Poštovana gospođice Brajović, dragi gosti, uvažene koleginice i kolege, predstavnici medija
Izražavam zadovoljstvo što sam danas u prilici da, u ime Ministarstva zdravlja, otvorim Taiex radionicu posvećenu "Jačanju kapaciteta za primjenu/implementaciju programa skrininga za rano otkrivanje zloupotrebe alkohola"
Ova radionica treba da nam pruži informacije o tome kako da odgvorno i efikasno sprovedemo skrining programom za rano otkrivanje štetne upotrebe alkohola i kako da pratimo pacijenta u skriningu, ali i kako pratiti rezultate skrininga u cilju postizanja najboljeg ishoda.
Konzumiranje alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema u svijetu, zbog toga što je alkohol oblik 'droge' koja se najčešće i najviše konzumira kako unutar obične populacije tako i među profesionalnim sportistima i rekreativcima.
Pijenje alkoholnih pića danas se smatra rizičnim oblikom ponašanja, ali umjereno i kontrolisano pijenje alkoholnih pića prihvaćeno je kao uobičajen oblik ponašanja uz široko uvjerenje da ne izaziva nikakve veze s alkoholizmom.
Alkoholizam je definisan kao bolest ili poremećaj, ipak, u svakodnevnom životu smatramo ga samo „stilom života“. Kroz istoriju se oblikovao mentalitet u kom je pijenje nešto sasvim normalno, društvo je izgradilo niz običaja i navika tako da je pijenje alkohola ukorijenilo u svoju stvarnost kao običajnu pojavu, a da pri tome ne vidi stvarnu sliku i posljedice koje alkoholizam ostavlja za sobom.
Konzumacija alkohola i učestalost teškog pijenja povezana je sa povećanim rizikom nesreća uključujući nesreće u saobraćaju, kriminalnim ponašanjem, porodičnim i seksualnim nasiljem i ozljeđivanjem kako sebe tako i drugih i sa povećanim rizikom samoubistava.
Porodice alkoholičara su visoko rizične za razvoj loših odnosa među bračnim partnerima, povećani su oblici verbalnog i fizičkog nasilja, izloženije su siromaštvu i socijalnoj isključenosti, djeca su izloženija roditeljskom zanemarivanju, stvara se loš uzor ponašanja u porodici što, na kraju krajeva, ima generacijske posljedice.
Na nivou društva, alkoholizam obuhvata direktne i indirektne štete koje uključuju troškove medicinskog liječenja, gubitak produktivnosti zbog povećanog obolijevanja, oštećenje ili uništenje imovine i smanjenje prihoda zbog bolesti i/ili smrti.
Procjenjuje se da troškovi uzrokovani alkoholizmom iznose između 2 i 5% ukupnog bruto nacionalnog dohotka. Jedan od najznačajnijih socijalnih uticaja konzumacije alkohola se ogleda u kriminalu i nasilju što produkuje značajne troškove sektorima sudstva i policije.
Štetna konzumacija alkohola predstavlja naročito ozbiljnu prijetnju za muškarce. Alkohol je vodeći faktor rizika za smrt muškaraca starosti između 15 i 59 godina, pretežno usljed povreda, nasilja i hroničnih oboljenja. U globalu, 6,2% svih smrtnih slučajeva kod muškaraca može se pripisati alkoholu, nasuprot 1,1% kod žena. Stopa ukupnog opterećenja uzrokovanog alkoholom je takođe viša kod muškaraca – 7,4%, dok kod žena ova stopa iznosi 1,4%. Stope apstinencije su mnogo niže kod muškaraca nego kod žena.
O razmjerama štetne upotrebe alkohola u Crnoj Gori ne možemo govoriti pouzdano, jer nedostaju empirijski podaci o prevalenciji i obrascima upotrebe alkohola u opštoj populaciji, količini i vrsti alkohola koji se konzumira, percepciji konzumenata, zdravstvenim i drugim posljedicama upotrebe alkohola. Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 30.000 zavisnika od alkohola, a s obzirom da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi značilo da alkohol neposredno negativno utiče na život oko 120.000 ljudi u Crnoj Gori. Jedino je upotreba alkohola u populaciji adolescenata značajnije ispitana, sprovođenjem dva kruga internacionalnog ESPAD istraživanja. Rezultati ESPAD istraživanja među srednjoškolicima 2001.g. i 2008.g. kažu - da je do 16. godine 74 % odnosno 77% mladih konzumiralo alkohol bar jednom u životu. Jedini podaci koji u Crnoj Gori postoje o konzumaciji alkohola kod odraslih potiču iz Ankete o mjerenju životnog standarda koja je sprovedena 2008. godine na populaciji stanovnika starosti preko 20 godina. Prema rezultatima ove ankete, jedan od četiri odrasla stanovnika (25,1%) pio je alkohol povremeno ili svakodnevno u 2008. godini. Od tog broja, više od jedne desetine (2,9%) pilo je svakog dana. Ukupna konzumacija čistog etil alkohola po glavi stanovnika godišnje u Crnoj Gori iznosi oko 12.8 l.
Raznolikost problema vezanih uz uzimanje alkohola i neophodnih mjera za smanjenje štetnih posljedica ukazuje na potrebu sveobuhvatnih aktivnosti na raznim područjima.
Politika za smanjenje štetnog uzimanja alkohola mora prerasti sektor zdravstva i uključiti na odgovarajući način i ostale sektore: obrazovanje, pravosuđe, socijalnu zaštitu, poreznu politiku, trgovinu, poljoprivredu, potrošačku politiku i zapošljavanje, civilno društvo i privredne subjekte.
Sistem zdravstva je središnje mjesto za rješavanje problema nastalih zbog štetne upotrebe alkohola na individualnom nivou, kako onih direktno povezanih s upotrebom alkohola, tako i svih drugih bolesti i stanja.
Zdravstveni sistem treba da osigura prevenciju i liječenje za pojedince i porodice sa rizikom ili već pogođenih poremećajima, odnosno bolestima vezanim uz štetnu upotrebu alkohola.
Crna Gora i sitem zdravstva želi da se ovom problemu posveti odgovarajuća pažnja.
Zaštitu zdravlja populacije prevencijom i smanjenjem štetnog uticaja uzimanja alkohola i povezanih posljedica stavila je kao jedan je od najvažnijih javno-zdravstvenih prioriteta.
U našoj zemlji se intezivno radi na uvođenju skrininga štetne upotrebe alkohola na nivou PZZ. Princip je jednostavan: na vrijeme prepoznati problem, to jest prividno zdravu osobu koja konzumira alkohol na rizičan ili štetan način.
Ulozi su srazmjerno mali u odnosu na očekivanu dobrobit.
Treba, naravno uzeti u obzir i činjenicu da su naši kadrovski i ogranizacioni kapaciteti da se nosimo sa ovim problemom nedovoljni, ali uz uvjerenje da ćemo svi dati svoj maksimum kako da se uspješno implementira ovaj skrining program, pratili i na najbolji način upravljali rezultatima skrininga, želim Vam uspješan rad i produktivan dan!
Hvala.