Ministri vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić i saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović učestvovali su danas na Zapadno-balkanskoj konferenciji u Prištini, koja je održana na temu “Unaprijeđena povezanost u okviru regiona i regiona sa EU”.
Na otvaranju konferencije govorili su potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Kosova Hašim Tači i komesar EU za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han.
„Snažnije povezivanje zemalja Zapadnog Balkana jedan je od prioriteta transportne politike EU, sa ciljem izgradnje osnovne mreže koja će obuhvatiti glavne gradove i koja će se dalje razvijati kroz zajedničku posvećenost i fokusiranost na zajednički odabrane prioritetne projekte” - kazao je komesar Han. On je poručio da će EU, kroz različite programe, finansijski pomoći dalji razvoj zapadnobalkanske inicijative za razvoj infrastrukture i najavio podršku od milijardu eura za infrastrukturne projekte u narednom periodu
Potpredsjednik Vlade Kosova Hašim Tači je kazao da dobri susjedski odnosi, dijalog i saradnja predstavljaju osnov za uspjeh u integracionim procesima zemalja Zapadnog Balkana. “Dobra komunikacija i regionalna saradnja ruši zidove među narodima ovog regiona i to je najveći uspjeh ove inicijative, koju od početka podržava i Evropska unija“, istakao je Tači.
Potpredsjednik Lukšić je u svom izlaganju istakao da je inicijativa od samog početka imala za cilj identiifikovanje prioritetnih oblasti zajedničkog djelovanja, koje će rezultirati boljom infrastrukturnom povezanošću i investicijama koje će ubrzati ekonomski razvoj. On je ukazao na važnost zajedničkog prevazilaženja izazova i stvaranja uslova za kvalitetnije spovođenje zajedničkih projekata u narednom periodu, čemu u prilog govori i današnja konferencija. “Danas smo postigli saglasnost ne samo o narednim koracima, već i u pogledu identifikovanja osnovne mreže koridora i uvjeren sam da će dalji razvoj ove inicijative pomoći zemljama da u međuperiodu, do ostvarivanja punopravnog članstva u EU, iskoriste sve mogućnosti za brži ekonomski razvoj regiona”, istakao je Lukšić.
Ministar Brajović je naglasio da je današnji skup značajan korak ka formiranju Glavne saobraćajne mreže u regionu Zapadnog Balkana, za čiju će realizaciju biti fokusirane investicije do 2030. godine, uz podršku Evropske unije. Glavna mreža, koju je Crna Gora podržala i usaglasila u komunikaciji sa susjedima i Evropskom komisijom, a za koju će se u narednom periodu tražiti modeli i sredstva za realizaciju su: autoput Bar-Boljare, priga Bar-Vrbnica, Jadransko-jonski koridor (primorska varijanta) i Luka Bar. Brajović je pomenuo i druge projekte koji imaju regionalni karakter i na koje Crna Gora računa, a to su prije svega: put Podgorica-Gusinje, pruga Podgorica-Tirana-Drač, pruga Pljevlja-Bijelo Polje-Berane-granica sa Kosovom, pruga Nikšić-Čapljina itd.
Na sastanku je apostrofirano da je infrastrukturno povezivanje država regiona od ključnog značaja za realizaciju glavnih regionalnih projekata u oblasti saobraćaja i energetike, koji bi bili prezentirani Evropskoj komisiji i zemljama EU na Konferenciji o Zapadnom Balkanu krajem ljeta u Beču, u cilju obezbjeđivanja finansijske podrške za njihovu realizaciju. Takođe je podržano uspostavljanje Centralne transportne mreže koja bi podrazumijevala bolju povezanost svih glavnih gradova, ekonomskih centara i najvažnijih pomorskih luka Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom i transparentan proces donošenja odluka i harmonizovan pristup širom zemalja. Pored toga, planirano je i da se identifikuju dijelovi sveobuhvatne mreže EU koji bi mogli da čine Core network za Zapadni Balkan, u skladu sa TEN-T smjernicama i SEETO sveobuhvatnom mrežom.
Učesnici današnjeg skupa su bili jedinstveni u ocjeni da će bolja infastrukturna povezanost ubrzati razvoj zemalja Zapadnog Balkana.
Konferenciji u Prištini prethodile su konferencije u Berlinu, Budvi i Beogradu, kao i niz neformalnih sastanaka ministara, na kojima je istaknuta potreba definisanja zajedničkih infrastrukturnih i energetskih projekata, kako bi se obezbijedila finansijska podrška EU i njenih institucija. Na tim skupovima, zemlje Zapadnog Balkana su se obavezale da svake godine pripreme i Evropskoj komisiji dostave Nacionalne programe ekonomskih reformi.
Učešće na skupu u Prištini bila je dobra prilika za promociju napretka i ostvarenih rezultata Crne Gore na nacionalnom, regionalnom i evropskom planu, kao i razmjenu mišljenja sa ministrima vanjskih poslova i saobraćaja zemalja Zapadnog Balkana o aktuelnoj situaciji u regionu, u prvom redu zajedničkoj saradnji na planu kvalitetnijeg saobraćajnog povezivanja regiona.
Konferencija u Prištini okupila je šefove diplomatija i ministre saobraćaja Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Srbije i Crne Gore, kao i visoke predstavnike međunarodne zajednice - evropske komesare Johanesa Hana i Violetu Bulc koja se učesnicima konferencije obratila preko video bima.
Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija/ Ministarstvo saobraćaja i pomorstva/ Biro za odnose s javnošću