Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

5. jun - Svjetski dan životne sredine

Objavljeno: 2014-06-05 16:17:35 Autor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Svjetski dan životne sredine proglasila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1972. godine na Konferenciji o zaštiti životne sredine u Stokholmu, sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine.

Crna Gora je duboko posvećena očuvanju i unapređenju životne sredine, a od 20. septembra 1991. godine, kada je Skupština Crne Gore, na zasijedanju održanom na Žabljaku, usvojila Deklaraciju o proglašenju Crne Gore za ekološku državu pa do danas, naša država je prešla dug razvojni put na polju promovisanja i izgradnje Crne Gore kao ekološke države.

Posvećenost Crne Gore zaštiti životne sredine i razvoju baziranom na principima održivosti, prepoznata je i u najvišem političko-pravnom aktu – Ustavu, kao i u nizu strateških dokumenata u kojima su definisani prioriteti i pravci razvoja Crne Gore.

Sve aktivnosti koje sprovodi Vlada Crne Gore i resorne institucije iz oblasti životne sredine, utemeljene su na zaštiti zdravlja i života ljudi, unapređenju životnog i poslovnog okruženja, očuvanju ravnoteže i ekološke stabilnosti prirode, racionalnom i adekvatnom korišćenju prirodnih resursa, ulaganju u čiste izvore energije, unapređenju sistema zaštite životne sredine, smanjenju zagađenja i ukupnog pritiska na životnu sredinu.

Ono što svakako u velikoj mjeri doprinosi efikasnijem očuvanju životne sredine je podizanje nivoa ekološke svijesti kod građana Crne Gore, kroz brojne aktivnosti koje su do sada organizovane i nastavljaju da se sprovode od strane državnih institucija nadležnih za oblast životne sredine, kao i kroz redovno informisanje javnosti o stanju okruženja u kom žive i evidentiranim problemima.

Brojna dokumenta koja Vlada usvaja posvećena su upravo rješavanju ekoloških problema.Tako, Vlada Crne Gore, na godišnjem nivou usvaja Informaciju o stanju životne sredine, koja predstavlja osnovni dokument, kojim se daje ocjena ukupnog stanja životne sredine u Crnoj Gori, kao i preporuke u planiranju politike zaštite životne sredine.

Nesumnjivo je da se Crna Gora danas može pohvaliti očuvanom prirodom, raznolikošću i bogastvom biodiverziteta. Bogatstvo flore i faune je prepoznatljiva karakteristika Crne Gore. Na nacionalnom i međunarodnom nivou zaštićeno je skoro 20 % teritorije države.

Na teritoriji Crne Gore ima 5 nacionalnih parkova, 2 UNESCO i 2 Ramsar područja i registrovano je 27 područja od međunarodnog značaja za floru (Important Plant Area-IPA) i 5 međunarodno značajnih područja za ptice (Important Bird Areas - IBA).

Za dodatno očuvanje životnog okruženja, ključno je da svi društveni akteri djeluju na način kojim će doprinijeti bržem i ravnomjernijem ekonomskom i društvenom razvoju koji nije u sukobu sa ekološkim principima.

Promovisanje koncepta očuvanja životne sredine zahtjeva stalan međusobni dijalog svih zainteresovanih strana, kako bi se obezbijedili konačni rezultati koji će donijeti najveće koristi društvu u cjelini.

Potrebni su zajednički napori svih aktera, jer zaštita životne sredine predstavlja jedan od najznačajnijih i najkompleksnijih izazova sa kojima se suočava, ne samo Crna Gora, već i čitav svijet. Klimatske promjene, odlaganje otpada, emisije štetnih gasova, očuvanje biodiverziteta i ostala značajna pitanja u ovoj oblasti utiču na sve segmente društva i zahtijevaju ozbiljan pristup.

Vodeći se tom činjenicom, a u kontekstu sve intenzivnijeg procesa evropskih integracija koji je Crna Gora izabrala kao svoj put razvoja, intenzivno se radi na preuzimanju i implementaciji zahtjevnih evropskih standarda usmjerenih na obezbjeđivanje efikasne zaštite životne sredine. Proces usvajanja novih pravnih standarda je dinamičan, tako da se permanentno radi na unapređenju pravnih i institucionalnih kapaciteta Crne Gore.

Do sada postignuti rezultati obavezuju nas da nastavimo još intenzivnije da postavljamo nove ciljeve u oblasti zaštite životne sredine, uz uključivanje svih relevantnih aktera i zainteresovane javnosti.

Konačno, snaga za postizanje cilja je u rukama svakog pojedinca, a samo zajedničkim radom može se ostvariti željeni efekat. Ako se rukovodimo idejom da je svaka akcija bitna, ako pođemo od ideologije da se malim koracima dolazi do velikih dostignuća, shvatićemo da su pojedinci ti koji mogu da doprinesu očuvanju životne sredine za buduće generacije.

Sačuvajmo naše rijeke, jezera, planine, šume, parkove. Neka očuvanje životne sredine postane zajednički cilj svih nas!