''Interaktivna razmjena iskustava i dobrih praktičnih rješenja u pregovaranju i rješavanju kolektivnih radnih sporova''
Uvaženi gospodine Laziću, Radivojeviću i Radiću,
uvaženi socijalni partneri,
arbitri i miritelji,
Tokom prethodne decenije Crna Gora je realizovala značajne izmjene radnog zakonodavstva u čitavom nizu oblasti. Pod uticajima međunarodnih radnih standarda i propisa Evropske unije, nacionalni zakoni o radu su obogaćeni novim institucijama, dok je kolektivno radno pravo dobilo značajnu ulogu. Sloboda udruživanja, pravo na štrajk i pravo na kolektivno pregovaranje su inkorporirani u Ustav i Zakon o radu.
Slika industrijskih odnosa je značajno izmijenjena. Socijalni partneri su se spajali ili razdvajali u potrazi za novim strukturama. Njihova legitimnost i reprezentativnost predstavlja veliki izazov u realizaciji bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga.
Kolektivni ugovori postali su važan izvor prava. Neslaganja vezano za njihovo dogovaranje, primjenu, tumačenje ili izmjene podliježu rješavanju na sudu i van njega. U ovom drugom slučaju, unijete su posebne klauzule ili pravila u kolektivne ugovore.
Sa zajedničkim ciljem da se osigura socijalni mir i ubrza rješavanje slučajeva pred sudom, tako što će se redovni sudovi osloboditi obaveze da razmatraju radne sporove, Vlada i socijalni partneri radili su zajedno na uvođenju mehanizama za alternativno rješavanje radnih sporova. Bilo da se radi o institucionalizovanim ili ad hok mehanizmima, oni imaju za cilj sprečavanje prerastanja kolektivnih radnih sporova u štrajkove i da ponude brzo rješavanje pojedinačnih i kolektivnih radnih sporova.
Metodi za alternativno rješavanje radnih sporova osiguravaju vansudsko rješavanje sporova koji nude uštede u vremenu i novcu, a koji su prilagođeni potrebama stranaka. Dogovori koji iz njih proizilaze imaju veću šansu da očuvaju harmonične i održive odnose između dvije strane.
U vrijeme teške ekonomske krize, kada je došlo do smanjenja zarada i povećane nesigurnosti radnih mjesta s jedne strane, i pritiska na preduzeća zbog nedostatka kapitala i smanjenja potražnje sa druge strane, što je povećalo rizik od ugrožavanja odnosa između zaposlenih i poslodavaca, alternativno rješavanje radnih sporova je dokazalo svoju dodatu vrijednost u pronalaženju rješenja koja su prihvatljiva i za zaposlene i za upravu, odnosno poslodavce.
Crna Gora je prihvatila tripartizam kao instrument demokratije, koji omogućava poštovanje radnih prava svih zaposlenih. Vansudsko rješavanje radnih sporova igra važnu ulogu u rasterećivanju sudova u ovoj oblasti. Za razliku od sudskih postupaka, koji obično traju jako dugo, procedure mirenja pomažu zaposlenima da dođu do brze i pravosnažne odluke.
Agencija za mirno rješavanje radnih sporova je osnovana radi obavljanja stručnih poslova koji se odnose na mirno rješavanje radnih sporova, kako kolektivnih, tako i individualnih, koji nastaju u ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada. Radom Agencije uveliko su se rasteretili sudovi, a zaposlenima je omogućeno da na brz i efikasan način, i bez pokrenutog sudskog postupka, okončaju radni spor.
Praksa kontinuiranog obučavanja arbitara i miritelja, kako to sprovodi Agencija za mirno rješavanje radnih sporova, predstavlja dobar primjer jer omogućava našim arbitrima i miriteljima da se dodatno usavršavaju, stiču nova znanja i vještine i budu u skladu sa savremenim standardima koje nameću novi socijalno ekonomski uslovi. Na taj način se doprinosi uspješnijem rješavanju konflikata u ovoj oblasti i jačanju mehanizama njihovog mirnog rješavanja, ali i daje sigurnost i stvara veće povjerenje stranaka u postupku u kompetentnost i iskustvo arbitara i miritelja, a time i same Agencije, što u konačnom za rezultat ima veći stepen riješenih predmeta.
S tim u vezi, želim da iskažem zadovoljstvo do sada postignutim rezultatima na ovom polju i da istovremeno svima poželim uspješan današnji rad.