Pozdravni govor ministra zdravlja prof.dr Miodraga Radunovića na promociji Inicijative za smanjenje prekomjernog unosa soli hranom u Crnoj Gori koja je organizovana u Institutu za javno zdravlje u Podgorici:
Zadovoljstvo mi je da vas u ime Ministarstva zdravlja i u svoje ime pozdravim, i predstavim inicijativu za smanjenje konzumiranja soli u ishrani stanovnika Crne Gore.
Šta je razlog za pokretanje ove inicijative?
Hronične nezarazne ili hronične masovne bolesti (u koje spadaju: bolesti srca i krvnih sudova, moždani udar, hronične bolesti organa za disanje, maligne bolesti, šećerna bolest i povrede) su vodeći uzrok obolijevanja i umiranja u svijetu, i u Evropi. To se odnosi ne samo na razvijene zemlje, već sve više i na zemlje u razvoju. Prema studiji globalnog opterećenja bolestima (szo, 2008.) hronične nezarazne bolesti su bile uzrok 80% slučajeva umiranja u svijetu i 86% u evropi. najčešći uzrok smrti u evropi (42%) su bolesti srca i krvnih sudova. U Crnoj Gori je ista epidemiološka situacija: ove bolesti su bile vodeći uzrok umiranja, odnosno, one su bile uzrok smrti u 55% slučajeva u strukturi ukupnog broja umrlih stanovnika Crne Gore tokom 2009. godine.
Povišeni arterijski krvni pritisak (arterijska hipertenzija) je glavni uzrok bolesti srca i krvnih sudova (prema podacima szo iz 2010. je odgovoran za preko 60% moždanih udara i polovinu slučajeva koronarne srčane bolesti, tj. slučajeva infarkta srca i angine pektoris). Nastanku arterijske hipertenzije doprinose: povećan unos kuhinjske soli, smanjeno konzumiranje voća i povrća (tj. smanjen unos kalijuma), gojaznost, prekomjerni unos alkohola, fizička neaktivnost, pri čemu je dokazano da je prekomjerni unos soli najznačajniji uzročni faktor. Istraživanja na globalnom nivou su pokazala da bi smanjenje količine unijete soli za polovinu (sa 10g/dan/po osobi na preporučenih 5g/dan/po osobi) dovelo do smanjenja broja moždanih udara za 24% i za 18% smanjilo broj koronarnih srčanih bolesti.
Osim na srce, mozak i krvne sudove, prekomjeran unos kuhinjske soli negativno utiče i na bubrege, koštanu masu, povezan je s nekim karcinomima (rak želuca), doprinosi razvoju gojaznosti zbog povećanog unosa tečnosti i kaloričnih napitaka ( što posebno doprinosi razvoju gojaznosti kod djece).
Mnogobrojne studije sprovedene u velikom broju razvijenih zemalja svijeta pokazuju da se uobičajenom dnevnom ishranom konzumira količina soli koja višestruko premašuje preporuke stručnjaka.
Prema istraživanjima sprovedenim u zemljama EU, njihovi stanovnici u prosjeku dnevno unose 8-12 grama soli, dok je odraslim osobama za normalno funkcionisanje potrebno maksimalno 5 grama soli na dan (preporuka szo). Uzroci prekomjernog unosa kuhinjske soli su navike u ishrani, način pripreme hrane i dosoljavanje prilikom jela, ali svakako treba istaći tzv. skrivene izvore soli kao što su hljeb, tjestenine, sirevi, proizvodi od mesa i ostala industrijski prerađena, gotova i polugotova, konzervisana i hrana pripremljena u restoranima i posebno, u objektima „brze hrane“. Skoro sprovedeno istraživanje o sadržaju soli u hljebu i pekarskim proizvodima u Crnoj Gori (čije rezultate ćete čuti u narednim izlaganjima) pokazuje da se radi o značajnim količinama soli, pogotovu ako se imaju na umu navike u ishrani među našim stanovništvom, u čijim dnevnim obrocima je zastupljena velika količina hljeba.
Svjetska zdravstvena organizacija je kreirala globalnu strategiju za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti i akcioni plan za njeno sprovođenje (2008-2013), a za evropski region SZO evropsku Strategiju za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti (2012-2016), u čijem Akcionom planu je smanjenje količine unijete soli hranom definisana kao jedna od pet prioritetnih intervencija. I na nivou EU je dat prioritet ovoj javno-zdravstvenoj intervenciji, u sklopu strateških dokumenata, kao što je „zdravlje 2020.“ (health 2020). Pored navedenih dokumenata, ova inicijativa ima uporište i u nacionalnim strateškim dokumentima, kao što su Strategija za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti (2008-2012.) i Akcioni plan za ishranu i bezbjednost hrane (2010-2014.).
Jedan od najvažnijih zadataka zdravstva jeste liječenje onih koji su već oboljeli. Međutim, ne smijemo sebi dozvoliti, niti možemo sebi priuštiti da na račun liječenja zanemarimo prevenciju. Crna Gora je prepoznala značaj ulaganja u prevenciju. Pomažući nastojanjima svakog pojedinca da očuva i unaprijedi sopstveno zdravlje možemo da se nosimo sa humanim i finansijskim troškovima koje nameću hronične i preventabilne bolesti. Prevencija hroničnih bolesti je jedna od ključnih mjera za obezbjeđivanje preduslova za održivi sistem zdravstvene zaštite i kvalitetniji život svih građana Crne Gore, što je već sada postalo jedan od prioriteta naše zdravstvene politike. Djelovanje u oblasti prevencije ne može biti zadatak samo jednog sektora, pa ni zdravstva. Svi relevantni sektori moraju biti uključeni i u saradnji preuzeti dio odgovornosti iz sopstvenog domena rada.
Ova inicijativa je jedna kockica u vrlo obimnom i složenom mozaiku odgovora na jedan od najvećih izazova pred kojim se kao društvo i civilizacija nalazimo: obolijevanje i umiranje stanovništva od hroničnih i preventabilnih bolesti. Upravo je smanjenje unosa soli hranom jedna od najisplativijih javno-zdravstvenih intervencija, koja bitno doprinosi sprečavanju obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti, koje su najznačajniji problem u ovoj oblasti. Njene rezultate ćemo mjeriti za 5 godina, 10 godina, i više decenija.
Siguran sam da ćemo biti uspješni ako iskoristimo entuzijazam posvećenih, pristupimo rješavanju ovog problema sveobuhvatno i obezbijedimo sredstva za dugoročne aktivnosti uz učešće svih relevantnih sektora u društvu (mediji, zdravstvo, obrazovanje, ekonomija, trgovina, poljoprivreda, prehrambena industrija, strukovna udruženja, akademska zajednica, civilno društvo, opšta populacija). HVALA!