Delegacija Vlade Crne Gore na Konferenciji Okvirne Konvencije Ujedinjenih Nacija o promjeni klime

Delegacija Vlade Crne Gore predvođena pomoćnikom ministra ekonomije za energetsku efikasnost Dragicom Sekulić, nastavlja učešće na Sedamnaestoj Konferenciji država potpisnica Okvirne Konvencije Ujedinjenih Nacija o promjeni klime u Durbanu. Član Delegacije je i savjetnik ministra održivog razvoja i turizma Jelena Knežević.
Pomoćnica ministra Dragica Sekulic imala izlaganje u okviru segmenta Konferencije koji se održava na visokom nivou. U izlaganju je, izmedju ostalog, navela da je Crna Gora kao država u razvoju spremna pružiti doprinos zasnovan na principu jednakosti i pravu na održivi razvoj. Naglašeno je i da je neophodno učiniti napore, uprkos rastućoj ekonomskoj krizi, kako bi se omogućilo sprovođenje odluka iz Kopenhagena i Kankuna, u prvom redu onih koje se odnose na uspostavljanje Zelenog klimatskog fonda (Green Climate Fund) i Brzog pokretanja finansiranja (Fast Start Financing). Podrška razvijenih država državama u razvoju, posebno u pogledu transfera odgovarajućih tehnologija za adaptaciju i ublažavanje klimatskih promjena, naglašena je kao ključna za ispunjavanje obaveza u okviru zajedničke, ali podijeljenje odgovornosti. Posebno je istaknuto i pitanje integracije klimatskih promjena u sektorske politike, strategije i planove. Sekulić je izložila i da je Crna Gora kao fleksibilan i održiv sistem, u mogućnosti da na malom, ali prirodnim vrijednostima bogatom dijelu planete, implementira koncept zelene ekonomije, koji ne uskraćuje razvoj, već ga naprotiv afirmiše primjenom svih relevantnih i raspoloživih instrumenata.

U okviru učešća u segmentu Konferencije na visokom nivou komesar EU za klimatske promjene, Koni Hedegard je istakla da je Evropska unija spremna za drugi obavezujući period pod Kjoto protokolom i naglasila da EU treba biti sigurna da će i druge zemlje članice Konvencije UN o promjeni klime u toku pregovora prihvatiti uslove drugog obavezujućeg perioda. Martin Kolorec, ministar zaštite životne sredine Poljske, je pozvao na kreiranje ”mape puta” koja će voditi globalnom sveobuhvatnom i pravno obavezujućem okviru. Naglasio je da EU očekuje punu implemenaciju sporazuma iz Kankuna. Ministar vanjskih poslova Grenade i predsjedavajuci Alijanse malih ostrvskih drzava, Karl Hod je istakao da je sistem zasnovan na multilateralnim ugovorima neophodan za opstanak malih ostrvskih zemalja. Ministar zaštite živote sredine i šuma Indije, Jajanati Natarajan je, navodeći razvojna dostiguća Indije, ocijenio da se Indija suočava sa brojnim izozovima, ali da je svjesna svoje odgovornosti i ispunjavanja svoje obaveze. Pomoćnik ministra vanjskih poslova Argentine ambasador Aloto je ispred grupe G77 ocijenio da su zemlje u razvoju pogođene klimatskim promjenama, a da nijesu doprinijele uzroku problema klimatskih promjena, te da je umanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte od krucijalnog značaja za zemlje G77 .
Tokom Konferencije Delegacija Vlade Crne Gore susrela se sa Richardom Kinley-em, zamjenikom izvršnog sekretarara Okvirne Konvencije UN o promjeni klime. Tom prilikom razmotrena su ključna pitanja koja su predmet pregovora na stručnom i političkom nivou. Takođe, očekuje se da će Konferencija u Durbanu rezultirati dogovorom o institucionalnoj formi i vremenskom okviru za operacionalizaciju Zelenog klimatskog fonda, u periodu 2013-2014. godine. Crna Gora je ohrabrena da, koristeći mehanizme saradnje sa tehničkim tijelima Konvencije, kao i sa razvijenim državama na bilateralnoj osnovi, svoje djelovanje usmjeri na obezbjeđivanje podrške iz sredstava u okviru tzv. Brzog početka finansiranja (Sredstva za zemlje u razvoju dogovorena u cilju brzog djelovanja na klimatske promjene).
Tokom četvrtka i u noći između četvrtka i petka nastavljeni su pregovori i konsultacije na ministarskom nivou. Kontakt grupe razmatraju pitanja od značaja za usaglašavanje pozicija koje će biti prezentovane u završnim dokumentima dvije ad hoc radne grupe za Kjoto protokol i dugoročnu saradnju i završnom aktu Konferencije u Durbanu. Prioritetna su pitanja redukcije emisija gasova sa efektom steklene bašte, mjere ublažavanje uticaja klimatskih promjena, tržišno i netržišno utemeljeni instrumenti i mehanizmi Konvencije, nacionalni planovi za prilagođavanje na uticaj klimatskih promjena, transfer tehnologija i izgradnja kapaciteta.
Ključno pitanje od koga zavisi efektivna i održiva implementacija Konvencije odnosi se dogovor o drugom obavezujućem periodu primjene Kjoto protokola i otvaranju procesa pregovora o novom pravno obavezujećem instrumentu koji bi stupio na snagu poslije 2020. godine. U završnim pregovorima razmatraju se četiri opcije koje se kreću od predloga za donošenje novog pravno obavezujućeg instrumenta, izmjene i dopune člana 17 Kjoto protokola koji se odnosi na kvantifikovano smanjenje emisija, do predloga oko dopuna završnog dokumenta Konferencije održane na Baliju.
Završni akt Konferencije u Durbanu biće prezentovan na plenarnom zasijedanju koje se očekuje u ranim jutranjim časovima, 10. Decembra 2011. godine.