Dana 11.12.2012.godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti održalo je skup u hotelu Crna Gora, na kojem se razmotrio nacrt Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za period 2013-2017. godine. Plan aktivnosti (PAPRR) predstavlja razvojni dokument za implementaciju politike rodne ravnopravnosti. Zasnovan je na međunarodnim i domaćim pravnim izvorima koji tretiraju problematiku rodne ravnopravnosti. PAPRR se donosi za period od četiri godine i to za oblasti definisane Pekinškom deklaracijom i Planom za akciju.
Sastanak je održan u vremenu od 11-13h, a skupu je prisustvovalo 27 učesnika/ca iz ministarstava, sindikata, nevladinih organizacija, kao i poslanica u Skupštini Crne Gore.
Prisutnima se na početku obratila gđa Irena Bošković koordinatorka Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti, predstavila nacrt Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za period 2013-2017. godine i uputila prisutne u samu sadržinu PAPRR-a.
Od 12 kritičnih oblasti u kojima je najizraženija rodna neravnopravnost u Pekinškoj deklaraciji, Crna Gora se, za razliku od prethodnog PAPRR-a opredijelila za devet oblasti u kojima namjerava u narednom vremenskom periodu da djeluje u cilju postizanja rodne ravnopravnosti.
Nakon predstavljanja nacrta PAPRR-a, učesnicima je ostavljena mogućnost da daju svoje mišljenje i sugestije kako unaprijediti ovaj tekst i sprovesti ga u praksi.
Svi prisutni su uglavnom pohvalili dokument, neki su smatrali da je preobiman, dok su drugi naprotiv iznijeli stav da je dokument urađen baš tako da se može lako uočiti da li se sve što se predvidjelo zaista i realizovalo.
Gđa Maja Lakovic, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda istakla je da je u nacrtu PAPRR-a u Zakonu o zabrani diskriminacije prepoznata institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ali da to nije učinjeno u dijelu opisa institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost, a s obzirom da Zaštitnik/ca ljudskih prava i sloboda predstavlja prvu adresu na koju se građani mogu obratiti u slučaju diskriminacije, predložila je da se institucija Zaštitnika/ce i tu uvrsti. Prijedlog je prihvaćen i unešen u tekst PAPRR. Ona je navela da se često dešava da sudski sporovi dugo traju i da žene često nisu u mogućnosti da plate advokata da im napiše tužbu, te da to mogu učiniti u ovoj instituciji, a osim toga Zaštitnik/ca je ovlašćena da se umiješa u sudski postupak u slučaju diskriminacije ili da uputi oštećenog/nu da iskoristi druga pravna sredstva ukoliko smatra da bi to bilo efikasnije. Ona je dodala i to da Zaštitnik/ca daje opštu sliku o stanju diskriminacije kroz posebne izvještaje koje dostavljaju Skupštini, te da mogu biti partneri u svim aktivnostima koje su edukativnog i savjetodavnog karaktera.
Gđa Anđelka Rogač iz Ministarstva vanjskih poslova dala je sugestiju da se u pogledu Rezolucije 1325 i međunarodne politike i saradnje Ministarstvo vanjskih poslova navede ne kao nosilac aktivnosti, već kao partner, dok kad je u pitanju balansiranje zastupljenosti muškaraca i žena u pregovaračkim timovima predložila je da budu nosioci aktivnosti, što je prihvaćeno. Kad je u pitanju izvještavanje CEDAW Komiteta, s obzirom na to da Ministarstvo ne primjenjuje zaključne komentare i ne sastavlja izvještaje, predložila je da i tu budu uvršteni kao partneri.
Gđa Smiljana Radusinović, predstavnica Ministarstva kulture, iznijela je stav da bi po njenom mišljenju bilo korisno uvrstiti u PAPRR i predlog kako ubrzati i postaći sudske sporove u slučaju razvoda braka. Ona smatra da se ova mjera treba naći pod nekom tačkom iz razloga jer su imovinski sporovi veoma spori, dešava se da se nekada vode i po 20 godine poslije razvoda braka a da to trpe upravo žene i djeca, jer u većini slučajeva su muževi ti koji uživaju stanove,dok ih žene napuštaju, na šta je gđa Maja Laković prigovorila i istakla da odugovlačenje sporova jeste problem, ali ne toliki koliko je to bio slučaj ranije. Istakla je i to da njoj nije poznato da sudski sporovi traju 10-20 godina, ima ekstremnih slučajeva, ali da to nije praksa, a osim toga građanima na raspolaganju u ovakvim slučajevima stoje tužbe koje mogu uputiti sudu, Zaštitniku/ci, kao i Ministarstvu pravde, te je s toga ona protiv toga da se ovakve mjere uvrste u PAPRR.
Gđa Senka Klikovac, predstavnica Ministarstva zdravlja istakla je da je dokument po njenom mišljenju preobiman, da ima istih stvari koje se ponavljaju i da ga u tom smislu treba preurediti. Ona smatra da su mjere preopširne, da se i kod ekonomije, zdravstva i obrazovanja neke stvari poklapaju, pa smatra da se to može staviti u jednu mjeru. Takođe je istakla da je važno predvidjeti samo ono što se može realizovati. Naglasila je da će svoj predlog iz oblasti zdravlja dostaviti u roku dva dana.
Gđa Radmila Đakonović, predstavnica Ministarstva odbrane iznijela je primjedbu da nigdje nije vidjela kontakt osobe za rodnu ravnopravnost u opisu institucionalnih mehanizama, pa je ukazala na potrebu da se to ispravi što je prihvaćeno i uključeno u tekst.
Gđa Nada Drobnjak, poslanica u Skupštini Crne Gore je prije svega pohvalila radnu grupu koja je radila na izradi dokumenta i dodala da su aktivnosti postavljene baš tako da se vidi šta će ko raditi i da ih institucije moraju završiti u predviđenom roku, tako da ovaj dokument postavlja odgovornost onamo gdje treba kod svih. Istakla je da je jasno prepoznato i da se tačno vidi, što je i veoma važno, da institucije moraju da odvajaju iz budžeta za realizaciju aktivnosti, pa je u tom pogledu dobar primjer Ministarstvo odbrane. Međutim, ono što se po njenom mišljenju pojavljuje kao problem jeste pitanje kako prepoznati Komisiju za dodjelu sredstava kao partnera, zapravo kako može da joj se Planom aktivnosti nametne da odvoji sredstva i time podrži neki projekat? Komisija se ne može naći kao nosilac aktivnosti, jer bi to značilo da vršimo pritisak na njihovo odlučivanje kome će dati prednost. Dala je predlog da se među kriterijumima postavi npr. određivanje procenta izdvajanja sredstava za realizaciju aktivnosti NVO u skladu sa PAPRR-om. Pored toga, ona je istakla da se i novoformirani Politički klub za borbu protiv nasilja u porodici može prepoznati kao partner u realizaciji aktivnosti koje se odnose na rodno zasnovano nasilje.
Gđa Gordana Vukčević iz Zavoda za zapošljavanje smatra da dokument nije preobiman, naročito kada se pogleda sa stanovišta nosilaca. Ona je istakla da je važno da se nešto pokrene, pa iako se ne završi, jer će se po njenom mišljenju pojedine stvari same od sebe razvijati vremenom. Takođe je dodala da je dokument urađen dosta korektno i u skladu sa onim što su oni u Zavodu za zapošljavanje radili.
Gđa Biljana Zeković, SOS telefon Podgorica, je prvo sugerisala da treba obratiti pažnju na jezičke korekcije u definisanju ciljeva, a zatim je dodala da ono što bi bilo neophodno jeste da se sprovede aktivnost da i rodna ravnopravnost kao oblast bude finansirana iz sredstava Komisije za raspodjelu sredstava NVO. Ona smatra da se mora doći do situacije da postoji oblast rodne ravnopravnosti, pa u okviru te oblasti da se realizuju projekti. Dala je predlog za pokretanje inicijative da se u okviru javnih fondova uključi program rodne ravnopravnosti. Na njeno izlaganje komentar je dala gđa Zdenka Popović, poslanica u Skupštini Crne Gore i ujedno odbornica u Skupštini Glavnog odbora Glavnog grada, koja je istakla da kod njih nije do sada ni došla inicijativa da se finansira neki projekat iz oblasti rodne ravnopravnosti, niti postoji politička volja da se to uradi,j er prosto nema sredstava.
Gđa Vesna Sekulić, NVO “Nora” iz Nikšića dala je primjer kako su lobiranjem u Srbiji postigli odvajanje sredstava. Takođe, istakla je da u radnim grupama i na sastancima ne vidi muškarce iz ministarstava, pa je sugerisala da bi trebao biti proporcionalan br. muškaraca i žena, jer se po njenom mišljenu bez njih ne može izraditi valjan dokument.
Nakon što su iznijeli svoje mišljenje, učesnici su potvrdili da će u naredna dva dana dostaviti i elektronskim putem sugestije koje se odnose na oblasti za koje su oni ponaosob nadležni, kako bi se na najbolji način predvidjele one stvari koje se mogu i implementirati u praksi.
Na kraju sastanka je zaključeno da će Odjeljenje za rodnu ravnopravnost nakon dobijanja sugestija finalizovati tekst dokumenta i pokrenuti proceduru za usvajanje istog na Vladi.