„U tom dijelu već na prvom sastanku smo dogovorili smo vrlo konkretne korake za budućnost. Dakle, trebalo bi da se definišu pitanja koja se odnose na poslovni model, na kanale komunikacije, treba da definišemo rokove i treba da već u ovoj fazi uključimo one koji su potencijalni investitori, jer bez njihove podrške ove projekte nije moguće sprovesti. Moramo da izbalansiramo ono što je pristup strateških investitora koji bi mogli da finansiraju ovaj projekat i da budemo otvoreni za sugestije kako da izađemo sa modelom koji bi bio na opštu korist u odnosu na ono što su razvojne performanse u našim ekonomijama“ naglasio je ministar Kavarić posebni ističući da već u ovoj fazi „imamo namjeru da nastavimo komunikaciju sa Evropskom komisijom koja blagonaklono gleda na ovaj projekat i u tom dijelu sada je potez na nama da ponudimo vrlo konkretna rješenja iza kojeg bi stale vlade naših zemalja“.
„Ministri nadležni za energetiku iz Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore usaglasili su sljedeće korake u realizaciji projekta Jadransko-jonskog gasovoda“ naglasio je i ministar gospodarstva Republike Hrvatske Ivan Vrdoljak, nakon sastanka. Ministar Vrdoljak je istakao da ti koraci podrazumijevaju da do idućeg ministarskog sastanka u Tirani u prvom tromjesečju sljedeće godine, na kojem bi uz ministre trebali učestvovati i predstavnici partnera i investitora, bude gotova studija izvodljivosti i predložen poslovni model.
Takođe, Ministri zemalja učesnica sastanka su se saglasili da se još jednom razmotri prolazak gasovoda neumskim zaleđem.
Ministri regiona su se saglasili o potrebi razvijanja i realizacije projekta Jadransko-jonskog gasovoda uporedo sa razvojem projekta Trans-jadranskog. Također, razgovarali su i o daljnjim koracima koje treba preduzeti u budućnosti kao i o nastavku rada na zajedničkom dokumentu koji će formalizovati specifične akcije za realizaciju IAP projekta u budućnosti.
Ministri su potvrdili predanost svojih vlada izgradnji IAP-a koji, kako je naglašeno na današnjem sastanku, Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori otvara potpuno novu energetsku perspektivu.
Na Ministarskom sastanku su, pored ministara Kavarića i Vrdoljaka, učestvovali i ministar energetike i industrije Albanije Damian Gjiknuri, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović kao i direktor Trans Adratic Pipeline AG Kjetil Tungland.
Ministarski sastanak u Zagrebu uslijedio je nakon odluke Šah Deniz grupe iz juna ove godine o izboru Transjadranskog gasovoda za transport prirodnog gasa iz gasnog polja u Kaspijskom moru prema evropskom tržištu.
Izbor TAP za transport gasa iz Azerbejdžana je, u odnosu na projekat Nabuko, povoljna je vijest za Crnu Goru i region, jer se time stvara jedna od osnovnih pretpostavki za realizaciju IAP gasovoda, koji treba da izvrši interkonekciju sa TAP gasovodom u Albaniji. Ralizacijom TAP i IAP gasovoda Crna Gora će dobiti pristup gasu, kao ekološki prihvatljivijem i jeftinijem izvoru energije.
Preliminarne procjene ukazuju da bi troškovi izgradnje kraka u Crnoj Gori bili oko 100 mil EUR. Otvorena je mogućnost finansiranja iz evropskih fondova kroz grant do 80%. Planirani period izgradnje je od tri do četiri godine.
Direktni benefit prolaska gasovoda je od naplate takse za tranzit gasa. Za protok od dvije milijarde m3 gasa, godišnji procijenjeni prihod bi bio oko 20 miliona eura.
Crna Gora je zajedno sa drugim zemljama uključenim u ovaj Projekat, potpisnica Memoranduma o razumijevanju za podršku i saradnju u realizaciji Transjadranskog i Jadransko-Jonskog gasovoda, koji je potpisan u Tirani u maju ove godine.
Ukupna dužina TAP-a od Splita (Hrvatska) do Fiera (Albanija) je 516 km. Crna Gora i ima veoma aktivnu ulogu u administrativnom tijelu koje radi na međudržavnoj koordinaciji i koje je zaduženo da prati realizaciju projekta.
PR SLUŽBA
MINISTARSTVO EKONOMIJE