Zajednička poljoprivredna politika EU, sa kojom će Crna Gora usaglasiti svoju strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja, na kojoj se radi, stavlja poseban naglasak na zaštitu životne sredine, dobrobit životinja i zdravlje bilja.
Reformisana pravila, koja se odnose na direktna plaćanja poljoprivrednicima, ruralni razvoj, jedinstvenu organizaciju zajedničkog tržišta i zakonske propise, imaju za cilj da pomognu poljoprivrednicima da se lakše izbore sa tržišnim izazovima.
Nova poljoprivredna politika Evropske unije posebno prepoznaje ,,male poljoprivredne proizvođače,, i pruža veću slobodu kreiranju mjera ruralnog razvoja, zbog čega će odgovarati i crnogorskim poljoprivrednicima. "Male farme" će dobiti bolji oblik podrške, jer će dobijati fiksni iznos sredstava iz EU budžeta, a članice će na nacionalnom nivou odrediti do koliko hektara je veličina takve farme. Prednost „malih farmi“ je i u tome što neće morati da ispunjavaju u potpunosti standarde zaštite životne sredine i druge, koji važe za "veće" proizvođače.
U cilju zaštite životne sredine prilikom obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, uvedena su i takozvana "zelena plaćanja", što znači da će 30 odsto direktnih plaćanja biti vezano za primjenu zahtjeva zaštite životne sredine, dobrobiti životinja i zdravlja bilja.
Na dodatnu podršku mogu da računaju i mladi poljoprivrednici, koji će dobiti još 25 posto novca za prvih 25 do 90 hektara, ali i proizvođačke organizacije, kako bi se ojačala njihova pozicija na tržištu.
Model podrške ruralnom razvoju kreiraće same članice. U okviru ovih mjera, uvedena je posebna podrška za savjetovanje "malim poljoprivrednim proizvođačima" za ekonomski razvoj, kao i podrška tokom prvih pet godina uspostavljanja proizvodnje.
Svaka članica EU imaće mogućnost da definiše i mjere podrške ženama u ruralnim sredinama, kao i one za borbu protiv klimatskih promjena. Članice EU će, takođe, biti u mogućnosti da izdvoje veće iznose podrške manje razvijenim područjima.
Iz osnovnih smjernica poljoprivredne politike EU za naredni šestogodišnji period jasno je da bi interes crnogorskih poljoprivrednika trebao biti udruživanje u organizacije, kao i proizvodnja u skladu sa zahtjevima zaštite životne. Ukoliko se dobro iskoriste pretpristupni fondovi i druga donatorska sredstva, naši poljoprivrednici moći će da računaju na značajno veću finansijsku podršku, nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
Služba za odnose s javnošću