Uslov za pokretanje postupka legalizacije objekata su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i na zemljištu na kome je objekat izgrađen, što u slučajevima gdje je neformalni objekat izgrađen na tuđem zemljištu dovodi do prekida, odnosno zamrzavanja postupka legalizacije, koji će se nastaviti nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu ističe za Pobjedu rukovoditeljka Direkcije za stanovanje u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Radmila Lainović. Ona je za čitaoce Pobjede objasnila kako se pokreće procedura za process legalizacije objekata.
Smjernice
- Kreće se podnošenjem zahtjeva (na propisanom obrascu) nadležnom organu sa potrebnom dokumentacijom: list nepokretnosti, za objekte osnovnog stanovanja: potvrda o broju članova domaćinstva te uvjerenje o prebivalištu. Nadležnost za postupanje po zahtjevu je postavljena analogno nadležnosti za izdavanje građevinske dozvole, tako da će opštine rješavati po najvećem broju zahtjeva, dok će Ministarstvo rješavati po zahtjevima za objekte propisane članom 91 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata kazala je Lainović. Ona ističe da je veoma važno da u ovom slučaju kada je neformalni objekat izgrađen na državnom ili opštinskom zemljištu, odluka o prodaji zemljišta može da se donese samo ako je za taj prostor donijet planski dokument. Znači, postojanje planskog dokumenta za taj prostor je uslov za prodaju zemljišta. Nakon otkupa zemljišta nastavlja se proces legalizacije. Ukoliko govorimo o, uslovno rečeno „čistim" imovinskim odnosima i na objektu i na zemljištu, nakon podnošenja zahtjeva nadležni organ po službenoj dužnosti utvrđuje da li neformalni objekat ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom, da se nalazi na orto-foto snimku, da se ne nalazi u nekoj od zaštićenih zona, ili eventualno pribavlja saglasnost nadležnih organa za legalizaciju objekta, objašnjava Lainović.
Sljedeći korak je da nadležni organ pozove podnosioca da dostavi tehničku dokumentaciju: kao prvo, elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, čija je izrada obavezna pri upisu objekta u katastar nepokretno sti, zatim analizu statičke i seizmičke stabilnosti objekta, i projekat arhitekture izvedenog stanja, koji se izrađuje i dostavlja samo za objekte koji ne spadaju u objekte osnovnog stanovanja.
- Postoji razlika u načinu provjere statičke i seizmičke sigurnosti neformalnog objekta do 500 i za više od 500 metara kvadratnih. Za objekte do 500 metara kvadratnih obavezna je izrada analize koja će biti propisana posebnim podzakonskim aktom, dok za neformalne objekte peko 500 metara kvadratnih kao dokaz se dostavlja izjava ovlašćenog privrednog društva, pravnog lica ili preduzetnika koji je ispitivao statičku i seizmičku stabilnost objekta, da je neformalni objekat stabilan i siguran za upotrebu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekta. Znači provjera za ove objekte se vrši na način propisan u postupku dobijanja građevinske dozvole, navodi Lainović. Nakon provjere tehničke dokumentacije, dodaje ona, nadležni organ poziva podnosioca da dostavi dokaze o plaćanju naknade za komunalno opremanje, naknade za izgradnju sistema regionalnog vodosnabdijevanja u opštinama crnogorskog primorja i dokaz o uplati naknade za legalizaciju (koju takođe ne plaćaju vlasnici objekata osnovnog stanovanja).
Poštovanje ambijenta
- Nakon ocjene svih dokaza, nadležni organ donosi rješenje o legalizaciji, koje je dužan dostaviti katastru radi upisa kao i nadležnom organu za pripremu i sprovođenje planskog dokumenta. Po donošenju rješenja o legalizaciji, pristupa se realizaciji druge konačne faze postupka, odnosno regularizaciji objekta. Nadležni organ za pripremu i sprovođenje planskog dokumenta dužan je da prilikom donošenja planskog dokumenta uklopi neformalni objekat u planski dokument, planskim dokumentom propiše smjernice za neformalne objekte, te konačno izda smjernice za usklađivanje izgleda neformalnog objekta sa uslovima predviđenim planskim dokumentom, kazala je Lainović. Smjernice će, kako ističe ona, sadržati uslove za unapređenje vizuelnog identiteta objekata, odnosno uslove za poštovanje ambijentalnih vrijednosti, na primjer vrsta materijala fasade, uslove za pejzažno oblikovanje lokacije i slično.
- Vlasniku neformalnog objekta se kroz smjernice ostavlja rok od tri godine za usklađivanje objekta sa smjernicama planskog dokumenta kazala je Lainović. I na kraju, nakon protoka roka ili po zahtjevu samog vlasnika objekta, donosi se rješenje o regularizaciji objekta, koje se dostavlja katastru radi upisa, odnosno brisanja zabilješke da je objekat izgrađen bez građevinske dozvole, objasnila je Lainović.
Odgovori čitaocima Pobjede
PITANJE: Posjedujem objekat na primorju, i služi za stanovanje. Zemljište i prizemlje je izgrađeno 1965, legalno, priključeno legalno na struju i vodu, posjedovni list u katastru je 1/1, i plaćam razrezani porez na stambenu jedinicu od 64 m2. Na spratu je 1985 dozidano 32 m2, a ostalih 32 m2 su terasa. Kakve su mogućnosti da i sprat legalizujem, i po kojoj tarifi će to biti, i kada to može biti uknjiženo da čini cjelinu sa prizemljem?
ODGOVOR: Da bi se predmetni objekat legalizovao prvi korak je izrada elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta ovjerenog od geodetske organizacije, na osnovu kog se i vrši upis objekta u katastar nepokretnosti. Znači objekat mora biti evidentiran u katastru. Shodno navedenim podacima nema smetnje za legalizaciju nadograđenog dijela objekta. Što se tiče iznosa naknade za komunalno opremanje, ista zavisi od kriterijuma utvrđenih odlukama o komunalnim naknadama koje su različite od opštine do opštine.
PITANJE: Da li postoji razlika u legalizaciji objekata od različitih materijala: betona, drveta ili drugog materijala?
ODGOVOR: Zakonom nije napravljena razlika u postupku legalizacije, odnosno regularizacije objekata u odnosu na vrstu materijala od kojih su neformalni objekti izgrađeni. Shodno zakonu neformalni objekat, je stambeni, poslovni i poslovno -stambeni objekat, odnosno rekonstruisani dio postojećeg objekta na kojem su izvedeni grubi konstruktivni građevinski radovi najmanje jedne etaže, koji je izgrađen bez građevinske dozvole, odnosno suprotno građevinskoj dozvoli.
PITANJE: Koja je razlika u cijeni za kuće za stanovanje od poslovnog prostora?
ODGOVOR: Visina komunalne naknade se utvrđuje na osnovu kriterujuma definisanih odlukama o naknadama za komunalno opremanje, koje donosi svaka opština posebno i cijene se razlikuju od opštine do opštine. Cijena svakako zavisi od zone u kojoj je izgrađen objekat, površine i naravno namjene. Cijena komunalne naknade za objekte stanovanja je u većini odluka niža od cijena za poslovne objekte, ali kroz cijene komunlanih naknada opštine stimulišu poslovanje odnosno predviđaju različite olakšice za različite vidove poslovanja.
Izvor: Dnevni list „Pobjeda“