Svjetski dan borbe protiv dječijeg rada obilježen je prvi put 2002. godine u organizaciji Međunarodne organizacije rada s ciljem podizanja svijesti i pokretanja akcija u svijetu protiv dječijeg rada i zapošljavanja djece, tražeći podršku pojedinih vlada, socijalnih partnera, civilnog društva i medija u kampanji protiv svakog oblika izrabljivanja djece.
Dječiji rad se smatra radom koji uskraćuje djetetu pravo na djetinjstvo, dostojanstvo i koji je opasan za njegov psihicki i fizicki razvoj. Najčešće je to rad zbog kojeg je djetetu onemogućeno školovanje ili je prinuđeno da napusti školu.
U najtežim oblicima dječiji rad odvaja dijete od njegove porodice, izlaže ga opasnim i rizičnim uslovima rada i to često u vrlo ranom uzrastu. Rizičan rad je onaj koji ugrozava moralnu, mentalnu ili fizičku dobrobit djeteta bilo zbog svoje prirode, bilo zbog uslova u kojima se obavlja.
Medjunarodna organizacija rada (MOR) kreirala je najveći svjetski program za borbu protiv dječijeg rada, a to je Medjunarodni program za eliminaciju dječijeg rada (IPEC).
Podrška IPEC je zasnovana na multisektorskoj strategiji koja uključuje utvrđivanje prirode i dimenzije problema dječijeg rada, pružanje pomoći u razvijanju nacionalnih politika, razvijanje svijesti u zajednici i na radnom mjestu o problemu dječijeg rada, promociju, razvoj i primjenu zakonodavstva koje štiti djecu od opasnih i rizičnih poslova, integrisanje pitanja dječijeg rada u socijalne i ekonomske razvojne politike, programe i budžete.
Ove godine Svjetski dan borbe protiv dječijeg rada je usmjeren na socijalnu zaštitu koja će držati djecu dalje od rada postavljajući za prioritet aktivnosti na unaprijeđenju i širenju socijalne zaštite, uspostavljanje nacionalnih sistema socijalne sigurnosti koji su usmjereni na rješavanje problema i potreba djece, a koji pomažu u borbi protiv dječijeg rada, kao i socijalnu zastitu koja se posebno bavi ranjivim grupama djece.
Sva djeca imaju pravo na djetinjstvo, pravo da rastu u porodičnom okruženju, da se igraju, idu u školu i da odrastu kada je pravo vrijeme za to. Prema podacima međunarodnih organizacija 168 miliona djece se nalazi u nekom od oblika radnog odnosa, 85 miliona radi na opasnim poslovima, a 59% radi u poljoprivredi, što ukazuje da je dječiji rad globalni problem.
Crna Gora je potvrdila MOR Konvenciju o najgorim oblicima dječijeg rada i Konvenciju o minimalnim godinama za zaposljavanje, kao i Konvenciju UN o pravima djeteta i na taj način uvela u svoj pravni sistem i praksu ključne medjunarodne instrumente kada su u pitanju prava i zaštita djece.
Važnu ulogu u borbi protiv dječijeg rada ima Inspekcija rada koja identifikuje djecu koja se nalaze na radu i utvrđuje rizike kojima su izloženi, a takodje informiše o rizičnim i opasnim poslovima kako poslodavce tako i same radnike.
Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove u Crnoj Gori nije zabilježen slučaj dječijeg rada.
PR služba Ministarstva rada i socijalnog staranja