Dejan Mijović iz političke stranke URA iznio je u javnosti u vezi sa politikom Vlade i rezultatima Vladine ekonomske politike više neistinitih tvrdnji kojima pokušava da obmane javnost. Radi cjelovitog i ispravnog informisanja javnosti saopštavamo:
Netačne su, neosnovane i zlonamjerne tvrdnje „da je država ostala bez para“, „da nema pristup kreditima“ i da će „građanima dobro pritegnuti kaiš“, kako su Mijovićeve tvrdnje prenijeli portali RTCG i Vijesti.
Mijovića ne treba da demantuje Vlada s obzirom na činjenicu da je to već učinila stvarnost. Na činjenice, stoga, samo treba podsjetiti.
Da je država „ostala bez para“, ne bi mogla servisirati redovne javne funkcije, poput isplata plata, penzija, socijalnih davanja, finansiranja obrazovanja, zdravstva i dr. To ne samo da se nije dogodilo već je, pored redovnih isplata u servisiranju javnih funkcija, Vlada povećala penzije i socijalna davanja, što na djeli demantuje neistinite tvrdnje koje je izrekao Mijović. Istovremeno, neistina je da Crna Gora „nema pristup kreditima“, jer naš potvrđeni kreditni rejting sa poboljšanim izgledom, stvara pretpostavke za čak još povoljnije refinansiranje postojećih kredita.
Takođe je apsloutna neistina klasična politikanska tvrdnja da će Vlada „smanjivati plate, penzije i socijalna davanja, a povećavati sve vrste poreza, kao i da za dugo neće biti para ni za jedan razvojni projekat osim za preskupi djelić autoputa od 40 km iz ničega u nigdje”. Kapitalnim budžetom za 2018. godinu predviđeno je finansiranje projekata vrijednosti 287,7 miliona eura, od čega na gradnju prioritetne dionice auto-puta ide 210 miliona. Preostalih 77,7 miliona su projekti Direkcije za saobraćaj (35,1 milion €) i Direkcije javnih radova (42,6 miliona €). Najveći dio ovih izdvajanja odnosi se na Sjeverni region. Dakle, za razvojne projekte izdvojene su pozamašnje sume o čemu je javnost pravovremeno i detaljno informisana. Brojke iskazane u Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2018. godinu suprotne su iznijetim neistinitim i paušalnim ocjenama. Tekst predloženog budžeta dostupan je javnosti već više od dvije sedmice.
Svoje kontemplacije i kvalifikacije da je „auto-put projekat iz ničega u nigdje“ Mijović i njegova URA treba da objasne, prije svega, građanima Sjevernog regiona kojima je auto-put nasušna potreba. Projekat auto-puta već je, u fazi izgradnje, stvorio pozitivne multiplikativne efekte u ekonomiji, i sa ostalim razvojnim projektima u energetici, turizmu i poljoprivredi doprinio snažnom ekonomskom rastu i povećanju zaposlenosti. O tome svjedoče podaci, među ostalim i međunarodnih institucija i organizacija, a ne paušalne i zlonamjerne izjave bez ikakvog utemeljenja.
Da je Mijovićeva izjava da će Vlada u narednim godinama smanjivati plate, penzije i socijalna davanja, apsoluna neistina, dokaz su Predlog Zakona o budžetu za 2018. godinu, kao i srednjoročna Fiskalna strategija Vlade, koje Mijović treba najprije da pročita da bi se uopšte kvalifikovao da nešto komentariše. Vlada, ne samo da neće smanjivati penzije i socijalna davanja, nego ih je povećala u 2017. godini. Penzije će biti povećane u 2018. godini. Pored njihovog uskladjivanja, obezbijeđenio su i drugi vidove podrške najstarijoj popuplaciji. Sa uskladjivanjem penzija ćemo nastaviti i nakon 2018. godine.
Takođe, nije tačno, da se predviđa smanjenje zarada zaposlenih u javnom sektoru. Ne samo da to nije predviđeno već će biti očuvana visina zarada zaposlenih u javnom sektoru, a u cilju afirmacije izuzetnih rezultata zaposlenih u prosvjeti i zdravstvu. Štoviše, obezbijeđen je prvi put poseban fond za nagrade učiteljima, nastavnicima, profesorima, ljekarima itd. za postignute izvanredne rezultate u ovim važnim oblastima.
U poreskoj politici smo sačuvali poreske stope koje imaju najveći uticaj na konkurentost Crne Gore kao investicione destinacije, a to su poreske stope na dohodak i dobit. Nastavljamo da sagledavamo mogućnosti smanjenja fiskalnog opterećenja rada.
Da je, suprotno politikantskim izjavama Dejana Mijovića, konkurentnost crnogorske ekonomije poboljšana, govore i podaci referentnih međunarodnih organizacija, poput izvještaja o lakoći poslovanja – Doing Bussines Svjetske banke i Izvještaja Svjetskog ekonomskog foruma za 2017-2018.godinu. Istovremeno, Crna Gora bilježi kontinuiran rast neto priliva stranih direktnih investija. Srednjoročne projekcije makroekonomskih kretanja u Crnoj Gori, koje je radila ne samo Vlada, već i međunarodne insitucije, poput MMF-a, Evropske komisije, Svjetske banke, ukazuju na poboljšanje makroekonomskih pokazatelja u srednjem roku, čemu će, upravo doprinijeti rast konkurentnosti i investicija.
Konačno, demantujemo ovom prilikom još jednu od neistina koje je izrekao Dejan Mijović da su „upravljanje državnim finansijama preuzeli međunarodni finansijski policajci MMF i Svjetska banka”. U dosada demantovanim tvrdnjama Mijović je promašio, sportskim rječnikom rečeno cijelu loptu. Ali, pokazuje on da može i bolje i više: ovdje je promašio državu o kojoj govori. Kreditne aranžmane dobijene od MMF-a imaju zemlje regiona poput Albanije i Srbije, ali ne i Crna Gora. Crna Gora nema kreditni aranžman sa MMF-im niti o tome pregovara dok Svjetska banka i razvojna banka godinama odobravaju kreditnu podršku za razvoj našoj zemlji kao članici.
Mijović, dakle, ne samo da ne zna već ne umije ni da čita.
SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE