Poštovani predsjedavajući,
Uvažene kolege,
Dozvolite da se na samom početku zahvalim na pozivu da vam u uvodnom izlaganju predstavim rezultate Vlade Crne Gore u građenju antikorupcijskog okvira koji nesumnjivo predstavlja jedan od prioriteta ukupne crnogorske društvene reforme, kako na nacionalnom tako i na planu ostvarivanja naših ključnih spoljnopolitičkih prioriteta.
Borba protiv korupcije zahtjevan je posao ali i višestruko koristan imajući u vidu da reformiše državu, ali i preobražava cijelo društvo. Takođe smo svjesni da izazov kojem idemo u susret dijelimo sa svim tranzicionim društvima regiona, ali i sa državama koje odavno važe za pionire promovisanja demokratije i savremenih standarda širom Evrope.
Osvnuću se najprije na rezultate postignute na strateškom i političkom, zatim na zakonodavnom ali i na operativnom nivou.
Dakle, u proteklom periodu predano smo radili na građenju zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv kriminala i korupcije i stvarali ambijent u kome novi zakoni koje donosimo mogu u potpunosti da zažive i omoguće efikasnu borbu protiv ovih izazova. Zakonikom o krivičnom postupku definisali smo pojam organizovanog kriminala koji ranije nije postojao u našem pravnom sistemu. Ovo je jedan od naših najvažnijih reformskih projekata, kojim je istraga izmještena iz suda i povjerena tužilaštvu, proširene mjere tajnog nadzora na sva koruptivna krivična djela, uveden postupak za privremeno oduzimanje imovinske koristi, kao i finansijska istraga radi proširenog oduzimanja imovine čije zakonito porijeklo u krivičnom postupku nije dokazano, a teret dokazivanja prenijet na okrivljenog. Krivičnim zakonikom usaglašena su djela korupcije sa preporukama relevatnih međunarodnih organizacija, u prvom redu GRECO-a i MONEYVAL-a. Pored Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku dozvolite da pomenem samo najznačajnije, među kojima su: Zakon o državnom tužilaštvu, Zakon o sudovima, Zakon o Sudskom savjetu, Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o zaštiti svjedoka, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična djela, Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakon o finasiranju političkih partija i drugi. Donošenjem svih navedenih zakona, po svom karakteru reformskih, iskazana je politička spremnost i odlučnost države za suzbijanje svih oblika kriminalnog ponašanja, uključujući i organizovani kriminal i korupciju. Kako to obično biva prije očekivane domaće podrške, ove napore prepoznale su relevantne međunarodne organizacije poput GRECO-a i UNODC-a koji su u svojim evaluacionim izvještajima pozdravile kontinuirane napore koje Crna Gora ulaže u harmonizaciju domaćeg pravnog sistema sa međunaordnim standardima.
Nadalje, u cilju organizovanog i stalnog praćenja antikorupcijskih aktivnosti usvojili smo Strategiju za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (2010-2014) i Akcioni plan za njeno sprovođenje (2010-2012). Osnovali smo i Nacionalnu komisiju za praćenje implementacije pomenute strategije koja okuplja predstavnike Vlade, sudskih organa (tužilaštva i suda), Skupštine i civilnog sektora.
Iako se nije sastajala u skorijem periodu, dijelom imajući u vidu raspisivanje parlamentarnih izbora i tehnički madat Vlade, kao i proces formiranja Vlade i promjenu članstva NK koje je bilo neophodno verifikovati Odlukom, državni organi radili su na sprovođenju obaveza predviđenih Inoviranim Akcionim planom. Kada je u pitanju peti izvještaj koji se odnosi na period zaključno sa 31. decembrom 2012. Sekretarijat Nacionalne komisije sačinio je Izvještaj i usaglasio ocjene o stepenu realiazcije mjera sa predstavnicima civilnog sektora koji su članovi NK.
Nacionalna komisija još nije razmatrala ovaj izvještaj ali bi iskoristio ovu priliku i podijelio sa vama podatke koji se odnose na period jun-decembar 2012 godine. Od predviđenih mjera, realizovano je 161 ili (43,28%), djelimično je realizovano 109 (29,30%) mjera, a nerealizovano je 102 ili (27,42%). Zbir realizovanih i djelimično realizovanih mjera je 270 ili (72,58%).
Poređenja radi u odnosu na posljednji izvještaj u 2011. godini realizovano je 64 mjere više čime je procentualno ostvaren napredak od čak (42,23%).
Naročito je stimulativan podatak da je najveći procenat realizacije zabilježen u poglavljima koja se prevashodno odnose na rad represivnih organa i to: Monitoring i Regionalna i Međunarodna saradnja iz oblasti Organizovanog kriminala, Preventivni mehanizmi za suzbijanje korupcije u policiji, Zaštita lica koja prijavljuju korupciju, Koordinacija i razmjena podataka, te poglavlja koja se odnose na rad organa koji su zaduženi za sprovođenje preventivnih antikorupcijskih zakona, Javne nabavke, Sprječavanje sukoba interesa, Tržište kapitala, Javne finansije, Integritet, itd.
Iako je nerealizovano ostalo 27,42% mjera, ohrabruje činjenica da je analizom utvrđeno je da je najmanji broj nerealizovanih mjera u oblasti Organizovanog kriminala i to svega 7 mjera, a potom slijede oblasti Prevencije korupcije u organima za sprovođenje zakona, Prioriteti u suzbijanju korupcije na političkom i međunarodnom planu i Oblasti od posebnog rizika.
Iz prakse rada pravosudnih organa poznato je da su predmeti organizovanog kriminala najsloženiji i najkomplikovaniji za presuđenje. Ipak, bilans ostvarenih rezultata u ovoj oblasti a na polju represije nije zanemarljiv jer su u 2012. godini osnovni sudovi imali u radu 280 predmeta za krivična djela sa elementima korupcije protiv 537 lica, a viši sudovi 50 predmeta protiv 207 lica. Podignuta je 191 optužnica pred osnovnim sudovima i 24 pred višim. Osnovni sudovi donijeli su 83 presude protiv 151 lica, a viši sudovi 25 presuda protiv 71 lica. Pravosnažno je 65 presuda osnovnog suda protiv 110 lica i 14 presuda protiv 42 lica u višim sudovima.
Kako Crna Gora kontinuirano preduzima mjere na izgradnji svog antikorupcijskog sistema sa jasnim i efikasnim mehanizmima za suzbijanje ove pojave čeka nas predan rad na pripremi Akcionih planova za poglavlje 23. i 24., kao i Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala za period 2013-2014.
Međuresorska radna grupa koju smo formirali za izradu AP za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala 2013-2014. sačinila je radnu verziju AP i u njemu predvidjeli mjere koje se na sveobuhvatan i ambiciozan način bave pitanjem korupcije i organizovanog kriminala u najrizičnijim oblastima.Predsjednik odbora gospodin Bulatović je upoznat sa mjerama iz Akcionog plana budući da mu je, u želji da ojačamo našu saradnju, iz mog Kabineta dostavljena radna verzija ovog AP na eventualne komentare.
Što se tiče dijela AP za poglavlje 23 koji se odnosi na pitanje korupcije kako u preventivnom tako i u represivnom smislu, u toku je njegova finalizacija. Planirano je da posebno budu obrađene značajna uloga Skupštine, oblasti javnih nabavki, sprječavanja pojave sukoba interesa, unaprijeđenje sistema finansiranja političkih partija i preciziranje nadležnosti Uprave za antikorupcijsku inicijativu. Između ostalog, AP inkorporira mjere koje imaju za cilj jačanje normativnih i institucionalnih kapaciteta u organima za borbu protiv korupcije, unaprjeđenje sistema u oblasti oduzimanja imovine stečene kriminalom, strukturirano vođenje statističkih podataka u oblasti korupcije na svim nivoima i jačanje međuinstitucionalne i međunarodne saradnje u borbi protiv korupcije.
Ovdje želim da kažem da se i na Akcionom planu 23 i 24 intezivno radi.Da se radi u okviru radne grupe i uz učešće eksperata Evropske komisije.Očekujemo u aprilu mjesecu dolazak ljudi iz Direktorata za proširenje sa kojima ćemo analizirati sadržaj ovih planova i vidjeti da li oni mogu biti ponuđeni za razmatranje i Skupštini, a i kasnije Vladi za verifikaciju. U svakom slučaju moja ocjena da veoma kvalitetno u ovom trenutku radimo i na Akcionim planovima i za poglavlje 23 i 24.
Pomenuo bih i značaj tvining projekta „Podrška implementaciji antikorupcijske strategije i Akcionog plana“ IPA 2010, tokom kojeg Uprava za antikorupcijsku inicijativu i Komisija za sprječavanje sukoba interesa, u saradnji sa Saveznom Republikom Njemačkom kao tvining partnerom, sprovode aktivnosti i mjere koje u krajnjem imaju za cilj smanjenje nivoa korupcije i konflikta interesa u državi. Pored unaprjeđenja koordinacije i saradnje među antikorupcijskim tijelima u Crnoj Gori, te jačanja saradnje institucija koje posjeduju podatke o imovini i primanjima javnih funkcionera sa Komisijom za sprečavanje sukoba interesa, ovim projektom predviđeno je i analiziranje postojećeg zakonskog antikorupcijskog okvira.
Kao što vidite, u posljednjih dvije i po godine smo radili naporno i zabilježili ozbiljan napredak. Ipak, moram reči da smo još uvjek daleko od osmišljene borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Danas i u danima koji slijede institucije u cjelini, a posebno one koje su zadužene da se suprostavljaju ovoj društvenoj opasnosti su na ispitu zrelosti, sposobnosti i profesionalizma.
U stvari, mi smo sada na terenu primjene zakona gdje nam ne pomaže ni jedna Strategija niti Akcioni plan, već individualna sposobnost, znanje i posvećenost višim ciljevima, a to su sigurnost i vladavina prava kao neophodni uslovi za ukupan društveni progres. Više nam nije dovoljno reći da smo implementirali sve međunarodne standarde, da smo to uradili u saradnji sa ekspertima Brisela ili Venecijanske komisije, već moramo pokazati da ih razumijemo i primjenjujemo.
Jedan od naših najvećih ograničenja na ovom planu je nedovoljna saradnja organa zaduženih za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i zbog toga smo u Vladi detektovali ovaj problem i njemu snažno posvećeni.
Već smo pokrenuli inicijativu da u saradnji sa ekspertima koje ćemo angažovati uz podršku OEBS-a uradimo Analizu organizacione strukture, kapaciteta i ovlašćenja državnih organa i organa uprave u borbi protiv kriminala i korupcije koji će, nadam se, rezultirati donošenjem posebnog Zakona, koji će organizaciono i funkcionalno obezbjediti punu efikasnost institucija. Takođe, planiramo da centralizujemo nadležnosti za procesuiranje i suđenje za krivična djela sa elementima korupcije što jeste sadržaj naših mjera koje proizilaze iz analize o racionalizaciji sudske mreže koju je Vlada već usvojila, a na planu racionalizacije već radimo i on će biti usvojen u drugom kvartalu.
Na samom kraju, biću slobodan da, konstatujući da dobro osmišljena borba protiv korupcije zahtijeva angažovanje svih relevantnih društvenih subjekata i svakog pojedinaca u Crnoj Gori i uvjeren sam da ovaj Odbor može biti snažan partner Vlade Crne Gore na putu dostizanja savremenih standarda pravne sigurnosti kako bismo, zajedničkim snagama, obezbijedili kvalitetniji život svakom crnogorskom građaninu.
U tom smislu vas pozivam da u narednom periodu pronađemo najbolji model za saradnju ovog Odbora i Nacionalne komisije radi zajedničkog odgovora najvećem izazovu za zdravo i odgovorno društvo.