmice boravio i Njujorku, gdje je govorio na Generalnoj debati 66. zasjedanja Ujedinjenih nacija. Zadovoljan je posjetom Njujorku koja je, kako je kazao, jednim dijelom rutinska, jer se svake godine u ovo vrijeme održava Generalna skupština, što je prilika da se osim bavljenjem određenih tema zemalja pojedinačno, dotaknu i razmotre i neki globalni problemi.
U toku Glavne debate zasjedanja zvaničnici država članica imaju niz bilateralnh susreta na ad hoc osnovi, na mnogo manje formalnoj osnovi.
Crnoj Gori je to u ovom trenutku posebno važno, kako je objasnio premijer, s obzirom da je očekuje izvještaj Evropske komisije i period do decembarskog Evropskog savjeta koji treba da potvrdi nalaze iz tog dokumenta.
Lukšić je i Njujorku razgovarao, između ostalih, sa zvaničnicima UN-a, Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Turske, Kipra, Albanije.
On smatra mogućim i potrebnim početak pregovora o ulasku u EU i otvaranje pojedinih poglavlja naredne godine, ali kaže da je pitanje kada i u kojem trenutku. Zato mu je, kako je rekao, bilo važno da u toku boravka u Njujorku ostvari kontakte sa zvaničnicima predsjedavajućih naredne godine, a to su Danska i Kipar.
Lukšić tvrdi da u pregovorima o jeziku ni u jednom trenutku Vlada nije odstupila od interesa Crne Gore, a to je da se ona razvija kao građanski koncipirano društvo.
»Rješenje koje sam uspio dogovoriti u potpunosti uvažava heterogenost društva, zasniva se na Ustavu i što je najbitnije nećemo na kraju svake školske godine prebrojavati djecu kojim jezikom govore«, kazao je Lukšić.
Prema njegovom mišljenju, u Crnoj Gori smo se u prethodnih nekoliko mjeseci iscrpljivali temama koje su od interesa za relativno mali broj građana, a siguran je da 80,90 odsto njih kao svoj prioritet ima živitni standard, zaposlenje i kućni budžet. Zbog toga misli da su to teme kojima se što prije Crna Gora mora vratiti.
Lukšić ne zna koliko je realno da se pravoslavni vjernici u Crnoj Gori, s obzirom na netrpeljivosti, objedine ali je siguran da je to nužno.
»To su neke teme za koje godina, dvije, deset, 20 su izuzetno kratak vremenski period. Za rješenje nekih sličnih pitanja trebaju stotine godina i tu ne želim da gajim neka velika očekivanja«, dodao je on, uz ocjenu da je za crnogorsko društvo nužno da se dođe do rješenja koje će objediniti pravoslavne vjernike.
Lukšić smatra da treba dopustiti svim pravoslavcima u Crnoj Gori da, bez obzira da li su Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom, ili Srbi koji govore srpskim ili Crnogorsci koji govore srpskim ili Rusi, Grci ili Rumuni da ta osjećanja i pripadnost ispoljavaju bez opterećenja.
On nije razgovarao ni sa kim o eventualnom obezbjeđivanju autonomije za Mitropoliju crnogorsko-primorsku u Crnoj Gori, kako se spekulisalo u medijima.
»Ne bih se zalagao da Mitropolija crnogorsko-primorska kao samo jedan segment pravoslavne crkve u Crnoj Gori koja pripada beogradskoj Patrijaršiji dobije neku vrstu autonomije sama po sebi«, kazao je Lukšić i dodao da se vlast ne treba baviti unutrašnom organizacijom crkve.
Za Lukšića je sporan i sam naziv Mitropolije, s obzirom da asocira teritorijalno Crnu Goru u njenim prvobitnim granicama sa četiri nahije i izdvojenim primorjem, što je konfrontacija sa kategorijama crnogorske nacije i jezika.
Premijer je pojasnio da ne postoji u Crnoj Gori problem posvećenosti primjeni zakona, na čemu insistira Evropska unija.
On podsjeća da je Crna Gora, u skladu sa pregovorima i zahtjevima EU, dužna da implementira sve propise koji su definisani u portfelju Unije do sada.
Sa EU zemlja, objašnjava on, pregovara o tajmingu primjene propisa, i da li je nešto realno primjeniti odmah ili se mora ići na tranzicioni period od godinu, dvije ili deset.
Lukšić tvrdi da primjena novog zakonodavstva sa sobom nosi značajno visoke troškove i ukoliko Crna Gora ne bude pažljiva, može se desti da je implementacija dosta košta, a da ne dobije pristup fondovima koji služe za pomoć u tom poslu.
On ne vidi pretjerano veliki problem kada je u pitanju implementacija zakona i kaže da je u u nekim slučajevima potrebno ubrzanje zbog čega je važna uloga civilnog društva i medija koji će ukazivati kako država može da reaguje agilnije, a adminisracija brže.
Lukšić podsejeća da Crna Gora ima administrativno usko grlo koje može da se promijeni ako se shvati da administracija nije tu radi sebe nego zbog građana i preduzetnika.
Premijer ne doživljava opravdanim zahtjeve za povećanje zarada u adminustraciji, zdravstvu, prosvjeti jer je prosječna zarada u tim sektorima veća nego u privredi.
»Ne može administracija i oni koji se finansiraju iz budžeta da žive dobro, a da ekonomija bude u problemu«, kazao je Lukšić.