Reagovanje na tekst objavljen 9. septembra 2016. godine u Dnevnom listu DAN, pod nazivom „Država mogla da vrati KAP bez arbitraže“, na strani 5.
Samo ovaj podatak govori ili o površnom poznavanju pitanja o kome tako „stručno“ piše, ili o namjeri da smišljeno prevari javnost kako se radi o dokumentaciji koju Dan „ekskluzivno“ objavljuje. Dakle, sva laička i stručna javnost, uključujući i novinara dnevnog lista Dan, je već punih šest godina mogla pročitati pomenuti ugovor jednostavnim internet pretraživanjem. Toliko o istinosti prve teze iznijete u tekstu.
Nije tačno da je Ugovor sa CEAC-om mogao biti raskinut na osnovu Ugovora o zalozi. Data zaloga na akcijama CEAC-a je mogla biti aktivirana samo ukoliko je postajalo novčano potraživanje Države, što nije slučaj sa neplaćenim računima za struju jer u konkretnom slučaju kašnjenje sa plaćanjem računa EPCG se nije moglo kvalifikovati kao novčano potraživanje Crne Gore prema CEAC-u. U datoj situaciji, zaloga je moga biti aktivirana samo ukoliko bi prethodno arbitraža svojom odlukom utvrdila postojanje povrede usljed neplaćanja / kašnjenja u plaćanju računa EPCG odnosno štetu koja je proizašla iz date povrede.
Svaki potez koji je država preduzela u slučaju KAP-a bio je u skladu sa Ugovorom i domaćom i međunarodnom praksom u ovoj oblasti. Taj stav je potvrđen nedavnom odlukom Odluka ICSID arbitražnog tribunala u Parizu kojom je CEAC izgubio spor protiv Crne Gore. U konkretnom slučaju, Ugovor o poravnanju je predviđao arbitražno rješavanje sporova, stoga svaki spor oko toga da li je CEAC kršio Ugovor o poravnanju je morao biti rješavan u arbitraži, a ne pred crnogorskim sudovima. Crnogorski sudovi bi bili nadležni tek po okončanju arbitražnog postupka, u postupku aktivacije zaloge. Ono što smo uvijek ponavljali zagovornicima arbitraže je da je to skup proces koji traje, evo kao što je praksa pokazala, u ovom slučaju i godinama. Podsjećamo da je CEAC jedan arbitražni postupak pokrenuo 2014. godine i da je isti okončan skoro dvije i po godine kasnije; drugi arbitražni postupak je CEAC pokrenuo krajem 2013. godine koji još nije okončan.
Nije tačno ni da bi pokretanjem postupka za preuzimanje akcija CEAC-a bilo izbjegnuto uvođenje stečaja - činjenice jasno govore. Naime, eventualno preuzimanje akcija CEAC-a bi moralo da sačeka arbitražnu odluku za čije donošenje bi trebalo više godina, pri čemu nije bilo rješenja za finansijsku situaciju u KAP-u usljed kršenja Ugovora od strane CEAC-a, što je i dovelo do otvaranja stečaja. U tom trenutku, bilo je potpuno jasno da CEAC nema namjeru da nastavlja proizvodnju, da plaća struju, upošljava radnike, izmiruje obaveze prema povjeriocima. Do završetka arbitražnog postupka, CEAC bi ugasio Kombinat. Poznato je da je proces proizvodnje u KAP-u specifičan i da, kad se jednom ugasi, teško ga je ponovo pokrenuti, i to sve u slučaju da je CEAC uopšte bio zainteresovan za plansko gašenje. Dakle, do okončanja postupka, sigurno bi dobili akcije CEAC-a u Kombinatu, ali bi one bile bezvrijedne, jer bi kompanija bila u stečaju, uz nagomilane dugove od najmanje 120 miliona eura. Da ne govorimo šta bi bilo u tom slučaju sa 1.200 zaposlenih? I sa oko 500 koji i danas rade u Kombinatu?
Netačno je da je bio prijedlog da se za akcije CEAC-a u KAP-u uplati 40 miliona eura. Prijedlog je bio da CEAC ustupi svoje akcije Vladi Crne Gore odmah i besplatno, odnosno za jedan euro. Cifra od 40 miliona koja se pominje odnosila se na dugove Kombinata aluminijuma prema CEAC-u i VTB banci, koji su bili 120 miliona. CEAC je tada ponudio da taj dug diskontuje za 80 miliona, a da Kombinat izmiri preostale obaveze prema bankama, dakle 40 miliona eura. Sve je ovo dostupno javnosti jednostavnom pretragom arhive. Čak je i Dnevni list Dan više puta objavio tu informaciju. O svemu ovome je bezbroj puta razgovarano kako na skupštinskim odborima, tako i na plenumu, u medijima, sindikalnim organizacijama, NVO sektoru… Gotovo da ne postoji pitanje o kome se više raspravljalo od ovoga. Uz sve ovo, treba naglasiti da je Ugovor o poravnjanju javan dokument, objavljen odmah nakon njegovog potpisivanja, sa svim pratećim aneksima, tako da je sva zainteresovana javnost bila u posjedu svih informacija u vezi sa ovom problematikom.
Takođe, Ministarstvo ekonomije je odgovore o ovoj problematici sa svom argumentacijom dostavilo novinaru Dana, koji je, međutim, u skladu sa profesionalnom praksom, odlučio da objavi samo djelić toga, i to nestručno prepričavajući. Ponavljamo, Vlada Crne Gore je svaki potez u KAP-u uradila u saglasnosti sa svojim pravnim savjetnikom, avdokatskom kancelarijom iz Austrije. Naravno, vjerujući da novinar Dana bolje poznaje ovu problematiku, ostvavljamo mogućnost da to dokaže i pred nadležnim organima.
Podgorica, 10. septembar 2016.
PR SLUŽBA
MINISTARSTVO EKONOMIJE