Razvoj drvne industrije u Crnoj Gori treba da
ide u pravcu programskog restrukturiranja i tehnološke modernizacije preduzeća,
usmjeravanju da sirovinu koju dobijaju od koncesionara u što većem stepenu
finalizuju, brendiraju svoje proizvode, identifikovanju i podršci liderskim
kompanijama koje će povući i razvoj manjih, ocijenio je prof.dr Branko Glavonjić sa Šumarskog fakulteta
iz Beograda na okruglom stolu koji je organizovao Ministarstvo poljoprivrede i
ruralnog razvoja u okviru Sajma namještaja u Podgorici.
Profesor Glavonjić, koji je i član Komiteta za drvo UN sa sjedištem u Ženevi, ocijenio je dobrim potezom objedinjavanje drvne industrije sa šumarstvom u okviru resora MPRR, jer je to, kako je kazao, dobra pretpostavka za brže i efikasnije rješavanje pitanja koje opterećuju sektor. “Raduje me što sam dao doprinos izradi strategije razvoja šumarstva, gdje su date mjere i za razvoj drvne industrije. Ovaj dokument je dobra osnova za rješavanje brojnih pitanja u sektoru drvoprerade i za bolje korišćenje potencijala koje Crna Gora ima”, rekao je profesor Glavonjić na skupu “Trendovi tržišta i novi izazovi za drvnu industriju Crne Gore”.
Govoreći o izazovima za drvnu industriju, profesor je rekao da Crna Gora, kao i ostale zemlje u okruženju, u nastupima kompanija iz EU važe za zemlje sirovinske baze drveta, što treba mijenjati. “U velikoj mjeri se izvoze trupci, rezana građa i ostali drvnih sirovina, se izvozi, a puno je prostora da se to iskoristi za profit u sopstvenoj zemlji i tako smanji uvoz namještaja, goriva…”, kazao je Glavonjić.
“U strategiji razvoja drvne industrije Crne Gore identifikovano je više pravaca razvoja. U osnovi, potrebno je programsko restrukturiranje, zapošljavanje stručnih kadrova i tehnološko modernizovanje prerađivačkih pogona, kako bi se stepen finalizacije proizvoda od drveta povećao i bolje iskoristila domaća sirovina. Neophodno je da država pomogne brendiranje domaćih proizvoda, jer je to put za bolji plasman, posebno na inostranim tržištima. Postoji veliki prostor za poboljšanje plasmana na domaćem tržištu, kroz korišćenje sistema zelenih javnih nabavki. Na taj način bi se javne ustanove opremale od domaćeg drveta, a ne laminatima i PVC proizvodima iz uvoza. Veliki prostor za plasman postoji i u građevinarstvu, pogotovo u opremanju hotelskih kapaciteta na primorju”, kazao je Glavonjić.
On je dodao da u proizvodnji pojedinačnih proizvoda od drveta treba identifikovati i podržati liderske kompanije, koje će postati nosioci razvoja ostalih preduzeća, po ugledu na koncept u zemaljama sa razvijenom drvnom industrijom.
S obzirom da su crnogorske šume bogate četinarima, profesor Glavonjić je savjetovao proizvođačima da razmišljaju o proizvodnji inovativnih drvenih materijala, kakvi su lamelirani proizvodi, takozvani inovativni inžinjerski proizvodi, koji su sada trend u svijetu i koriste se prilikom izgradnje stambenih objekata većih dimenzija. “Ipak, osnovni trend koji se najviše osjeća u praksi je ekološka komponenta proizvoda, za šta je osnova sertifikacija tih proizvoda. Proces sertifikacije šuma je započet u Crnoj Gori i treba ga ubrzati, jer je to uslov za prodaju proizvoda od drveta na tržištu EU. Sertifikacija znači da dokazujete da drvo od kojeg je napravljen proizvod potiče iz šuma sa kojima se održivo gazduje, pojasnio je Glavonjić. U kontekstu pravila EU, profesor je pomenuo i da će članice Unije primjenjivati novu direktivu, koja se odnosi na dokazivanje porijekla drveta, u cilju zabrane uvoza drveta koje potiče iz nelegalne sječe”, kazao je Glavonjić.
On je dodao da bi nadležne institucije u Crnoj Gori trebale veću pažnju posvetiti i stvaranju uslova za kontrolu i ispitivanje uvoznih proizvoda(namještaja), donošenjem tehničkih propisa, s obzirom na mogućnost da se na tržištu nađu proizvodi od zdravstveno nebezbjednih materijala. Predstavnici Ministarstva poručili su da uvoz nije u nadležnosti tog resora i da svako u granicama svojih nadležnosti treba da preduzme korake za rješavanje tog problema.
Generalni direktor Direktorata za šumarstvo i drvnu industriju Adem Fetić kazao je da je Ministarstvo već preuzelo mjere podrške na stabilizaciji tržišta sirovine za drvnu industriju u smislu dodjele koncesija, u skladu sa kriterijumima koji će omogućiti preradu sirovine u kapacitetima koncesionara, odnosno koji će demotivisati izvoz oblovine. „Ministarstvo će nastojati da obezbijedi poslovni ambijent u kome će privredni subjekti i bidući investitori imati dugotrajniju sigurnost u kritrijume i transparentnost dodjele koncesija, a posebno se vrednuje veći stepen finalne prerade proizvoda od drveta, što za krajnji efekat ima povećanje radnih mjesta u toj oblasti“, kazao je Fetić.
Proizvođači namještaja, među kojima su bili i koncesionari, koji su učestvovali na skupu, prepoznali su i istakli potrebu udruživanja manjih preduzeća, kako bi se smanjili troškovi i olakšao plasman na domaće, ali i ino tržište.
PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja