Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Tirana: Ministar Roćen učestvovao na konferenciji „Jačanje demokratizacije regiona kao kriterijum za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu“

Objavljeno: 2011-11-10 22:02:36 Autor: MVPEI

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen učestvovao je danas, na poziv potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Albanije Edmonda Hadžinasta, na Konferenciji „Jačanje demokratizacije regiona kao kriterijum za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu“.

Konferencija, koju su otvorili Edmond Hadžinasto i Tomicah Tillemann, visoki savjetnik državnog sekretara SAD za civilno društvo i demokratiju, i u čijem su fokusu bila pitanja demokratije sa aspekta iskustva regiona Zapadnog Balkana i njenih perspektiva u integracijama, organizovana je pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Albanije, Albanskog savjeta za inostrane odnose, Zajednice demokratija i Fridrih Ebert Štiftung.

Roćen je imao izlaganje na prvom panelu „Demokratizacija i evropske integracije Zapadnog Balkana“, na kome je, izmedju ostalog, istakao značaj demokratizacije kao fundament uspjeha zemalja regiona i zajedničke budućnosti u EU i NATO.

Na marginama Konferencije Roćen je razgovarao sa domaćinom, ministrom vanjskih poslova Albanije Edmondom Hadžinastom o bilateralnim odnosima i evropskim integracijama. Roćen je izrazio zadovoljstvo razvojem ukupnih odnosa između Crne Gore i Albanije i prenio spremnost za njihovo dalje jačanje u interesu dvije zemlje, dva prijateljska naroda i ukupne regionalne saradnje. Sagovornici su ocijenili da će predstojeća posjeta predsjednika Vlade Salji Beriše označiti dodatan podstrek u tom pravcu.

On se susreo i sa Tomicahom Tillemannom sa kojim je razgovarao o evropskim i evroatlantskim integracijama Crne Gore, kao i o unapređenju bilateralnih odnosa, u svijetlu nedavne posjete premijera Igora Lukšića Vašingtonu. Posebno je bilo riječi o doprinosu i ulozi SAD jačanju stabilnosti i napretku zemlja ZB i regiona u cjelini.

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen tokom boravka u Tirani imao je kraći neformalni susret sa Generalnim direktorom za proširenje Stefanom Saninom, koji boravi u posjeti Albaniji. Sanino je prenio da EK u susret decembarskom zasijedanju Evropskog savjeta ima intenzivnu komunikaciju sa svim zemljama članicama, ostajući čvrsto pri svom mišljenju i preporuci EK od 12. oktobra. On je sugerisao da Crna Gora nastavi sa ispunjavanjem obaveza iz Akcionog plana, o čemu ga je detaljno upoznao ministar Roćen. Obostrano je istaknuta važnost razmjene informacija na liniji konkretne i otvorene saradnje Podgorice i Brisela.

MILAN ROĆEN, MINISTAR VANJSKIH POSLOVA I EVROPSKIH INTEGRACIJA CRNE GORE: (Izlaganje na Konferenciji ’’Učvršćivanje demokratizacije regiona kao kreterijuma za mir i stabilnost Zapadnog Balkana’’, Tirana, 10.11.2011. god.)

Poštovani ministre Hadžinasto,
Drage kolege,
Ekselencije,
Dragi prijatelji,

Sve vas srdačno pozdravljam u ime Crne Gore. Zahvaljujem mom prijatelju ministru Hadžinastu na pozivu i našim albanskim domaćinima na odličnoj organizaciji ovog skupa. Izabran je pravi tajming, a i tema je veoma inspirativna. Na kraju smo godine u kojoj su sve naše zemlje napravile progres u procesu evropske i evroatlantske integracije. U različitim smo fazama, ali je najvažnije da smo svi na istom putu, da su ta dva procesa komplementarna. Čestitam Hrvatskoj na završetku pregovora za članstvo u EU, kao i Srbiji preporuku EK za status kandidata. Albanija je, kao i Hrvatska, već uvažena članica NATO i preduzima mjere za napredak u evropskoj integraciji.Mi vjerujemo da će naši prijatelji u Skoplju pronaći formulu za rješenje poznatog spora, što im automatski otvara vrata za članstvo u NATO i za pregovore sa EU. Nadamo se da će i naši prijatelji u Sarajevu prevazići unutrašnju situaciju i ubrzano krenuti putem napretka. Kosovo stremi istim ciljevima. Vjerujemo da će nastavak dijaloga sa Beogradom za početak otvoriti proces vizne liberalizacije i uključivanja Prištine u regionalne inicijative. Crna Gora gaji realnu nadu da će Evropski savjet uvažiti preporuku Evropske komisije i odrediti datum za otvaranje pregovora za članstvo u EU. Nedavno smo ušli u drugi godišnji ciklus MAP. Uvjereni smo da će naša posvećenost reformama, implementacija evropskog zakonodavstva, izgradnja društva vladavine prava i efikasnih institucija voditi Crnu Goru ka punopravnom članstvu u NATO i EU. Zato ne licitiramo sa rokovima. Za nas je mnogo važniji datum početka od datuma završetka pregovora. To vidimo kao šansu za sprovođenje reformi, kao kvalifikacije za polaganje evropskog ispita na kraju dugih i teških priprema.

Posljednjih godina okupljamo se vrlo često, kao danas u Tirani, u svim našim zemljama, gdje zajedno, najčešće sa našim evropskim i američkim prijateljima razgovaramo o zajedničkoj budućnosti. O prošlosti znamo sve. Svi smo platili skupu cijenu za učinjene greške, da bi ih ponavljali. Demokratizacija naših društava je fundament naših uspjeha. Ja to sa sigurnošću mogu da tvrdim na osnovu crnogorskog iskustva. Ostvarili smo mjerljive rezultate realizujući sedam ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. To smo uspjeli prije svega zahvaljujući unutrašnjem dijalogu vlasti i opozicije, svih grana vlasti, uključivanjem u proces NVO, medija, socijalnih partnera, civilnog društva u cjelini. Obezbijedili smo vlasništvo nad procesom. Kroz dijalog prilikom usvajanja Izbornog zakona uzdigli smo se iznad stranačkih, etničkih i nacionalnih interesa i pokazali da je evropska perspektiva svetionik za sve djelove crnogorskog društva. To smo radili i radimo u stalnoj dvosmjernoj komunikaciji i uz pomoć Evropske komisije i briselske administracije. Isto tako i uz podršku i pomoć naših susjeda i zemalja članica, koji su prošli put kojim prolazi Crna Gora. Mi smo mala, multietnička zemlja, koja može biti primjer i za druge, za region u cjelini. Ponosni smo na to što smo očuvali mir i učvrstili međuetnički sklad i u vrijeme krvave jugoslovenske drame. Ponosni na to što gradimo građansko društvo po mjeri evropske civilizacije, što Crnu Goru svojom državom jednako doživljavaju i Crnogorci, i Srbi, i Albanci, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati, svi. To je naš najveći kapital i zaloga izvjesno bolje budućnosti. Taj unutrašnji dijalog i međusobno uvažavanje preslikali smo i na izgradnju bilateralnih odnosa sa našim susjedima, sa kojima nemamo otvorenih pitanja. Zar ima boljeg primjera napretka cijelog regiona od upućivanja zajedničkog tima instruktora zemalja Jadranske povelje u policijsku školu u Kabulu, u čemu nam se priključila i Slovenija. Ili, ministarske deklaracije o trajnom rješavanju problema izbjeglica potpisane prije nekoliko dana u Beogradu.

Naravno, nije Crna Gora zemlja bez problema. Ali, znamo koji su, i kako ih rješavati. Ne smijemo se zavaravati ni da je Balkan region bez problema, što moraju stalno imati u vidu i naši međunarodni partneri. Opomena za sve nas je nedavni bezumni atak na ambasadu SAD u Sarajevu, koji je za svaku osudu. Balkan je takoreći do juče bio ''južno susjedstvo'' EU, analogno gledano na procese u arapskom svijetu. Svi mi u ovom regionu, neko sporije, neko brže, tek usvajamo demokratske tekovine. Ljudska i manjinska prava, medijske i druge slobode, izgradnja pravne države, mukotrpan je posao za današnje, i generacije koje dolaze. Ali je najvažnije da smo na tom putu, da nas objedinjavaju zajednički evropski i evroatlantski ciljevi, da sve više razumijemo da smo mi jedni drugima najbliži. Etničke i religijske razlike često su kroz istoriju bile iracionalni razlozi za svađe i ratove. Dijalog, mir, uvažavanje i afirmacija različitosti danas su naša prednost i preporuka za brži put ka EU i NATO. I formula za rješavanje preostalih otvorenih pitanja u regionu, za njegovu trajnu stabilnost. To će biti i naš najbolji doprinos evropskoj i globalnoj bezbjednosti.

Zahvaljujem na pažnji!