Poslanici crnogorskog Parlamenta danas su raspravljali o predlozima izmjena i dopuna dva zakonska rješenja koje je predložilo Ministartsvo poljoprivrede i rurlanog razvoja: Zakona o vinu i Zakona o maslinarstvu. Riječ je o predlozima zakona koji su usklađeni sa standardima EU i koji daju šansu daljem razvoju oba sektora na bazi povećanja kvaliteta, a koji su u prethodnoj godini naišli na nerazumijevanje tadašnje parlamentarne većine. Shodno odluci Vlade u skupštinskoj raspravi učestvovao je potpredsjednik Petar Ivanović.
Predloženim Zakonom o vinu nastavlja se dalje uskladjivanje sa propisima EU i uspostavljaju međunarodne norme koje će omogućiti kontrolu proizvodnje i kontrolu kvaliteta proizvoda. Predlogom Zakona o vinu uvodi se sistem PDO/PGI označavanja vina. U izradi Predloga zakona o vinu korišćena je TAIEX podrška dvije ekspertske misije. Konsultovani su: Nacionalno udruženje vinogradara i vinara CG, Udruženje vinogradara i vinara iz Crmnice, Biotehnički fakultet, predstavnici vinarija i predstavnici relevantnih lokalnih samouprava. Održane su tri javne rasprave. Predlog zakona je pozitivno ocijenjen od strane Evropske komisije.
“Izvršili smo analizu uticaja predloženih zakonskih rješenja. Smatramo da će imati pozitivan uticaj na sve subjekte koji se bave proizvodnjom grožđa, kao i na subjekte koji se bave proizvodnjom vina od grožđa iz crnogorskog vinogradarskog područja” kazao je Ivanović i dodao: “usvajanjem predloženog zakona otvaamo jedan novi put, originalan model razvoja sektora, koji nije moguć u ostalim vinskim zemljama. Zašto ovo kažem? Zato što preliminarni rezultati naučnih istraživanja genetske strukture autohtonih crnogorskih sorti ukazuju da smo drevno vinogradarsko područje sa još neotkrivenim i nauci nepoznatim genotipovima, koji pružaju sasvim nove mogućnosti i autentičan put razvoja i pozicioniranja naših vina na međunarodnom tržištu.” U vrijeme kada usvojen prvi Zakon o vinu (2007) samo su četiri subjekta kontrolisala kvalitet i stavljala vino u promet. Nije postojala baza podataka o vinogradima. Danas su Registru proizvođača grožđa i vina upisana 522 vinogradara od kojih 73 proizvode vino radi stavljanja u promet.
Predloženim izmjenama Zakona o maslinarstvu resorno Ministarsvo ne želi samo da se izvrši usaglašavanje sa kategorijama koje postoje u regulativama EU, već i da se postigne bolju zaštitu potrošača, da podstakne proizvođače da proizvode što kvalitetnije maslinovo ulje i da poveća konkurentnost crnogorskih proizvođača, a time i mogućnost izvoza. Usvajanjem ovog zakona potrošači se neće dovoditi u zabunu i imaće jasnu sliku o tome šta kupuju i šta dobijaju za izdvojeni novac.
“Ukoliko želimo da se sektor maslinarstva uredi, moramo biti svjesni da bez izmjene zakona i podzakonskih akata to neće biti moguće. Ne možemo tražiti od maslinara, niti propisivati zakonskim aktima kako da gaje i kako da beru masline. Ali, možemo i moramo tražiti da finalni proizvod zadovoljava minimum standarda. Ukoliko finalni proizvod zadovoljava propisane standarde to znači da su gajenje i berba bili dobri” kazao je Ivanović i naveo da je tokom prethodne dvije godine intenzivno rađeno na podizanju standarda i edukaciji. U 2015. smo podržali 75 gazdinstava ili 4 puta više nego godinu ranije. Kroz mjere Agrobužeta modernizovana je proizvodnja i jednim dijelom uvedeni standardi. Ove godine nastavljamo sa istim mjerama i uvodimo nove. Organizovali smo 12 radionica na temu poboljšanja kvaliteta, plasmana i zaštite geografskog porijekla. Osim toga, preko 150 maslinara imalo je priliku da posjeti sajmove maslinara i uljara, dva predstavnika udruženja završila su sedmodnevni kurs u Španiji kod Međunarodniog Savjeta za maslinu (IOC), a 4 predstavnika udruženja postali su članovi Savjetodavnog vijeća IOC-a. Ove godine nastavljamo sa podrškama studisjkim putovanjima”, kazao je Ivanović.
Prema istraživanju IOC udio ekstra djevičanskog ulja u ukupnoj proizvodnji u Crnoj Gori iznosi svega 11,1%. Glavni razlozi su neblagovremena berba i to što se masline još uvijek sakupljaju sa zemlje, umjesto da se beru sa grana, što dovodi do povećanja udjela slobodnih masnih kiselina (SMK) u maslinovom ulju. Količina ostalih prerađevina od ploda masline zanemarljiva je i proizvedena uglavnom za sopstvene potrebe i na tradicionalan način. Potrošnja maslinovog ulja u Crnoj Gori je relativno niska (0,5 l po glavi stanovnika), što je ispod nivoa potrošnje u EU (4-6 l po glavi stanovnika).
Služba za odnose sa javnošću