Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića za “CAFÉ del MONTENEGRO“ – 29. septembar 2011.
Crnu Goru ne možemo posmatrati kao sistem imun na dešavanja na svjetskoj ekonomskoj sceni. Naprotiv, kao mala ekonomija jako smo izloženi eksternim uticajima. Jedino i najbolje što možemo da uradimo jeste insistiranje na stalnom poboljšanju biznis ambijenta. Ono što neki zovu poboljšanje bilansa kapitalnih tokova nije ništa drugo do privlačenje stranih investicija. Takođe, u tom smislu treba posmatrati i naše stalne napore na poboljšanju rejtinga na raznim indeksima ekonomskih sloboda, pokazateljima poslovnog okruženja itd. Naravno, u realizaciji velikih infrastrukturnih, turističkih i energetskih projekata, uloga Vlade je nezamjenjiva. U tom dijelu vidim i naš osnovni zadatak u narednom srednjeročnom periodu.
2. Iz mjeseca u mjesec raste broj blokiranih računa i dug kompanija. Po Vašem mišljenju šta bi trebalo uraditi na tom polju?
Problem likvidnosti u eurizovanim ekonomijama je problem nedovoljne efikasnosti. Predlozi koje čujemo ovih dana za novim uredbama ne rješavaju problem. Na legislativnom nivou, imamo sva potrebna zakonska rješenja. Suštinsko pitanje je problem efikasnosti i tu su nam na raspolaganju rješenja o kojima sam govorio u odgovoru na prethodno pitanje.
3. Kako kometarišete prozivke zahtjeve sadašnjih i bivših radnika iz skoro cijele države da im Vlada pomogne u rješavanju njihovoh problema? Često u zahtjevima prozivaju baš Vaše ministarstvo? Da li su njihovi zahtjevi opravdani i da li se obraćaju na „pravu adresu“?
Vlada Crne Gore je dokazala da izvršava sve svoje obaveze. Evidentno je da se Vladi često ispostavlja računa za nešto što spada u domen poslodavaca, sudova, stečajnih upravnika... Moramo biti svjesni sistema podijeljenih odgovornosti kakav postoji u svim civilizovanim zemljama.
4. Šta će biti sa KAP-om? Imate li saznanja da većinski vlasnici preduzimaju konkretne mjere u rješavanju problema u toj kompaniji?
Poznat je stav Vlade Crne Gore da Kombinat aluminijuma ima potencijal ali i značajne strukturne problem. Od njihovog rješavanja zavisi sudbina KAP-a. Bez obzira na pozitivne promjene po pitanju menadžmentske strukture, problem o kojima pričam nalaze se u domenu vlasnika i onoga ko organizuje menadžment. Snabdijevanje električnom energijom, dugovi, ekološko pitanje, pokretanje farbrika prerade, pitanja su koja se moraju riješiti bez obzira na to ko je vlasnik kompanije i ko upravlja njome.
5. U Željezari je uveden stečaj. Ima li Vlada obavezu da pomogne u rješavanju problema u tom preduzeću?
Vlada Crne Gore je više puta pokazala spremnost da pomogne u rješavanju problema u Željezari upravo zbog toga što smatramo da nikšićka Željezara ima budućnost, i da naša ulaganja i aktivnosti na očuvanju ove kompanije nisu bila uzaludna. Idealna situacija bi bila da je Željezara u procesu privatizacije dovedena na nivo ekonomskih parametara koji su održivi ali, nažalost, to nije tako. Sada je u kompaniju uveden stečaj i upravljanje se nalazi pod ingerencijom Privrednog suda. Vlada Crne Gore ne može i ne želi da se miješa u nadležnost sudova ali svakako da prati situaciju u okviru svojih nadležnosti. Stečaj prilika da se upravo kroz reorganizaciju, preduzeće sačuva i dobije šansu da posluje na tržišnim principima. Jako nas raduje činjenica da je proizvodni proces u Željezari organizovan i da se specijalni čelik iz Nikšića prodaje na najrazvijenijim evropskim tržištima. To je ogroman iskorak u jako teškom trenutku. Međutim, bićemo potpuno zadovoljnsi da se kroz ovaj proces obezbijedi održivost u dugom roku.
6. Crnu Goru očekuje nastavak pregovora sa Ukrajinom o prijemu u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Očekujete li da se situacija konačno riješi u korist Crne Gore, jer od 2004. godine Crna Gora pregovara o ulasku u STO?
Na posljednjem sastanku održanom u Kijevu u avgustu, dogovoreni su koraci potrebni za okončanje tog procesa. Crna Gora ne daje nikakve nove koncesije u oblasti STO, dok će se odnosi između Ukrajine i Crne Gore regulisati na bazi Sporazuma o slobodnoj trgovini kakve imamo i sa članicama CEFTA, Turskom, Rusijom… Ovakvo okončanje pregovora je u skladu sa našim najboljim interesima. Očekujemo da se ovo realizuje kroz tehničke pregovore koji su u toku. Zaključenjem tog sporazuma Crnoj Gori bi otvorilo vrata za punopravno članstvo u STO.
7. U kojoj mjeri posljedice dužničke krize mogu ugroziti crnogorsku ekonomiju?
Svjedoci smo da dužnička kriza u eurozoni pokazuje znake ubrzavanja, šireći se sa relativno malih ekonomija Grčke, Portugala i Irske na velike, Italiju i Španiju. Već je došlo do usporavanja ekonomskog rasta u evropskim zemljama. Njemačka, kao motor EU, ostvarila je neznatan rast u II kvartalu, a predviđanja za III i IV kvartal su korigovane nadolje. I naš region je, usljed veličina i struktura ekonomija pojedinačnih zemalja, izuzetno ranjiv i osjetljiv na eksterne šokove. Aktuelna dešavanja u eurozoni još uvijek direktno ne pogađaju crnogorski finansijski i monetarni sistem. To ne znači da ne trebamo biti spremni za ono što nas može zadesiti i blagovremeno reagovati. Reakcije Vlade neće biti orijentisane ka populističkim mjerama sa kratkoročnim pozitivnim i dugoročnim negativnim efektima, već mjerama koje treba da učine naš sistem otpornijim, vitalnijim i efikasnijim. Stabilnost finansijskog i fiskalnog sistema, kroz nastavak započetih procesa i reformi, uz dalje unapređenje poslovnog ambijenta je jedini kvalitetan odgovor.