Održan sastanak predstavnika Sjeverno–atlantskog savjeta i Crne Gore

Poštovani generalni sekretare, 

Poštovani ambasadori – stalni predstavnici u Sjeverno atlantskom savjetu,

Čast mi je da vam se u ime Vlade Crne Gore mogu ponovo obratiti nakon nešto više od godinu dana od kako sam imao zadovoljstvo da po prvi put budem ovdje. Nije slučajno da sam za svoje prvo obraćanje u funkciji premijera Crne Gore izabrao EU i NATO. Integracija u evropske i evro-atlantske strukture ostaju dva najvažnija politička prioriteta Crne Gore, uporedo sa daljim ekonomskim oporavkom.

Godina iza nas je bila vrlo važna za Crnu Goru. Za nas je to bila još jedna godina posvećena reformama. Uprkos ekonomskim problemima zabilježili smo rast GDP od 1,5 - 2% i očuvali makroekonomsku stabilnost. Ostajemo posvećeni ekonomskoj politici fiskalnog prilagođavanja, strukturnim reformama i unapređenju poslovnog ambijenta. U tom cilju će biti uskoro preduzete i nove mjere. EK je u svom godišnjem izvještaju o napretku preporučila da se otvore pristupni pregovori sa Crnom Gorom. Očekujemo da tokom danskog predsjedavanja EU, do kraja juna i formalno otpočnemo pregovore koji će nam trasirati put ka članstvu u EU. 

2011. godina bila je veoma značajna i za nas i za NATO. Intervencija koja je sprovedena u Libiji može se, kako u vojnom tako i u političkom smislu opisati kao veliki uspjeh. Stalni napori u Avganistanu naglašavaju važnost stvaranja ovako širokog saveza zemalja NATO članica i država partnera.

U ovim okolnostima je logičan i opravdan interes NATO-a da razvije raznovrsne modalitete saradnje sa partnerima na globalnom nivou. Ovo je posebno važno za Avganistan koji je u ključnoj fazi tranzicije koja bi trebalo da tokom 2014. omogući nesmetani prenos vlasti na avganistansku vladu. Istovremeno, vođeni principima iz Lisabona, mi, kontributori u ISAF-u, treba već ozbiljno da razmatramo modalitete angažovanja nakon 2014. Ostali smo lojalni principu ‘zajedno u, zajedno vani’ i već ozbiljno razmišljamo kako da, i u period nakon 2014. godine, doprinesemo na najbolji način međunarodnim aktivnostima u Avganistanu u vremenu ‘transformacije dekade’.

Iako mala zemlja, Crna Gora želi da učestvuje i pruži doprinos u dinamičnom globalizovanom svijetu koji je okružuje. Očuvanje stabilnosti, demokratije i blagostanja su ciljevi koje dijelimo sa našim partnerima. Upravo je to i razlog zbog kojeg sam danas ovdje sa vama. Svojim dosadašnjim učešćem, Crna Gora je pokazala da može biti značajan element u mozaiku NATO i pouzdan partner na koga se može računati.

39 pripadnika naših trupa je trenutno u Avganistanu, najveći dio njih je na sjeveru, a manji dio je u Kabulu. Iako se učešće može smatrati simboličnim, ukoliko se računa veličina angažovanih trupa u odnosu na BDP, Crna Gora je srazmjerno na 9 mjestu kontributora. Ove činjenice i brojke jesu važne, ali su mnogo važniji naši razlozi, koji du duboko ukorijenjeni u našu istoriju i naše plemenite ideje. Ovi razlozi su zasnovani na našoj odlučnosti da budemo pravi saveznik i dio koalicije država čiji je glavni cilj pružanje dugoročnog mira, stabilnosti i boljih uslova za život stanovništva u Avganistanu. I ne samo tamo, već gdje god se za tim ukaže potreba.

U vrijeme finansijske i ekonomske krize, koncept «pametne odbrane» nudi mogućnost da se razviju kapaciteti i održi efikasnost uprkos finansijskoj oskudici. Sa pažnjom pratimo raspravu o ovom pitanju. Na regionalnom nivou smo već uključeni u dva projekta. Trenutno sagledavamo mogućnost i za učešće u još jednom projektu takve vrste – “Strategic Airlift Capabilities”, u koji bi bili uključeni zajedno sa još 12 zemalja, 10 NATO članica i 2 partnera.

Od svog osnivanja, NATO je tražio praktična rješenja za adekvatan odgovor na političke okolnosti tog vremena. Jedno od najboljih rješenja razvijeno je na kraju hladnog rata, kada je NATO pomogao Istočnoj Evropi da pronađe svoj put ka održivim demokratskim rješenjima. Danas imamo Pacifik, Zaliv i Sjevernu Afriku. Mišljenja sam da je najveća karakteristika NATO upravo sposobnost da se prilagodi novim okolnostima. Čak i više od toga, NATO zna na koji način da sprovede vizionarsku politiku koja je zadržala svoju snagu i značaj na globalnom nivou. U tom smislu, NATO je uvijek bio veći od samog Člana 5 kojim je priznata. Mi smo danas potpuno svjesni da je NATO mnogo više od pukog saveza zemalja, koji je okupljen na ideji njihove bezbijednosti. Stoga, NATO ostaje garantor mira i stabilnosti zapadnog Balkana. 

Svjesni smo da će pomenute teme, kao i odluke o daljim koracima na razvijanju raketnog štita u Evropi obilježiti samit NATO. Čikago može imati dalekosežnu ulogu, posebno u pogledu određivanja svojih strateških prioriteta. Uporedo, Čikago treba da još jednom potvrdi jedinstvo, solidarnost i snagu euro-atlantskog partnerstva, kao i politiku otvorenih vrata za zemlje koje su zaista voljne da sprovode osnovne vrijednosti na kojima počiva NATO.

Uvažene Ekselencije,

Za razvoj i prosperitet Crne Gore od najvećeg je značaja stabilnost i mir u najbližem okruženju. Evroatlantske integracije, zajedno sa jačanjem regionalne saradnje, ostaju naš najvažniji spoljno-politički prioritet. Ova dva prioriteta su međuzavisnog karaktera, i uspjeh jednog zavisi od uspjeha drugog. Činjenica da imamo odlične odnose sa svim zemljama u regionu i da nemamo otvorenih pitanja sa susjedima, Crna Gora je u poziciji da bude pokretačka snaga u inicijativama regionalne saradnje. Mnogim inicijativama smo i predsjedavali prethodnih godina. Važan faktor našeg jedinstva na Balkanu je naš zajednički cilj, a to je punopravno članstvo u EU. Danas dijelimo iskustva sa našim partnerima koji su korak ispred nas i pružamo ruku onima koji se suočavaju sa problemima koje smo mi riješili. Naše poltike su priznate i posebno me raduje činjenica što je Crna Gora prepoznata kao, kao faktor stabilnosti, ne samo među svojim susjedima, već i u međunarodnoj zajednici.

Želio bih da iskoristim priliku da pozdravim sporazum o rješavanju vojne imovine u BiH koji su nedavno postigli lideri u BiH. Ovo je jedna od pozitivnih vijesti koje dolaze iz našeg regiona, koja će biti predstavljena na Samitu. Očekujemo da će ova odluka i njeno sprovođenje otvoriti put da BiH na jesen otpočne implementaciju prvog ciklusa MAP-a. Od velike je važnosti i što je nedavno postignut dogovor između Beograda i Prištine o regionalom predstavljanju Kosova, kao i što je Srbiji dodjeljen status kandidata za EU. Crna Gora od samog početka podržava dijalog Beograda i Prištine pod okriljem EU. Takve vijesti su dobre za čitav region i podsticaj svima nama u daljim integracionim procesima. Pored toga, uloga KFOR-a tokom nedavnih dešavanja na Kosovu pokazala je koliko je NATO važan faktor stabilnosti i neophodan okvir za dugotrajnu stabilizaciju regiona.

Na kraju, dođemo do politike. Politika je ponekad faktor poboljšanja, a ponekad je politika i u stanju da usporava procese. Primjer ovog drugog je situacija sa kojom se suočavaju Grčka i Makedonija. Želimo da vidimo rješenje tog pitanja uskoro, i to ne samo zbog toga što će Grčka i Makedonija imati koristi, već i i što će cjelokupan region imati koristi od tog rješenja.

Sa zadovoljstvom želim da istaknem da će Hrvatska biti naša prva susjedna zemlja koja će postati članica EU, i time će EU doći do naših granica. Istovremeno se očekuje da će Crna Gora započeti pregovore sa EU, što vidimo kao ‘win-win’ situaciju (u kojoj svi pobjeđuju). S jedne strane EU i NATO dokazuju da nastavljaju politiku proširenja, dok nas sa druge strane podstiču da pomjerimo naše granice i da dokažemo da smo spremni da se mijenjamo na bolje, i da želimo biti dio ‘kluba’.

Izdvojio bih regionalnu saradnju u oblasti bezbjednosti gdje centralno mjesto pripada Američko-jadranskoj povelji koja okuplja pet država iz regiona i predstavlja forum za saradnju sa još tri zemlje u našem okruženju. U međuvremenu su dvije države Jadranske povelje, Hrvatska i Albanija postale članice NATO. To ne samo da opravdava razlog zbog kojeg je Povelja osnovana – da ubrza put zemalja Zapadnog Balkana ka NATO – već je našu međusobnu saradnju i kontakte sa Alijansom postavilo na jedan viši nivo. 

U okviru ovog foruma realizovana je inicijativa za slanje regionalnog tima instruktora zemalja A5 + Slovenija u Školu vojne policije u Kabulu. Trenutno, tim broji 40 ljudi, a Crna Gora pored postojeća dva člana, planira da pošalje još dva. Zajedničkim angažovanjem u Avganistanu, naše zemlje pokazuju da uspijevaju da iz svog negativnog iskustva nauče lekcije, i da su pronašle model da od onih koji primaju pomoć postanu učesnici u zahtjevnim akcijama očuvanja mira. 

Po istom modelu «pametne odbrane», pod okriljem NATO Inicijative za JIE, nastala je ideja o razvijanju regionalnog projekta za kontrolu vazdušnog prostora - Balkan Regional Approach to Air Defense (BRAAD). Projekat, zajedno sa NATO treba da sprovedu BiH, Crna Gora i Makedonija s ciljem da se modernizuju kapaciteti vazdušne odbrane ovih zemalja. Pored doprinosa u bezbjednosnom aspektu i smanjenju troškova, što je u doba finansijske kriza od velike važnosti, on će pomoći jačanju interoprabilnosti među zemljama učesnicama, kao i sa NATO. 

Zemlje Zapadnog Balkana su prošle dug put i ostvarile vidljivi napredak u posljednjoj deceniji. Kroz regionalnu saradnju uspjeli smo da se izdignemo iznad prošlih antagonizama i da radimo na projektima od konkretnog interesa za sve nas. Ipak, moramo priznati da se region suočava i sa bezbjednosnim izazovima koji se mogu negativno odraziti na njegovu stabilnost. Postoji i dalje nekoliko otvorenih pitanja koje opterećuju regionalnu saradnju. Osim toga, zemlje se suočavaju sa problemima poput organizovanog kriminala i korupcije, koji su rezultat tranzicionih procesa, ali i naslijeđa raspada socijalističke Jugoslavije. Negativna globalna kretanja – svjetska ekonomska i finansijska kriza, problemi sa snadbijevanjem energijom, prijetnja terorizmom - mogu takođe da imaju destabilizirajući efekat na region. Svjesni smo naše izloženosti i ranjivosti.

Dame i gospodo,

Iako znam da ste vrlo dobro upoznati sa dostignućima Crne Gore, želio bih da predstavim neke od aktivnosti koje sprovodimo u procesu evro-atlantskih integracija. Naši vodeći principi odstaju isti. Suština prije forme. Članstvo u EU i NATO nijesu ciljevi sami po sebi, već oni predstavljaju proces kroz koji će Crna Gora dodatno ojačati svoje institucije, stvoriti preduslove za trajnu stabilnost i ekonomski razvoj i obezbijediti bolji život za svoje građane. Očekujemo da će se svaka zemlja ocjenjivati na osnovu sopstvenih dostignuća.

Od 2006., kada smo pozvani u PzM, posvećeno smo radili na ispunjavanju obaveza i dostizanju standarda kroz reforme u vojno-odbrambenom, ali i političkom segmentu. NATO članice su prepoznale naš napredak i 2009. pozvale Crnu Goru u Akcioni plan za članstvo. Smatramo da MAP predstavlja najbolji okvir za proces uključenja jedne zemlje u NATO kroz koji je do sada uspješno prošlo 9 država. Trenutno sprovodimo drugi godišnji nacionalni program, i iduće nedjelje očekujemo posjetu ekspertskog tima NATO koji će procjeniti naše aktivnosti. 

Crna Gora je napravila važne korake naprijed od sticanja nezavisnosti i siguran sam da su naši napori kredibilni, a posvećenost snažna. Ipak, pred nama stoje zadaci u mnogim oblastima, prije svega na daljem jačanju vladavine prava, u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, snaženju pravosudnog sistema, efikasnom sprovođenju evropskih zakona koje smo usvojili. Izazovi dolaze jedan za drugim, ali dinamika kojom oni dolaze su najbolji dokaz da idemo naprijed. 

Pozdravljamo sve predloge, komentare i ocjene s vaše strane. Stoga i danas očekujemo i radujemo se vašim zapažanjima.

Dalje snaženje pravosudnog sistema i efikasno sprovođenje zakona je među prioritetima na našoj agendi. U toku je procedura izmjene Ustava kako bi se ojačala nezavisnost nosilaca pravosudnih funkcija, a njihov izbor depolitizovao. Ovim promjenama bi se osnažila i uloga Sudskog vijeća i Tužilačkog vijeća kao profesionalnih i nezavisnih tijela zaduženih za izbor sudija i javnih tužilaca. 

Iako je ekonomska i finansijska kriza uticala na izdvajanja u vojnom budžetu, nećemo dozvoliti da to utiče na naše prioritete u MAP. 

Vlada Crne Gore je u međuvremenu preduzela niz konkretnih koraka kako bi se dostigli NATO standardi u radu Agencije za nacionalnu bezbjednost, a u skladu sa preporukama koje smo dobili prilikom debate o Izvještaju o sprovođenju prvog ANP. Doskorašnji ministar odbrane je imenovan za novog šefa Agencije, a očekuju se novi koraci u pravcu reforme rada ove službe. 

Napor koji smo ulagali proteklih godina da bi ojačali podršku za članstvo u NATO počeo je da daje rezultate. Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u decembru 2011., pokazuju da je, po prvi put, broj onih koji podržavaju članstvo u NATO (38 %) veći od onih koji se protive članstvu (36 %). Iako nam predstoji još dosta rada, prije svega u odnosu na one koji su neopredjeljeni (preko 25 %), trend stalnog rasta podrške članstvu ohrabruje. Očekujemo da će daljem rastu podrške doprinijeti i skoro otvaranje NATO info centra koji će voditi predstavnici NVO.

Takođe bih želio da zahvalim svima onima koji su nam pomigli u objašnjenju šta je NATO u stvari i zašto Crna Gora treba da bude član Alijanse. Proces integrisanja u EU i NATO leži na principu da više cijenimo djela od riječi. NATO je djelovao onda kada nam je to bilo potrebno i vaša solidarnost sa Crnom Gorom je posebno bila vidljiva kada se niz država odazvalo vašem pozivu za pomoć tokom vanrednog stanja. Građani Crne Gore, Vlada i naše institucije su izuzetno zahvalne na pomoći koju su nam pružile Grčka, Slovenija, Hrvatska, SAD, Španija, Luksemburg, Njemačka i Francuska. 

Svjesni smo da predstojeći NATO samit u Čikagu neće biti samit proširenja. Kao odgovoran partner Alijanse, u potpunosti dijelimo stav da se u ovom momentu moramo sveobuhvatno suočiti sa postojećim izazovima kako bi smo ih uspješno riješili. Time ćemo potvrditi efikasnost Alijanse i relevantnost euro-atlantskih veza u novim okolnostima.

Iako su se okolnosti u jugoistočnoj Evropi promijenile od devedestih godina, mi vjerujemo da politika otvorenih vrata ostaje nezamjenjiv mehanizam za osiguranje dugoročne stabilnosti i prosperiteta cijele Evrope. Zato u Čikagu očekujemo ohrabrujuću poruku koja će, u skladu sa Lisabonskim zaključcima, podržati naše dosadašnje rezultate i našu posvećenost načelima na kojima počiva ova Organizacija i potvrditi perspektivu članstva za Crnu Goru. To bi za nas bio podsticaj da između dva samita intenziviramo napore kako bi smo u bliskoj budućnosti postali članica Alijanse. To bi bio podsticaj da dodatno uložimo napore u pravcu članstva u Alijansu u bliskoj budućnosti. 

Želio bih da zahvalim svima onima koji su nam pružali podršku. Period za nama je obilježen vrlo tijesnom saradnjom sa zemljama članicama i predstavnicima NATO međunarodne zajednice. Treba istaći i proaktivnu ulogu koju imaju visoki zvaničnici NATO, a posebno generalni sekretar Rasmusen koji je posjetio Crnu Goru juna prošle godine i učestvovao u radu Ministarskog sastanka Jadranske povelje. Takođe, ambasadori Sjeverno-atlantskog saveza su posjetili Crnu Goru u dva navrata i na licu mjesta mogli da se uvjere u ostvareni napredak. Naš poziv ostaje otvoren. Nadamo se da će svi ambasadori imati priliku da dođu u Crnu Goru.

Na ovaj način činite da naše snove ostvarljivim, a ciljeve dostižnim. Želim da Vam zahvalim na tome.

Hvala za pažnju!