Crna Gora je prije 25 godina proglašena ekološkom državom Deklaracijom, koja je usvojena na sjednici republičkog parlamenta, a četvrt vijeka kasnije nalazi se pred velikim izazovom – poglavljem 27 – najskupljim i najzahtjevnijim za pristupanje Evropskoj uniji.
- Zadovoljni smo napretkom koji je ostvaren u procesu EU integracija u poglavlju 27 Životna sredina i klimatske promjene. Kao rezultat kvalitetne komunikacije sa Evropskom komisijom, tekuća faza procesa EU integracija uspješno je zaokružena u julu usvajanjem Nacionalne strategije za poglavlje 27. Time je Crna Gora zaokružila proces ispunjavanja mjerila za otvaranje ovog poglavlja i očekujemo njegovo skoro otvaranje kazala je za Pobjedu direktorica Direktorata za zaštitu životne sredine Ivana Vojinović.
Ona je uvjerena da poglavlje 27, iako najzahtjevnije, neće predstavljati prepreku u procesu EU integracija.
Koraci
- Kroz Nacionalnu strategiju uspostavili smo jasne i precizne korake koje treba sprovesti do ulaska u EU, identifikovali nosioce realizacije aktivnosti i procijenili potrebna finansijska sredstva. Sa punom implementacijom Nacionalne strategije za poglavlje 27, pored zaštite životne sredine kao njenog primarnog cilja, poboljšaće se i kvalitet života (kroz unapređenje uslova zdravlja) građana Crne Gore i konkurentnost ekonomije na evropskom i globalnom tržištu, kao i stvoriti uslovi za privlačenje visoko kvalitetnih investicija – kazala je Vojinović.
Rješavanje ekoloških i komunalnih problema, kako je istakla, preduslov je ukupnog ekonomskog razvoja države.
- Ispunjavanjem svih aktivnosti koje su obuhvaćene u poglavlju 27, eliminisaće se dugogodišnji ekološki problemi. Biće riješen problem zagađenja vazduha u kritičnim gradovima, posebno Pljevljima. U oblasti upravljanja otpadom, kao gorućoj oblasti kada je riječ o zaštiti životne sredine u Crnoj Gori, biće uspostavljan sistem koji se bazira na: selekciji, prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi otpada – kazala je Vojinović.
Ona je dodala da će se ubrzati povlačenje kreditnih sredstva za sanaciju takozanih "crnih ekoloških tačaka’’ (KAP, Brodogradilište, TE "Pljevlja" i rudnik "Šuplja stijena") u sklopu projekta sa Svjetskom bankom.
- Završetkom ovog projekta, u Crnoj Gori biće riješen višedecenijski problem istorijskog industrijskog zagađenja. Dalje, energetska i industrijska postrojenja u cilju sprečavanja novog industrijskog zagađenja moraće da pribave integrisane dozvole za rad, što će biti garancija da primjenjuju savremene tehnologije koje imaju minimalan uticaj na životnu sredinu – kazala je Vojinović.
Najkasnije do 2020, kako je dodala, uspostaviće se NATURA 2000 mreža, što je jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 27.
Eko fond
Isti period obilježiće i ozbiljni napori da sva zaštićena područja imaju imenovanog upravljača, a u cilju obezbjeđenja održivog upravljanja vrijednim ekosistemima. Zasigurno da će poseban izazov za ostvarenje svega navedenog biti obezbjeđivanje znatnih finansijskih sredstava. Ukupni troškovi usklađivanja za poglavlje 27 su procijenjeni na milijardu i 429 miliona eura. U tu svrhu će, između ostalog, do sredine 2018. biti osnovan eko fond, koji će finansirati projekte i programe čijom realizacijom će se poboljšati stanje životne sredine i sanirati posljedice zagađenja – kazala je Vojinović.
Od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, kako je naglasila, normativni, strateški i institucionalni okvir u oblasti životne sredine značajno se promijenio i uskladio sa međunarodnim standardima, a naročito zahtjevima iz procesa EU integracija.
U Deklaraciji o ekološkoj državi Crnoj Gori od 20. septembra 1991. godine definisano je strateško opredjeljenje zemlje da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.
Vizija razvoja ekološke države ugrađena je i u najviši političko-pravni akt Ustav, koji sadrži odredbe o posvećenosti Crne Gore zaštiti životne sredine i razvoju baziranom na principima održivosti.
U sve opštine uvodi se primarna selekcija otpada
Vojinović je istakla da će u naredne četiri godine u svim opštinama biti uveden sistem primarne selekcije otpada na principu dvije kante (suve i mokre) i završena izgradnja reciklažnih dvorišta.
Pored nabavke opreme potrebne za sakupljanje materijala za reciklažu, radiće se i na jačanju svijesti građana. Cilj koji se namjerava ostvariti do kraja 2020. je da se 50 odsto otpadnih materijala (papir, karton, metal, plastika, staklo) koristi za ponovnu upotrebu i recikliranje. Eliminisaće se neuređena odlagališta otpada, ukloniti privremene deponije – navela je Vojinović.