„Dobra saobraćajna povezanost je ključna za plasman svih roba i usluga koje se proizvode ili će se proizvoditi u Crnoj Gori, dok je dobra energetska povezanost neophodna kako za buduće investicije u energetski sektor, tako i za slobodan protok energije kroz Crnu Goru, od koje Crna Gora ima jasne finansijske i strateške dobrobiti“ rekao je danas u Lastvi Grbaljskoj ministar ekonomije dr Vladimir Kavarić na svečanosti povodom potpisivanja Finansijskog ugovora za izgradnju Transbalkanskog elektro-energetskog koridora – sekcija Crna Gora, koji finansira Evropska unija, a implementira Njemačka razvojna banka (KfW).
Ministar Kavarić je podsjetio da je Berlinski proces našim državama omogućio da riješimo dugogodišnje probleme u protoku roba i usluga, kroz mogućnost finansiranja saobraćajnih i energetskih konekcija sa regionom i dalje sa Evropskom unijom.
„Transbalkanski koridor, koji će Crnu Goru povezati sa Srbijom, je projekat koji je odobren na prošlogodišnjem samitu u Beču. Projekat podrazumijeva jačanje crnogorske infrastrukture vezane na podmorski kabal i izgradnju dalekovoda između Crne Gore i Srbije. Ukupna vrijednost projekta je 127 miliona eura. Crnogorski elektroprenos je uz pomoć Vlade Crne Gore obezbijedio kreditna sredstva od strane EBRD-a i KfW-a, a ugovor koji danas potpisujemo predstavlja ko-finansiranje tih kreditnih sredstava iz donacije u iznosu od 25 miliona eura“, naglasio je ministar Kavarić.
Ministar ekonomije je podsjetio da projekat, za čiju izgradnju je danas potpisan ugovor o finansiranju iz donacije, ima gigantski značaj za energetiku i cjelokupnu ekonomiju Crne Gore.
„Sama povezanost sa Italijom podmorskim kablom je po sebi prioritet ove zemlje. On Crnu Goru stavlja u središte energetskih tokova ovog dijela svijeta i u potpunosti mijenja vizuru svih ostalih susjednih zemalja, dajući im mogućnost povezivanja sa Zapadnom Evropom, preko Crne Gore. Ali, kabal sa Italijom ima svoju punu snagu i svrsishodnost jedino realizacijom ovog projekta“, zaključio je Kavarić.
Šef sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Andrej Lis istakao je da je poboljšanje povezanosti unutar Zapadnog Balkana, kao i ovog regiona sa Evropskom unijom, važan temelj za ekonomski razvoj i izgradnju mostova između ljudi i biznisa. On je naveo da je zbog toga EU postavila pitanje povezanosti visoko na listi prioriteta u procesu proširenja i namijenila milijardu eura za tehničku pomoć i investiranje u projekte iz agende povezivanja do 2020. godine.
„Danas svjedočimo potpisivanju finansijskog ugovora za izgradnju jednog dijela Transbalkanskog elektro-energetskog koridora. To je znak naše konkretne podrške Crnoj Gori i regionu. Ovaj projekat će doprinijeti uspostavljanju regionalnog elektro-energetskog tržišta, koje će biti povezano sa Evropskom unijom preko podmorskog kabla između Italije i Crne Gore. Time će se dalje doprinijeti boljoj integraciji crnogorskog elektroprenosnog sistema sa evropskim energetskim tržištem“, podsjetio je Lis, ističući da pitanje povezanosti nije vezano isključivo za skupe infrastrukturne projekte.
„Jednako je važno da zemlje Zapadnog Balkana pojačaju napore u implementaciji reformskih mjera u cilju otvaranja tržišta i stvaranja transparentnog regulatornog okvira kojim se gradi povjerenje investitora, kao i da zemlje regiona razviju obostrano povjerenje koje je neophodno za pomirenje, dobrosusjedske odnose i prosperitet. To je ključ za vaš put ka članstvu u Evropskoj uniji“, zaključio je Lis.
Član upravnog odbora Njemačke razvojne banke za Evropu i Aziju Roland Siler kazao je da Transbalkanski elektro-energetski koridor ne samo da će poboljšati i stabilizovati snabdijevanje električnom energijom u dotičnim regionima, već će omogućiti i povezivanje tržišta, stvaranje novih poslovnih prilika i generisanje prihoda za Crnu Goru.
„I na kraju, ali ne manje važno, Koridor će predstavljti važnu prekretnicu kada je riječ o integraciji Crne Gore u evropsko energetsko tržište“, kazao je Siler, ističući da će KfW ostati pouzdan finansijski partner za buduće projekte.
On je dodao da su ostali projekti u sektoru prenosa već u pripremi.
„Naravno, u pripremi su i drugi konkretni projekti iz oblasti hidro energije, energetske efikasnosti i distribucije“ najavio je Siler i istakao da se podrazumijeva „da smo na vašoj strani kao vodeća finansijska institucija i za drugi EU infrastrukturni projekat koji želite da bude sufinansiran od strane Zapadnoblakanskog investicionog okvira“.
Izvršni direktor CGES-a Ivan Bulatović kazao je da Ugovor o donaciji vezano za realizaciju Transbalkanskog elektro-energetskog koridora – sekcija Crna Gora, pored globalnog političkog i ekonomskog značaja, ima poseban značaj i za tu kompaniju.
„Ponosni smo što smo u prilici da svoje i planove zacrtane nacionalnim i regionalnim razvojnim dokumentima realizujemo kroz institucionalni okvir koji je od samog početka dao dodatni impuls razvoju našeg društva i još bržem usvajanju evropskih standarda i normi“, naglasio je Bulatović.
On je dodao da je infrastrukturni projekat povezivanja elektro-energetskih sistema Crne Gore i Italije, kao najznačajniji projekat CGES-a, ovim grantom dobio još jednu potvrdu svoga značaja i u evropskim, i u regionalnim okvirima.
„Prije svega, kroz činjenicu da će ovim sredstvima biti finansirana izgradnja i dalekovoda 'Pljevlja – Bajina Bašta', koji je neposredno vezan za naznačeni projekat, ali i prateća ulaganja u crnogorsku elektroprenosnu mrežu povezanu sa pomenutim interkonekcijama ka Italiji i Srbiji. Ne treba posebno isticati značaj svih ovih ulaganja za stabilan i pouzdan rad elektroprenosnog sistema“, zaključio je Bulatović.
Ugovor vrijedan 25 miliona eura potpisali su ministar Kavarić ispred Ministartsva ekonomije, gospodin Siler ispred Njemačke razvojne banke i izvršni direktor CGES-a gospodin Bulatović.