Intervju ministra prosvjete dr Damira Šehovića agenciji MINA, novinarka Gordana Popović:
1. Koji će biti vaši prioriteti kao ministra prosvjete?
Dobro obrazovanje je preduslov za napredak i prosperitet zemlje, što znači da znanje i vještine, kao i intelektualni i naučni potencijali moraju biti temelj uspjeha crnogorskog društva. Zato će prioriteti rada u narednom periodu biti usmjereni na nastavak reforme obrazovnog sistema, posebno u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, srednjeg stručnog i visokog obrazovanja.
Cijeneći značaj predškolskog vaspitanja i obrazovanja koje ima posebnu ulogu u sveukupnom rastu, razvoju i formiranju ličnosti djeteta, nastaviće se aktivnosti na povećanju obuhvata djece uzrasta od 3 do 6 godina u predškolskim ustanovama. Težićemo dostizanju međunarodnog standarda koji podrazumijeva potrebu da 95% djece pomenutog uzrasta treba da bude obuhvaćeno ranim vaspitanjem i obrazovanjem. Kako realizacija ovog cilja zahtijeva i stvaranje adekvatnih prostornih kapaciteta, nastavićemo započete aktivnosti na izgradnji sedam objekata predškolskih ustanova.
Drugi prioritet će biti usmjeren na podizanje kvaliteta, efikasnosti i fleksibilnosti stručnog obrazovanja, koje mora biti bliže biznisu i slijediti potrebe i prioritete privrede. Stavljanje akcenta na praktično obrazovanje, afirmacija učenja na radnom mjestu, u realnom radnom okruženju, stvaranje uslova za uvođenje dualnog obrazovanja, i njegova veća povezanost sa tržištem rada i privrednim subjektima, predstavljaju aktivnosti koje nas u narednom periodu očekuju. Posebnu pažnju ćemo posvetiti definisanju upisne politike, koja mora biti usklađena sa potrebama tržišta rada i zahtjevima srednjoročne i dugoročne razvojne politike Crne Gore. Moramo takođe mijenjati svijest i roditelja i učenika o značaju srednjeg stučnog obrazovanja i mogućnostima koje ono pruža ne samo na crnogorskom već i na evropskom tržištu rada.
Želimo da osposobimo naše mlade da raspolažu konkurentnim znanjem i vještinama, a svakako da će im u tome pomoći aktivno znanje engleskog jezika. S obzirom na to da su analize pokazale da je najveći nedostatak kod učenja engleskog jezika upravo nedostatak aktivnog znanja, kao i nesposobnost da se jezik koristi u komunikaciji, neophodan je nastavak reforme u ovoj oblasti na svim nivoima. Zato nas čeka niz aktivnosti već u školskoj 2017/2018. godini, koje će unijeti novine u učenje engleskog jezika. Novi pristup učenju, tačnije sticanju znanja iz engleskog jezika će doprinijeti ličnom i profesionlnom usavršavanju učenika, a nama dati smjernice na koji način se može sprovesti reforma i u drugim oblastima.
Radićemo i na reformi visokog obrazovanja jer želimo da unaprijedimo kvalitet obrazovanja i istraživanja koji će pospješiti društveni i ekonomski razvoj našeg društva.
U tom smislu ćemo reformom modela studiranja poboljšati kvalitet visokog obrazovanja, ostvariti punu kompatibilnost sa Evropskim prostorom visokog obrazovanja i omogućiti veću mobilnost studenata i radne snage. Postepeno ćemo uspostavljati drugačiji, ali održiviji model finansiranja Univerziteta Crne Gore, kao temeljne institucije ove države, koji će sa jedne strane podrazumijevati značajnija izdvajanja za Univerzitet iz državnog budžeta, ali i njegovu veću odgovornost kada je riječ o rezultatima koje mora postići.
Od posebnog značaja je uvođenje praktične nastave na svim studijskim programima. Kroz planirane izmjene zakona o visokom obrazovanju, između ostalog, unaprijedićemo i sistem zaštite od plagijarizma.
Stvaranje pretpostavki za unaprjeđenje naučnoistraživačkog rada, praćenje karijere diplomiranih visokoškolaca, kao i aktivnosti koje vode daljem usklađivanju sa potrebama tržišta rada, takođe će biti u vrhu naših prioriteta kada je riječ o politici u oblasti visokog obrazovanja.
Sve aktivnosti koje planiramo da realizujemo će biti usklađene sa preporukama koje dobijamo od Evropske komisije, a u cilju poboljšanja našeg obrazovnog sistema.
2. Koji su, po Vašem mišljenju, ključni problemi u oblasti obrazovanja?
I pored brojnih izazova sa kojima se naš obrazovni sistem suočava, posebno bih istakao potrebu da svi skupa shvatimo da ulaganje u obrazovanje nije nešto što se vraća preko noći, već je to najisplativija, ali dugoročna investicija, a naša tradicionalna nespremnost da razmišljamo na dugi rok nas često sprječava da imamo bolje rezultate.
Činjenica je da smo postavili prioritete za naredni period, ali su to upravo oblasti u kojima želimo da postignemo još bolje rezultate i stvorimo konkurentno obrazovanje. To jeste posao države, ali je pomoć svih zainteresovanih strana svakako dragocjena. Zato ohrabrujemo učenike, studente, profesore, roditelje, sindikat, poslodavce, civilno društvo, da na ovom projektu zajedno radimo, jer je kvalitetnije obrazovanje koje je dostupno svima pod jednakim uslovima naš zajednički interes.
Želimo da kroz proces reforme obrazovnog sistema, koji zahtijeva jedan duži period i čiji se rezultati mogu vidjeti tek nakon određenog vremena, stvorimo društvo čiji su temelji uspjeha znanje, vještine, intelektualni i naučni potencijali.
3. Kako ocjenjujete položaj prosvjetnih radnika i da li imate planove za njegovo poboljšanje?
Profesija prosvjetnog radnika je plemenit i častan poziv koji je usmjeren s jedne strane na sticanje znanja i vještina, a sa druge na formiranje i usvajanje pozitivnih stavova i vrijednosti mladih ljudi koji treba da postanu nosioci društvenog razvoja.
Zato ćemo u narednom periodu raditi na uspostavljanju modela nagrađivanja i stimulisanja svih onih koji se bave ovim društveno značajnim pozivom. Moramo vratiti autoritet i društveni ugled prosvjetnim radnicima. Zajedno sa Sindikatom prosvjete, našim nezaobilaznim partnerom, stvaraćemo pretpostavke za kvalietnije uslove za njihov život i rad. Takođe ćemo raditi na stimulisanju najtalentovanijih i najsposobnijih da se opredijele za ovaj poziv, kako bismo i na taj način jačali ulogu prosvjetnog radnika u društvu.
Prosvjetni radnici će imati, kao i do sada, podršku Minstarstva prosvjete u rješavanju stambenog pitanja. U saradnji sa Stambenom zadrugom "Solidarno" prosvjetnim radnicima su do sada dodijeljene 453 stambene jedinica u 12 opština u Crnoj Gori, a trenutno se izvode radovi na izgradnji 148 stambenih jedinica u Budvi, 108 u Podgorici i 18 u Danilovgradu. Za naredni period je planirana izgradnja i 30 stambenih jedinica u Herceg Novom i 25 u Kotoru.
Sve što ćemo u narednom periodu raditi će biti usmjereno na stvaranje dostupnijeg, fleksibilnijeg i efikasnijeg obrazovnog sistema, koji će biti u funkciji privrednog, odnosno našeg ukupnog društvenog razvoja, i koji će omogućiti snaženje intelektualnog i radnog potencijala kao ključnog bogatstva ove države.