Alijansa nema ambicije da gradi vojne baze, naročito u Crnoj Gori, a takav plan ne postoji ni u crnogorskim strateškim dokumentima, poručeno je na javnom dijalogu Komunikacionog tima Savjeta za članstvo u NATO sa studentima.
U okviru javnog dijaloga sa studentima, na temu Vojne misije i vojne baze, govorili su major Aleksandar Pantović iz Odjeljenja za operativne poslove i obuku Ministarstva odbrane, admiral Vojske Slovenije i odbrambeni savjetnik u Ministartsvu odbrane Renato Petrič i pukovnik Mehmedin Tahirović.
Pantović je visokoškolcima pojasnio da se učešće Vojske Crne Gore u međunarodnim mirovnim misijama i operacijama zasniva na principu dobrovoljnosti, navodeći da VCG trenutno ima pripadnike u misiji ISAF u Avganistanu, Atalanta kod obala Somalije i UN u Liberiji.
Crna Gora, kazao je on, učestvuje u misiji UN na Kipru, gdje su angažovani predstavnici Uprave policije.
Pantović je, komentarišući navode da će se u Crnoj Gori formirati vojne baze NATO, rekao da izgraditi jednu bazu, bilo koju, ne znači samo dati nekom prostor, zemljište, već da je mnogo infrastrukture potrebno za to.
»U planovima VCG i u onome što je dato u Strategijskom pregledu odbrane – takav plan ne postoji. Kad govorimo o terminu baza, one se više vežu za takozvane isturene baze za operacije u misijama«, kazao je on.
Termin vojnih baza koji se, kako je kazao, koristi, odnosi se na vojnu infrastrukturu NATO-a, a ne klasične baze.
»Ali, nekakav plan o gradnji NATO baze ili bilo koje druge baze na teritoriji Crne Gore u našim strateškim dokumentima ne postoji«, dodao je Pantović.
Petrič, kako je rekao, ne vjeruje da NATO ima ikakve ambicije da gradi baze.
»Nema toga. NATO samo ulaže u već postojeće objekte pojedinih država, da bi, prije svega, poboljšao tu nacionalnu infrastrukturu, koja služi svima u slučaju kolektivne odbrane. To je srž shvatanja kako NATO to radi. NATO ne izgrađuje baze, pogotovo ne vjerujem da će se to desiti u Crnoj Gori«, kazao je on.
Petrič je pojasnio da NATO nema vlastitih vojnih baza, već infrastrukturu koju zajednički fianansira. »NATO nema vlastitih baza, nacije nude NATO-u svoje kapacitet u skladu sa svojom politikom i potraživanjem Alijanse«.
»NATO ima zajednički investicioni fond koji otprilike iznosi 700 miliona eura godišnje, koji je namijenjen za ulaganje u infrastrukturu članica da se poboljša nacionalna infrastruktura koja eventualno može ponekad zatrebati i NATO-u, u slučaju kolektivne odbrane, vježbi i tako dalje. Države čekaju u redu za te programe, jer na taj način vlastitu infarstrukturu podižu na veći nivo«, kazao je on.
Prema riječima Petriča, kad su u pitanju operacije, na primjer na Kosovu ili u Avganistanu, NATO ni tamo ne gradi baze, već samo ono što je zajedničko, obično glavnu komandu.
Petrič je pojasnio da svaka država, koja ima interes da poboljša infrastrukturu na području odrbane, predlaže projekat, koji ide »kroz ruke« NATO-ovog zapovjedništva, a kasnije na političko odlučivanje u Brisel.
»Tih projekata ima mnogo, jer je to finansiranje, da država ne ulaže sama, ali se mora pokazati da je to u korist svih. Takvih projekata je dosta, i teško se izboriti za tu investiciju, jer su veoma limitirane«, kazao je on.
Tahirović je ocijenio da je termin vojnih baza iz prošlosti koji je ustaljen i nastao još u periodu carevina. Kad je riječ o međunarodnim organizacijama, posebno NATO-u, on kaže da se prije može govoriti o vojnoj infrastrukturi, nego o klasičnom terminu vojnih baza«.
Izvor: agencija Mina