U Upravi za inpekcijske poslove upražnjeno je 120 mjesta za inspektore i očekujemo da će u narednom periodu biti obezbijeđena neophodna sredstva iz budžeta, koja su preduslov za nova zapošljavanja, kazao je u razgovoru za „Dan“ direktor te institucije Alija Košuta. On je najavio da će za vrijeme njegovom mandata fokus biti na suzbijanju sive ekonomije, stvaranju lojalne konkurencije i zaštiti potrošačkih i drugih prava građana.
Košuta je istakao da je dosadašnje iskustvo u ostvarivanju nadležnosti inspekcija i obaveza usklađivanja procedura sa standardima Evropske unije (EU) upućuje na potrebu daljeg jačanja inspekcijskog kadra.
-Ilustracije radi, u Odsjeku za tržišnu inspekciju, od sistematizovanih 68 mjesta za inspektore, popunjena mjesta za 45 inspektora, dok je npr. u Odsjeku za inspekciju rada sistematizovano 49 mjesta, a popunjena su 33 mjesta. Takođe, u Odsjeku za ekološku inspekciju sistematizovana su mjesta za 21 inspektora, od čega je popunjeno osam mjesta – kazao je Košuta u razgovoru za „Dan“.
Ističe da je Uprava, iako uz izraženi nedostatak broja inspektora, posvećena njihovoj edukaciji. On je dodao da je usvojenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji predviđeno povećanje broja izvršilaca za 84.
-Tako da je ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta 392, od kojih se 325 odnosi na inspektore. Broj upražnjenih mjesta za inspektore je 120. Očekujemo da će u narednom periodu biti obezbijeđena neophodna sredstva iz budžeta, koja su preduslov za nova zapošljavanja. O tome će poslednju riječ dati organ nadležan za poslove budžeta, a mi ćemo, svakako, sa svoje strane kandidovati potrebu raspisivanja oglasa – naveo je on.
Košuta je najavio da će Uprava za inspekcijske poslove i u narednom periodu nastaviti dobru praksu realizacije Vladinih mjera za suzbijanje sive ekonomije, koju sprovodi preko 14 inspekcija u svom sastavu.
-Kao aktivan učesnik u planiranju mjera za suzbijanje sive ekonomije, Uprava je i ove godine dostavila Ministarstvu finansija svoj Predlog mjera za Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije za 2017. godinu. Predložene mjere se odnose na suzbijanje sive ekonomije u trgovini, turizmu, ugostiteljstvu, zanatstvu, priređivanju igara na sreću, zdravstvenim uslugama, eksploataciji mineralnih sirovina, voda, šuma, elektronskim komunikacijama i poštanskim uslugama, građevinarstvu i zaštiti prostora. Fokus aktivnosti biće na segmentima nadzora koji su najizloženiji riziku sive ekonomije na tržištu roba i usluga i na tržištu radne snage, a sve u cilju legalnog pristupa navedenim djelatnostima. Pojačane aktivnosti inspekcijskog nadzora uticaće, ne samo na suzbijanje formi sive ekonomije, već će stvoriti ambijent u kom vlada lojalna konkurencija, zaštita potrošačkih i drugih prava građana, te bolja naplata budžetskih prihoda – saopštio je on.
Prvi čovjek Uprave najavio je i da će nastaviti praksu iniciranja izmjena i dopuna pojedinih zakona i podzakonskih akata, cijeneći da bi se učešće inspektora u radnim grupama za izradu propisa, značajnih naročito sa aspekta inspekcijskog nadzora, trebalo afirmisati kao pravilo.
-Važno je istaći značaj odgovarajuće informaciono - komunikacione infrastrukture i jedinstvenog informacionog sistema – koji podrazumijeva objedinjavanje već postojećih informacionih sistema, njihovu nadogradnju, kao i dodavanje novih modula – za šta su neophodna sredstva, koja Upravi nijesu obezbijeđena budžetom. Uvođenjem jedinstvenog informacionog sistema omogućilo bi se planiranje nadzora na osnovu analize rizika, analiziranje stanja u oblastima nadzora, dok bi se istovremeno uticalo na unapređenje politika u pojedinim upravnim oblastima – pojasnio je Košuta.
Podsjeća da u okviru Strategije razvoja turizma, a u cilju podizanja kvaliteta ukupne turističke ponude Crne Gore, Uprava svake godine planira pojačani nadzor u turističkoj sezoni. On je pojasnio da se pojačani inspekcijski nadzor u maju organizuje preko domicilnih inspektora i povremeno organizovanih mobilnih ekipa, dok su u periodu jun – avgust – Turistička, Zdravstveno-sanitarna, Tržišna, te inspekcije rada i zaštite prostora svakodnevno prisutne u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, kao i u planinskim turističkim centrima Kolašin, Žabljak i Plužine.
-Pojačani nadzor će naročito biti usmjeren na kontrole postavljanja privremenih objekata u zoni morskog dobra, zakonitost zapošljavanja i radnih odnosa, kontrole zapošljavanja stranaca, ispunjenost uslova za vršenje djelatnosti ugostiteljskih objekata, trgovine, izdavanja fiskalnih računa u ugostiteljstvu i trgovini, uključujući i kontrolu porijekla i evidencije porijekla robe, sanitarno-higijenskih uslova u ugostiteljskim objektima, objektima za kolektivni smještaj (hoteli), itd. - naglasio je on.
Košuta ukazuje da su u periodu od 1. maja do 15. jula ove godine inspekcije u primorskim opštinama, kao i planinskim turističkim centrima, izvršile 9.463 pregleda, od čega 6.804 redovnih, 2.018 kontrolnih, kao i 641 pregled po inicijativi.
-Pronađeno je 5.249 nepravilnosti, a izrečeno je 1.917 mjera ukazivanja. Donijeto je 1.674 rješenja o otklanjanju nepravilnosti, kao i 547 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti. U navedenom periodu izdato je 3.967 prekršajnih naloga, kojima su izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.402.330 eura. Podnijeta su 33 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, kao i 17 krivičnih prijava. Broj zapečaćenih objekata je 50, a uklonjenih 41. Oduzeta je roba u vrijednosti od 1.309, od čega je trajno oduzeta roba u vrijednosti od 830, a privremeno je oduzeta roba u vrijednosti od 531 euro – naveo je Košuta.
Košuta je pojasnio da se pojačanim nadzorom u turističkoj sezoni utiče na povećanje broja zakonito zaposlenih lica, naplate budžetskih i lokalnih prihoda i broja registrovanih privrednih subjekata, te da se ostvaruje i napredak kod evidencije robe i usluga u prometu, izdavanja računa, uplate dnevnih pazara i dr.
Podnijete 52 krivične prijave
Direktor UIP-a Alija Košuta kazao je da je Inspekcija zaštite prostora u periodu od 1. januara do 1. jula ove godine izvršila 1.303 inspekcijska nadzora na prostoru Crne Gore, od čega je 727 bilo po prispjelim inicijativama. Kako je naglasio, doneseno je 65 rješenja o uklanjanju objekta, 89 o rušenju, dok je u 69 slučajeva došlo do pečaćenja objekata.
-Podnesene su 52 krivične prijave. Dostavljeno je 420 odobrenja o postavljanju objekta, kao i 133 građevinske dozvole. Doneseno je 230 zaključaka o odbacivanju inicijativa zbog nenadležnosti, dok je u 116 slučajeva predmet proslijeđen drugom organu na dalje postupanje. Preko izvršne službe Uprave za inspekcijske poslove izvršena su 32 rješenja o rušenju-uklanjanju objekta, dok je u 25 slučajeva investitor postupio po ukazivanju inspektora i sam porušio-uklonio objekat – rekao je Košuta.