Govor ministra Branimira Gvozdenovića:
Značaj standardizacije za ekonomski razvoj Crne Gore i značaj smjernica za društvenu odgovornost za održivi razvoj
Poštovane dame i gospodo,
želim prije svega da se zahvalim svima koji su izdvojili vrijeme da prisustvuju današnjoj Konferenciji. Posebnu zahvalnost upućujem generalnom sekretaru Međunarodne organizacije za standardizaciju, gospodinu Rob Stilu na dolasku u Crnu Goru i pomoći da zajednički pošaljemo snažnu poruku o važnosti Standarda ISO 26 000 - Smjernica za društvenu odgovornost, za koji smatram da, zbog svoje sadržine i stepena primjenjivosti, predstavlja jedan od ključnih mehanizama za ostvarenje održivog razvoja.
Dodatno želim da se zahvalim Institutu za standardizaciju Crne Gore koji je prepoznao značaj ovog Standarda za Crnu Goru i oformio Tehnički komitet. Na kraju, ali ne manje važno, želim da se zahvalim svim članicama Tehničkog komiteta čija je inicijativa bila da se Standard na ovakav način promoviše i koji su svojim radom osigurali njegovo prevođenje i usvajanje kao nacionalnog standarda.
Sastav Vlade kojoj pripadam, baš kao i vlada u prethodnom periodu, prije svega je posvećen evropskim i evoatlantskim integracijama Crne Gore.
Uz unapređenje našeg političkog i pravnog sistema, podjednako važan dio procesa razvoja predstavljaju ekonomske reforme, koje su neophodne da bi naša ekonomija postala komplementarna, istovremeno i konkurentna sa ekonomijama zemalja članica Evropske unije.
U tom kontekstu, ekonomske reforme nijesu samo tehnički, već suštinski dio procesa i to prije svega za domaću poslovnu zajednicu: sprovođenje reformi daje mogućnost da domaća ekonomija dostigne nivo poslovanja i primjene standarda koji će joj omogućiti ravnopravno suočavanje sa jakom konkurencijom koju nosi članstvo u Evropskoj uniji.
Kao što i sami znate, države koje su postale članice EU, a da prije toga nijesu adekvatno pripremile svoje ekonomije u smislu postizanja neophodnog stepena održive konkurentnosti, platile su visoku cijenu nakon ulaska, koja se ogledala, između ostalog, u velikom broju privrednih subjekata koji su propali.
Kako bi se izbjegao takav scenario, rješenje koje se nameće kao jedino logično i prirodno jeste dugoročno, održivo planiranje razvoja svake pojedinačne kompanije, organizacije i države kao cjeline. Ovdje naročito želim da istaknem da je nužno razdvojiti striktno ekonomski odnosno finansijski rast u odnosu na cjelokupni razvoj koji počiva na međuzavisnosti.
Nijedna organizacija ne može dugoročno profitabilno da posluje ako u svoje poslovanje, pored interesa vlasnika i dioničara, ne uključi i interese koji imaju njeni zaposleni, dobavljači, klijenti, zajednica u kojoj živi, životna sredina u kojoj posluje. Odnosno, nijedna organizacija ne može da bude dugoročno konkurentna ako posluje bez primjene principa društvene odgovornosti.
Ovo su pokazala i mnogobrojna istraživanja koja ukazuju da su društveno odgovorne kompanije tokom aktuelne ekonomske krize pokazale veću otpornost na posljedice krize.
Uvođenje ovog koncepta podrazumijeva prilagođavanje poslovnog modela organizacija u pravcu kreiranja boljeg društva, viših standarda poslovanja, osviješćenosti građana u pogledu efikasnog korišćenja resursa i zaštite životne sredine, emancipovanih potrošača i kao krajnji efekat: veću i dugoročno održivu profitabilnost, čime se obezbjeđuje sprovođenje reformi u skladu sa principima održivog razvoja i usklađenost sa zahtjevima i standardima EU.
Standard ISO 26 000 pruža smjernice u pogledu društvene odgovornosti koje imaju za cilj da pomognu organizacijama u doprinošenju održivom razvoju kao krovnom cilju razvoja država i društava. Cilj Standarda je da podstakne organizacije na činjenje koje je više od samog ispunjavanja zakonskih obaveza, uz prepoznavanje činjenice da je poštovanje zakona osnovna obaveza svake organizacije preduslov njene društvene odgovornosti.
U obezbjeđivanju djelotvorne primjene zakona i propisa uloga države je ključna, s tim u vezi, treba jasno istaći da ovaj Standard ne zamjenjuje, modifikuje ili na neki drugi način mijenja obavezu države da radi u javnom interesu. Država se razlikuje od ostalih organizacija koje ovaj Standard definiše jer ima jedinstvenu moć da kreira i sprovodi zakone. Ali u slučaju društvene odgovornosti, država se, pored nacionalnog regulatora i nosioca razvoja, javlja i kao poslovni subjekat – država je najveći poslodavac u Crnoj Gori, ponuđač, ali i kupac.
Zbog toga je za nas važno pitanje šta država može da uradi da stimuliše sprovođenje principa društvene odgovornosti. Kao osnovni cilj, smatram da država treba da pripremi strateški dokument koji bi sadržao smjernice za uvođenje i promovisanje koncepta društvene odgovornosti, što smo i predvidjeli da uradimo do kraja ove godine.
Tim dokumentom regulisaće se različita rješenja, među kojima smatram da svoje mjesto treba da nađu i:
1) uvođenje obaveze da, pored finansijskog izvještaja, organizacije godišnje dostavljaju i nefinansijski izvještaj o društvenoj odgovornosti,
2) uspostavljanje metodologije za mjerenje društvene odgovornosti odnosno uspostavljanje indexa društvene odgovornosti koji bi bio uporediv sa zemljama u regionu,
3) uvođenje djelova Standarda ISO 26 000 u zakone i javne politike, kao način pretakanja smjernica za društvenu odgovornost u obavezujuće ponašanje,
4) uključivanje kriterijuma poslovanja u skladu sa odrednicama društvene odgovornosti na javnim tenderima u kontekstu uvođenja održivih javnih nabavki kao i
5) mjere koje će biti fokusirane na dalju promociju i edukaciju o značaju i koristima društveno odgovornog ponašanja.
Veliki dio vas je upoznat sa formiranjem Mreže za društvenu odgovornost u okviru Ministarstva održivog razvoja i turizma, čiji je cilj promocija i podizanje svijesti svih interesnih strana o konceptu društvene odgovornosti.
Zahvaljujući radu Mreže, a nju čine predstavnici svih društvenih struktura, Crna Gora je dobila Priručnik za društvenu odgovornost za mala i srednja preduzeća, a Ministarstvo održivog razvoja i turizma prijedlog Smjernica za uvođenje društveno odgovornih praksi u svoje funkcionisanje, što smatram treba da postane praksa u svim državnim organima.
S tim u vezi, drago mi je da ćemo danas, u okviru druge sesije, imati priliku da čujemo nešto više i o društveno odgovornim praksama koje sprovede organizacije u Crnoj Gori, uključujući i državu.
Još jednom želim da istaknem važnost uvođenja ovog Standarda, kao i ličnu odgovornost svih nas na putu ka boljem standardu života svih građana, čemu je ova Vlada u potpunosti posvećena.
Hvala vam za pažnju i želim vam uspješan dan.
| Audio izjava Branimira Gvozdenovića, Ministra održivog razvoja i turizma sa konferencije „Lansiranje Smjernica za društvenu odgovornost ISO 26 000“ |