Danas su, u okviru kampanje Vlade Crne Gore i UNICEF-a Zaustavimo nasilje, prof.mr Janko Ljumović, ministar kulture i Bendžamin Perks, šef predstavništva UNICEF-a govorili o etičkom izvještavanju o pravima djeteta i preporukama za crnogorske medije.
Tom prilikom je i predstavljena analiza izvještavanja crnogorskih medija o nasilju nad djecom o kojoj je govorila autorka, prof. Lidija Vujačić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Ministar Ljumović je u svom obraćanju rekao: „Važno je reći da je upravo razvoj medijske pismenosti, kao načina ovladavanja medijima i medijskim porukama, nanovo afirmisao i načela na kojima počiva Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, ali i crnogorsko, nacionalno zakonodavstvo u oblasti medija koje dodatno štiti ovu društvenu grupu u skladu sa svjetskim i evropskim standardima. Ministarstvo kulture, nadležno i za oblast medijske politike, podstiče i razvija programe i aktivnosti koji imaju cilj da djecu zaštite od negativnog uticaja medijskih sadržaja.“
„Međutim, kao što ih štitimo od potencijalno negativnog uticaja medijskih sadržaja, djecu treba zaštiti i kada su predmet medijskog i novinarskog izvještavanja: i to polje je uređeno standardima i mjerama koje su propisane u zakonu, mnogobrojnim uredbama te, konačno, i - Kodeksom novinara/novinarki Crne Gore gdje je propisano da se s posebnom pažnjom istražuju informacije koje zadiru u interese djece,“ dodao je Ministar.
Šef predstavništva UNICEF-a Perks je istakao: „Dobrobit sve naše djece i dalji prosperitet, sigurnost i razvoj svakog društva traže promišljenu raspravu o djetinjstvu u svim medijima. Takva rasprava mora biti zasnovana na najboljim i najsavremenijim globalnim saznanjima o djetinjstvu, koja će informisati roditelje, nastavnike, kreatore politika i druge važnim aktere kako da stvaraju bolje društvo za svu djecu. Mediji, takođe, imaju važnu ulogu u razbijanju tabua o nasilju, zanemarivanju i seksualnom iskorištavanju djece.“
„Pozdravljam napore novinara koji se trude da unaprijede način izvještavanja o nasilju nad djecom i nadam se da će nastaviti sa tom praksom. Baveći se nasiljem nad djecom mi ispunjavamo naš dio odgovornosti kako bi im pomogli vode uspješnije živote, sa smislenim i odnosima ispunjenim poštovanje, u prosperitetnimi sigurnim zajednicama u kojim žive,“ zaključio je gospodin Perks u svom obraćanju.
Prof. Vujačić je predstavila analizu, koja, između ostalog, ukazuje na potrebu crnogorskih medija da dublje analiziraju probleme, nalaze adekvatne sagovornike koji nude tehnička, a ne samo deklarativna rješenja, kao i da u kontinuitetu izvještavaju o ovim temama poštujući pri tom pravo na privatnost.
Analiza je obuhvatila 1063 medijske objave koje se tiču djece, a koje su objavljene tokom aprila i maja prošle godine. Od toga se 220 objava ili jedna petina bavila nasiljem nad djecom.
Najviše se izvještavalo o vršnjačkom nasilju, a najmanje o seksualnom zlostavljanju djece, što, po riječima prof. Vujačić „ukazuje da je seksualno nasilje još uvijek tabu tema u crnogorskoj javnosti, kao i da novinari istraživači još uvijek nemaju dovoljno hrabrosti ili, pak, senzibilnosti da kompleksnije obrade ove najdelikatnije i najtraumatičnije teme.“
Prof. Vujačić je primijetila više senzacionalistički, pa i stereotipni, pristup temi, dok izostaje njena složenija elaboracija, tj. nedostaju mišljenja stručnjaka, preporuke kako prevenirati problem, zaštiti i rehabilitovati žrtvu. U analiziranim medijskim objavama se često sugeriše da je nasilja među djecom sve više iako ne postoje podaci koji bi to potvrdili. Često se ni ne postavlja pitanje o tome da li je vršnjačko nasilje zaista u porastu, od kada, zbog čega i koliko.
U preporukama analize se kaže da bi mediji trebalo prvo da upoznaju javnost sa uzrokom nastanka problema, potom predlogom institucionalnog rješenja problema i evaluacijom učinjenog rada, kao i da traže stručne sagovornike, prate mjerljive pokazatelje uspjeha, adekvatnu primjenu zakona i rad naročito onih koji su profesionalno tj. institucionalno odgovorni.