Povodom otvorenog pisma Društva prijatelja bokeške baštine upućenog Ministru kulture, radi objektivnog informisanja javnosti objavljujemo odgovor Ministarstva:
Poštovane članice i članovi Društva prijatelja bokeške baštine,
Povodom Vašeg otvorenog pisma upućenog ministru kulture Crne Gore, koje ste, kako navodite sa žaljenjem morali plasirati javnosti, želimo da podsjetimo na sljedeće:
Sistem zaštite kulturne baštine uređen je prije svega Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, na osnovu koga je uređena i djelatnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Pored ovog zakona, u svojim svakodnevnim poslovima, Uprava je dužna da djeluje, između ostalog, u sadejstvu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata. Ovo napominjemo zbog adresiranja otvorenog pisma koje ste uputili isključivo ministru kulture. Ne želeći da ulazimo u ocjenjivanje vašeg znanja, na način kako ste vi pristupili ocjenjivanju znanja zaposlenih u Ministarstvu kulture, želimo da vam ukažemo da očigledno ne baratate svim potrebnim informacijama, koje su vam neophodne da bi donosili dramatične zaključke, i to baš na isteku prvog kvartala primjene Akcionog plana, koje je Ministarstvo kulture vrlo odgovorno pripremilo, Vlada usvojila i koji ćemo svi ukupno pratiti do 01. decembra 2017. godine.
Kada smo već kod zadatih rokova iz Akcionog plana, na današnjoj sjednici Vlade, a na prijedlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, donijeta je Odluka o dopuni odluke o izradi Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore, kojom je zabranjena gradnja u Području. Uvjereni smo da će sličan, odgovoran pristup u sporovođenju aktivnosti karakterisati i ostale mjere predviđene ovim dokumentom. Jasno je identifikovana odgovornost svih aktera u realizaciji Akcionog plana, i složićemo se neophodna kvalitetna komunikacija, saradnja i prije svega posvećenost u dostizanju rezultata.
Uprava za zaštitu kulturnh dobra je u skladu sa svojim nadležnostima, do donošenja Odluke bila dužna da poštuje dokumenta koja su na snazi, odnosno, Uprava je postupala na predmetne zahtjeve u skladu sa raspoloživim pravnim okvirom. Izdate Smjernice nijesu obavezujući dokument, već predstavljaju preporuku koja je posebno važna kao sredstvo ukazivanja na obaveze svih subjekata, uključujući investitora na lokaciji Glavati, da nakon usvajanja HIA doslovno poštuju njene zaključke. Posebno je značajno što će HIA dati smjernice za plansku dokumentaciju u okviru Područja, tako da će u budućnosti ovakve situacije biti gotovo nemoguće.
Podsjećamo takođe da u skladu sa Akcionim planom Prostorno-urbanistički plan Kotora (PUP) ne može biti urađen prije usvajanja HIA, tako da usvajanje Studije zaštite nije naredni korak, već je to izrada i usvajanje HIA. Dublja rasprava na ovu temu ne dovodi do željenog rezultata, već nas fokusira na teorijsko bavljenje temom u trenutku gorućeg praktičnog problema.
Kada je u pitanju odabir vodećeg eksperta za izradu HIA, javni interes predstavlja potreba da njegove reference budu relevantne, nezavisne i međunarodno priznate, o čemu smo neposredno razgovarali sa dijelom potpisnika otvorenog pisma, tako da vaš zahtjev u tom pogledu doživljamo izlišnim, ukoliko i ovu temu ne nudite kao prostor teorijskog diskursa.
Studija zaštite jeste jedna od prioritetnih aktivnosti, a njen postavljeni rok u Akcionom planu je III kvartal. Ukoliko se steknu uslovi za to, ona može biti usvojena i ranije. Budući da postoje dvije njene verzije Ministarstvo kulture radi na iznalaženju načina za objektivnu, spoljašnju, analizu ponuđenih verzija, kako bi ovaj dokument služio adekvatnoj zaštiti i promovisanju baštine Područja pod zaštitom UNESCO.
Ministarstvo kulture se u ovoj kompleksnoj temi rukovodi međunarodnim smjernicama i postupa krajnje odgovorno i promišljeno, kako bi unaprijedilo stanje našeg i svjetskog kulturnog dobra, a o rezultatima rada svjedočiće odluke nadležnih tijela UNESCO, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
Takođe podsjećamo da Ministarstvo kulture stoji na raspolaganju za svaki vid saradnje koji može doprinijeti unapređenju stanja Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Ministarstvo želi i da ukaže da situacija u Kulturno-istorijskom području Kotora predstavlja rezultat odnosa cjelokupnog društva o ovom kulturnom dobru, a ne samo institucija kulture ili Ministarstva. Isto tako, ishod rezultata primjene Akcionog plana, neće biti uspjeh ili neuspjeh samo Ministarsva kulture, već ukupne zajednice. Važno je naglasiti da je zbog toga formiran i Savjet za upravljanje Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, koji nije na adekvatan način odgovorio svom zadatku, zbog čega će Ministarstvo kulture pokrenuti proceduru za izbor novih članova i izmjenu Zakona o Prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, koje se odnose upravo na Savjet. Ovim saopštenjem ujedno podsjećamo i ostale pravne subjekte u Savjetu da učine isto.
Vi, jasno, ne nalazite ništa sporno u dosadašnjem funkcionisanju Savjeta, jer ga nijeste ni pomenuli u vašem otvorenom pismu, a upravo je njegovo kvalitetno funcionisanje ključni indikator dobrog upravljanja Područjem. Zapravo, smatramo upitnim vaše obraćanje koje je zaobišlo ključnu adresu za Područje, pogotovo imajući u vidu da u Savjetu sjede i neki od vašeg potpisnika otvorenog pisma.
Formati otvorenih pisama, bez preduzimanja konkretnih aktivnosti i odgovornosti, postali su dominatni modeli djelovanja u javnom prostoru. Uvažena gospodo, ako u institucijama kulture vlada toliko neznanje kako tvrdite, a kako vi, pretpostavljamo, imate sve neophodne reference i stručna znanja, pozivamo vas da učestvujete u nizu značajnih aktivnosti Ministarstva kulture tokom ove godine, u kontekstu različitih elemenata koji konstituišu kulturne politike u oblasti kulturne baštine. Na taj način, nudimo vam prostor za djelovanje, izvan PR aktivnosti koje donose otvorena pisma, sa jasnom namjerom da dođemo do rezultata.
Srdačno,
Ministarstvo kulture