Puna povećenost Vlade u ispunjavanju, kako početnih, tako i završnih mjerila za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja rezultirala je da Crna Gora danas ima 28 otvorenih poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena, a za preostalih pet proces ispunjavanja obaveza traje u kontinuitetu.
Sam put ka Evropskoj uniji (EU) podjednako je važan koliko i članstvo, jer se tokom pregovora dešavaju sve one promjene zbog kojih Crna Gora teži punopravnom članstvu.
Protekle nedjelje na međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu Crna Gora je otvorila poglavlja 1-Slobodno kretanje roba i 22-Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, i privremeno zatvorila poglavlje 30-Vanjski odnosi.
Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i pregovarač za poglavlja 1, 8 i 30 Igor Noveljić kazao je u razgovoru za Vikend novine da je Ministarstvo ekonomije, uz koordiniran rad velikog broja službenika u raznim institucijama sistema, odradilo ogroman dio posla kada su poglavlja 1 i 30 u pitanju, i da je njihovo otvaranje, odnosno zatvaranje potvrda da je crnogorsko tržište sve spremnije da postane dio tržišta EU.
VN: Šta Crnoj Gori donosi poglavlje 1?
Noveljić: Poglavlje 1-Slobodno kretanje roba je kamen temeljac Evropske unije na čijim osnovama je nastala ideja Evropske unije. Upravo ta činjenica govori o kompleksnosti ovog poglavlja, posebno imajući u vidu da se u okviru njega mora uskladiti najveći broj propisa sa EU. Otvaranju poglavlja 1 prethodilo je ispunjavanje mjerila koja su se odnosila na harmonizaciju, odnosno usklađivanje nacionalnog tehničkog zakonodavstva sa relevantnim EU propisima, u cilju uspostavljanja pravnog okvira za trgovinu proizvodima po ugledu na zajedničko tržište EU, uz obezbjeđivanje visokog nivoa zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja i biljaka, životne sredine, zaštite potrošača. Mi jesmo u značajnoj mjeri završili harmonizaciju zakonodavstva, ali nam predstoji dinamičan posao u smislu praćenje ove legislative na nivou EU i dalje usaglašavanje nacionalnog sa zakonodavstvom EU u periodu do pristupanja. Jer, harmonizacijom zakonodavstva mi obezbjeđujemo uklanjanje barijera u trgovini, štitimo bezbjednost i zdravlje potrošača. Naš osnovni cilj biće da kroz ispunjavanje obaveza iz ovog poglavlja našoj privredi omogućimo da se adekvatno pripremi na sve ono što je čeka na evropskom tržištu nakon pristupanja. U tom pogledu, našu privredu ćemo upoznati sa standardima koji se primjenjuju na nivou EU u cilju lakšeg plasiranja proizvoda i bolje konkurentnosti na zajedničkom tržištu. Radićemo, takođe, na jačanju svih institucija kako bi se obezbijedila adekvatna podrška za implementaciju novog zakonodavstva, a očekuje nas dalja harmonizacija tehničkih propisa koji definišu bezbjednosne zahtjeve za određene grupe proizvoda. Sve ovo će omogućiti da se u budućnosti na tržištu Crne Gore nađu i kvalitetniji proizvodi koji se nalaze i na tržištu EU, i da budu po mnogo konkurentnijim cijenama.
VN: Šta se tačno podrazumijeva pod slobodnim kretanje robe?
Noveljić: Slobodno kretanje robe je jedna od četiri osnovne slobode na jedinstvenom tržištu Evropske unije jedinstvenom carinskom području bez unutrašnjih granica u kojem je, pored ostalog, osiguran slobodan promet robe. Cilj Crne Gore u okviru ovog poglavlja je uklanjanje tehničkih barijera u trgovini kroz, kako sam kazao, harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva sa EU propisima, kao i priprema za integraciju Crne Gore na zajedničko tržište EU. Osim što se uklanjaju barijere u trgovini, bezbjednost i kvalitet proizvoda koji se stavljaju na crnogorsko tržište mora biti zagarantovan kroz potpuno prihvatanje svih načela i zahtjeva evropskog tehničkog zakonodavstva, zahtjeva evropskih i međunarodnih standarda i najbolje prakse njihove primjene. Ovaj proces usaglašavanja neumitno vodi i ka povećanju konkurentnosti naše privrede. Svakako, usaglašavanje nije cilj sam po sebi, već da kroz taj proces povećamo konkurentnost naše privrede i proizvoda.
VN: Pomenuli ste veći kvalitet i bolju bezbjednost proizvoda na tržištu. Šta to znači za crnogorske proizvođače i potrošače?
Noveljić: Ulaskom u EU, Crna Gora će postati sastavni dio njenog unutrašnjeg tržišta na kojem važe jednaka pravila za sve države članice. Time se osigurava veća mogućnost da kvalitetni crnogorski proizvodi budu konkurentni na evropskom tržištu, a istovremeno i da kvalitetni strani proizvodi budu stavljeni na domaće tržište. Crnogorski privrednici će imati veće mogućnosti za izvoz, a krajnji potrošači pravo konačnog izbora proizvoda utemeljenog na njegovom kvalitetu. Preciznim propisivanjem obaveza proizvođača, ovlašćenih zastupnika, uvoznika i distributera prilikom stavljanja proizvoda na tržište, kao i detaljnim ispravama o usaglašenosti izdatima u inostranstvu, biće garantovana provjera proizvoda koji se uvoze u Crnu Goru, odnosno njihov nadzor pri uvozu.
VN: Kada je riječ o poglavlju 30-Vanjski odnosi, to je treće privremeno zatvoreno pregovaračko poglavlje. Šta ono obuhvata?
Noveljić: Kada je riječ o poglavlju 30-Vanjski odnosi, njegova pravna tekovina čini skoro četvrtinu tekovine EU i najvećim dijelom sastoji se od direktno primjenjivog zakonodavstva koje uglavnom proizilazi iz višestranih i dvostranih obaveza EU u područiju trgovine i autonomnih trgovinskih mjera. Ipak, dio pravne tekovine zahtijeva prenošenje u nacionalno zakonodavstvo i prije pristupanja EU, i to iz područija izvoznih kredita i robe dvostruke namjene. Ovo poglavlje obuhvata Zajedničku trgovinsku politiku Unije, koja je jedan od temelja vanjskih odnosa EU i bazira se na jedinstvenim pravilima u okviru carinske unije i zajedničke carinkse tarife, a ujedno oblikuje trgovinske odnose država članica EU sa trećim zemljama. Ovo poglavlje tretira i multilateralne odnose, bilateralne sporazume sa trećim zemljama, kao i razvojnu politiku i humanitarnu pomoć.
VN: Šta je na tom polju do sada urađeno?
Noveljić: Poglavlje 30 otvoreno je u martu 2015. godine i prvo je poglavlje koje je nakon ispunjavanja mjerila privremeno zatvoreno. Druga dva privremeno zatvorena poglavlja, 25 Nauka i istraživanje i 26 Obrazovanje i kultura, otvorena su i zatvorena u istom danu 2012, odnosno 2013. godine. Naše obaveze koje proizilaze iz poglavlja 30 ne datiraju od marta 2015, kada je poglavlje otvoreno, već smo ogroman dio posla morali odraditi i prije njegovog otvaranja. Članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) bio je ključni uslov za otvaranje ovog poglavlja. Te 2012. godine, kada je Crna Gora postala punopravna članica STO, dobili smo potvrdu da smo na pravom putu usklađivanja trgovinskih pravila sa pravilima STO, ali i da imamo obazu više da nastavimo sa harmonizacijom zakonodavstva. Sam proces pregovora podrazumijevao je usvajanje EU legislative, ali i usklađivanje sa politikama i stavovima koje prihvataju Evropska unija i njene države članice.
VN: Zatvaranje poglavlja ne znači i kraj obavezama. Šta nas očekuje u narednom periodu?
Noveljić: Ono što nas čeka u narednom periodu, osim izmjene zakonodavstva u dijelu propisa vezanih za spoljnu trgovinu Zakona o spoljnoj trgovini i Uredbe o sprovođenju Zakona o spoljnoj trgovini, Zakona o kontroli izvoza robe dvostruke namjene i propisa koji se na osnovu tog zakona donose, očekuje das i donošenje Zakona o humanitarnoj i razvojnoj pomoći, što je predviđeno za posljednji kvartal ove godine. Do sada je Crna Gora bila uglavnom korisnica humanitarne i razvojne pomoći, od sada ćemo i mi morati da obezbijedmo kapacitete za učestvovanje u razvojnoj i humanitarnoj pomoći namijenjenoj zemljama u razvoja i najmanje razvijenim zemljama.
VN: Koja će biti razlika između crnogorskog tržišta danas i crnogorskog tržišta kada postanemo članica Evropske unije?
Noveljić: Članstvom u Evropsku uniju u cjelosti će se preuzeti EU trgovinska politika. U skladu sa pravilima Unije, Crna Gora će se najkasnije danom pristupanja povući iz svih sporazuma o slobodnoj trgovini, i otpočeti sa primjenom ugovora i sporazuma koje je EU sklopila s trećim zemljama. Ovo pitanje je posebno važno, jer putem bilateralnih sporazuma Unija teži razvijanju odnosa sa državama nečlanicama, i to ne samo u oblasti trgovine i razvojne pomoći, već i u oblasti istraživanja, zaštiti životne sredine i izgradnje infrastrukture. Takođe, ulaskom u EU crnogorska preduzeća će poslovati na zajedničkom unutrašnjem tržištu, bez carina i drugih uvoznih ograničenja, što je posebno bitno imajući u vidu da je EU jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Crne Gore.
Nemanja Lacman