Pitanja novinara DN Vijesti:
1. Iz kojih je sve država, kada I koliko ukupno komada je kompanija “Adriatic Marinas-Porto Montenegro” Tivat, uvozla odraslih primjeraka kanarskih palmi, a koje su potom sađene u krugu nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu ?
2. Kako je moguće da su pojedini primjerci tih palmi koje je uvezao Porto Montenegro prošli fitosanitarnu kontrolu prilikom uvoza I unešeni su na teritoriju Crne Gore, a da pritom nije otkriveno da su isti nosioci insekta-štetočine palmin surlaš ?
3. Ko je odgovoran zbog ovakvog propuista fitosanitarne sluđbe I ko će zbog toga snositi posljedice ?
4. Zbog čega je Fitosanitarna inspekcija tek 15.maja ove godine zvanično proglasila “zaraženo područje” palminim surlašem u Porto Montenegru I najbližoj okolini, ako se još od decembra prošle godine, osnovano sumnjalo da među uveženim palamama u Porto Montenegru, ima I onih zaraženih ovom vrstom štetočine ? Zašto u međuvremenu nisu preduzete adekvatne profilaktičke mjere ?
5. Na koji način će fitosanitarne službe države Crne Gore spriječiti dalje širenje palminog surlaša na području opštine Tivat I ko će građanima, gradu I privredi nadoknaditi već pretrpljenu štetu nastalu propustom Fitosanitarne inspekcije prilikom uvoza zaraženih biljnih jedinki ?
6. Da li će I ako da, koje, kaznene mjere ovim povodom Ministarstvo poljoprivrede inicirati prema kompaniji “Adriatic Marinas- Porto Montenegro” kao izazivaču zaraze na području opštine Tivat ?
Odgovor MPRR:
Registrovani uvoznici, a ne „Adriatic Marinas Porto Montenegro“, uvezli su za potrebe ove kompanije 118 palmi Phoenix Canariensis iz sledećih zemalja: Urugvaj, Španija, SAD i Italija. Navedeni broj palmi uvežen je u periodu 2009-2015 godina.
Prilikom uvoza bilo kojeg bilja, ovjereni fitosertifikat zemlje izvoznice, predstavlja uvjerenje o zdravstvenom stanju pošiljke koja se uvozi. I pored tog uvjerenja, prilikom uvoza u Crnu Goru vrši se obavezni fitosanitarni pregled pošiljaka od strane fitosanitarnog inspektora. U slučaju uvoza palmi, dodatno su vršeni specijalistički entomološki pregledi od stane stručnjaka entomologa Fitosanitarne laboratorije Biotehničkog fakulteta. Sprovedenim analizama nije otkriveno da su uvežene palme insekta nosioci (štetočine). Drugim riječima, sprovedenom kontrolom utvrđeno je da su uvežene palme bile zdrave.
Dodatno, uvežene palme bile su dvije godine pod karantinskim nadzorom radi praćenja zdravstvenog stanja na mjestu sadnje i utvrđivanja prisustva određenih karantinskih štetnih organizama. Tokom dvije godine karantinskog nadzora nije bilo simptoma prisustva bilo kakvih štetnih organizama.
To znači da je Crna Gora sprovela sve propisane mjere radi sprječavanja unošenja štetnog organizma Rhynchophorus ferrugineus (Oliver) prilikom uvoza palmi, tako da nije bilo nikakvog propusta fitosanitarne službe. Uslove za uvoz ispinio je i uvoznik. Pošiljku je pratio originalni fitosertifikat u kome je država izvoznica, službeno izjavila da je bilje slobodno od štetočina: Palm lethal yellowing mycoplasm; Cadang-cadang viroida; Myndus crudus Van Duzee; Paysandisia archon (Burmeister); Fusarium oxysporum f. sp. albedinis; Rhynchophorus ferrugineus (Oliver).
Pa kako se onda dogodilo da su se palme u Tivtu, a prije toga u još nekim gradovima na crnogorskom primorju, zarazile?
Svi koji su se informisali putem brojnih obavještenja koje su prethodnih godina objavljivali Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Fitosanitarna uprava, znaju da su putevi širenja ovog štetnog organizma, pored infestiranog sadnog materijala, prirodno širenje letom. Neki izvori navode da insekat može da preleti do 35 km. Na žalost, većinu tih obavještenja DN „Vijesti“ nijesu prenijele. Nezainteresovanost medija za koji radite da adekvatno informiše javnost, kao i kontinuirane i neutemeljene optužbe na račun rada Ministarstva poljoprivrede, došle su još jednom do izražaja i u pitanjima vezanim za palminog surlaša. Ukoliko uredništvo DN “Vijesti” makar dijelom brine za zdravstveno stanje palmi na primorju i podizanje svijesti držaoca bilja i javnosti, Ministarstvo će im dodatnim pojašnjenjima pružiti priliku da to i pokažu.
Od 2010. godine Fitosanitarna laboratorija Biotehničkog fakulteta vrši posebni nadzor nad ovim štetnim organizmom na teritoriji Crne Gore. Osim posebnog nadzora, sprovodi se i Akcioni plan za eradikaciju i suzbijanje crvenog surlaša palmi, kao i druge mjere radi suzbijanja ovog štetnog organizma. Na sve sumnje na prisustvo štetnog organizma fitosanitarni inspektori i odgovorna lica Fitosanitarne laboratorije hitno su izlazla na teren i vršili detaljne fitosanitarne preglede. Obilježavanje područja se vrši u skladu sa Pravilnikom o fitosanitarnim mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i suzbijanje ove štetočine, nakon potvrde pojave prisustva štetnog organizma i ne može se vršiti osim na propisan način.
Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Fitosanitarna uprava izdali su sledeća Rješenja o obilježenim područjima Rhynchophorus ferrugineus (Oliver) sa naređenim fitosanitarnim mjerama za sve držaoce bilja:
- 26.10.2012. rješenje br. 060-320/12-0101-3024 područje Ulcinja;
- 31.10.2013. rješenje br. 060-320/13-0101-1107 proširenje obilježenog područja Ulcinja;
- 11.12.2013. rješenje br. 060-320/13-0101-1239 proširenje obilježenog područja Ulcinja;
- 13.11.2014. rješenje br. 060-320/14-0101-2102 područje Budve;
- 10.12.2014. rješenje br. 060-320/14-0101-2204 proširenje obilježenog područja Budva;
- 25.12.2014. rješenje br. 060-320/14-0101-2234 proširenje obilježenog područja Ulcinja;
- 03.02.2015. rješenje br. 060-320/15-0101-64 proširenje obilježenog područja Budva;
- 15.05.2015. rješenje br. 060-320/15-0101-757 područje Tivat i Kotor;
- 07.07.2015. rješenje br. 060-320/15-0101-1062 proširenje obilježenog područja Ulcinj i Bar;
- 25.09.2015. rješenje br. 060-320/15-0101-1225 proširenje obilježenog područja Budva i Petrovac;
- 28.10.2015. rješenje br. 060-320/15-0101-1415 proširenje obilježenog područja Tivat, Herceg Novi i Kotor.
Napominjemo da je zakonska obaveza svih držaoca bilja definisana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti bilja ("Sl. list RCG" br. 28/06, br. 28/11 i 48/15). Shodno članu 6 držaoci bilja su dužni da ukoliko primijete bilo kakvu novu ili neuobičajenu pojavu ili sumnju o prisustvu štetnog organizma obavijeste Fitosanitarnu upravu ili nadležnog fitosanitarnog inspektora, kao i da preduzme sve naložene fitosanitarne mjere.
Fitosanitarne mjere koje se sprovode u svim obilježenim područjima:
- zabrana kretanja osjetljivog bilja;
- praćenje i utvrđivanje prisustva štetnog organizma;
- preventivna hemijska tretiranja;
- uništavanje napadnutog bilja;
- agrotehničke mjere.
Do sada su preduzete i dalje se preduzimaju sve fitosanitarne mjere u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti bilja, Pravilnikom o fitosanitarnim mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i suzbijanje Rhynchophorus ferrugineus (Oliver) i Akcionim planom za eradikaciju i suzbijanje crvenog surlaša palmi, uključujući i profilaktičke mjere.
Ne postoji ni jedna zemlja koja je uspjela da izvrši iskorjenjivanje ovog štetnog organizma, već se ovaj štetni organizam nažalost stalno širio. Prisutan je u svim zemljama Mediteranskog regiona: Egipat (1992), Španija (1996), Izrael i Jordan (1999), Italija (2004), Turska (2005), Kipar, Grčka i Francuska (2006), Maroko (2008), Gruzija, Albanija i Slovenija (2009), Hrvatska i Tunis (2011) i Crna Gora (2012).
Bez obzira na sve preduzete fitosanitarne mjere, od prve pojave na teritoriji opštine Ulcinj, bilo je potrebno 4 godine da ova štetočina dođe do teritorije opštine Tivat. Trenutno je prisutan na cijelom crnogorskom primorju.
Fitosanitarna uprava je izradila i distribuirala flajer i vodootporni poster (na albanskom i crnogorskom jeziku) radi informisanja javnosti o opasnosti od crvenog surlaša palmi sa pozivom za obavještavanje nadležnih službi i preporukom za preventivna tretiranja. Posteri su postavljani na stablima palmi na prometnim lokacijama duž cijelog crnogorskog primorja od strane komunalnih preduzeća u saradnji sa fitosanitarnom inspekcijom. Takođe, organizovani su mnogobrojni sastanci sa ciljanim grupama sa predstavnicima opštinskih službi i Javnih komunalnih preduzeća Opštine Ulcinj, Bar, Tivat i Podgorica, kao i periodični tehnički sastanci sa fitosanitarnim inspektorima, carinom i drugim osobljem.
Radi uspješnijeg sprovođenja akcionog plana, realizovana je i ekspertska posjeta italijanskog stručnjaka koji ima višegodišnje iskustvo u borbi sa ovim štetnim organizmom. Fitosanitarna uprava je godišnjim Programom fitosanitarnih mjera opredijelila određena sredstva za sprovođenje fitosanitarnih mjera (uništavanje infestiranih palmi i hemijske mjere tretiranja, za informisanje javnosti, izrada flajera, PVC postera i drugo).
Za suzbijanje palminog surlaša veoma je bitna kampanja informisanja javnosti. Zato pozivamo DN “Vijesti” da se aktivno uključe i informišu javnost i držaoce bilja, umjesto što ih dezinformišu i grubo optužuju. Pozivamo Vas da pomognete da što vise držaoca bilja i drugih zaintereseovanih subjekata upoznamo sa fitosanitarnim mjerama koje se sprovode radi zaštite teritorije Crne Gore od ogromnih šteta koje mogu biti izazvane unošenjem ovog, ali i svih drugih karantinski štenih organizama.
Objave na sajtu Fitosanitarne uprave.docx
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja