Crna Gora je nedavno osnovala politicku i ekonomsku uniju sa Srbijom. Prema brojnim analiticarima, ukljucujuci one iz EU i SAD, Crna Gora je napokon dostigla politicku stabilnost i sigurnost. Kako ocekujete da ce ovo uticati na direktne inostrane investicije? Kao što svi dobro znamo, ocekivani nivo investicija direktno zavisi od stabilnosti, medutim, Crna Gora nije bila u prilici da to postigne tokom protekle decenije. Srecom, ona je predstavljala jedino mjesto u ovom regionu koje se nije susrelo sa ratom tokom prošle decenije, medutim, to nije bilo dovoljno da se privucu inostrane investicije sa pretežno konfliktnim granicama koje je Crna Gora imala. Danas, sigurnost i stabilnost su napokon dostignuti i sva žarista su smirena i jedino je ostalo pitanje Kosova da se riješi. Tokom posljednjih pet godina, nakon pet organizovanih izbora, potpuna politicka stabilnost je obezbjedena zahvaljujuci znacajnoj vecini. Crna Gora ima novog Predsjednika, koji je pro-evropske i pro-demokratske orijentacije. Crna Gora ima sve što joj je potrebno da privuce inostrane investicije. Vlada sada treba da pokaže svoju sposobnost da stvori model za ekonomski razvoj. Nakon prvih 100 dana rada Vlade, vladina politika je zasnovana na tri strateška dokumenta: Agendi ekonomskih reformi (za naredne cetiri godine), refomi javne uprave i refomi obrazovanja. U srednjem roku, ovim se žele dostici evropski standardi.Zahvaljujuci koracima koje Vlada preduzima, Crna Gora postaje rastuce podrucje i uslovi nisu razliciti od onih u zemljama EU. Želimo da naglasimo sigurnost inostranih investicija putem pravnog sistema. U Crnoj Gori investicije su sigurne i zašticene, dok je vlasništvo zasticeno i putem Ustava. Glavna pažnja je usmjerena na vracanje povjerenja u bankarski sistem, iz razloga što depoziti u inostranim valutama iz prethodne Republike Jugoslavije nisu restituisani. Neodgovornost komercijalnih banaka je dovela do gubitka investitora, kako domacih tako i inostranih. Crna Gora snažno radi na riješavanju ovog nasljedenog problema i nadamo se da ce koraci koje Vlada preduzima poslati snažnu poruku ne samo inostranim investitorima vec i domacim. Vec imamo znacajan rast u ovom podrucju, kada su u pitanju bankarski depoziti i direktne inostrane investicije, tako da smo sigurni da ce u narednim godinama doci do daljeg unaprijedenja ova dva polja ekonomije.
U kojim sektorima, po Vama, Crna Gora može ponuditi znacajne šanse za investiranje i što Vaša Vlada radi u uspostavljanju jednog atraktivnog okvira za poslovanje?Investicione šanse Crne Gore su pretežno u turizmu, uslugama, pomorskoj privredi i proizvodnji organske hrane. Naša Vlada snažno radi na sektorskom prestruktuiranju, iz razloga što je, nakon Drugog Svetskog rata, Crna Gora, kao i brojne druge slicne zemlje, zasnovala ekonomiju na industriji, zanemarujuci svoje prirodne resurse. Sada se moramo usmjeriti na razvojne potencijale, koji predstavljaju privredne grane zasnovane na prirodnim resursima, kao što su turizam i poljoprivreda, i oni pružaju veliku šansu Crnoj Gori da izade na medunarodno tržište i bude konkurentna.
Koja zemlja, po Vama, predstavlja model ekonomskog razvoja Crne Gore?Ne postoji odredeni model za razvoj Crne Gore, ali se možemo ugledati na zemlje kao što su Estonija i Slovenija iz razloga što su, kao male zemlje, ostvarile brz ekonomski razvoj.
I, vezano za ovaj model, kako vidite Crnu Goru kroz 5 do 10 godina?Mi smo projekcijom ciljeva u Agendi ekonomskih reformi postavili neke kljucne parametre koje želimo da ostvarimo na kraju 2006 g. Pri tome smo se trudili da realisticki planiramo. Procjenjen društveni proizvod na kraju 2002 g. je oko 1,2 milijarde eura. Projekcija rasta realnog društvenog proizvoda, onako kako smo je mi vidjeli na kraju 2006 godine jeste oko 1,62 milijarde eura. To bi trebalo da znaci da bi društveni proizvod po glavi stanovnika porastao sa nekih 1,800 eura na 2,400 eura u 2006-toj godini. Planirali smo da inflaciju sa 9.4 odsto iz prošle godine umanjimo na 2% 2006-te; da negativan bilans placanja prema inostranstvu od 50 miliona eura u 2002 pretvorimo u pozitivan bilans placanja od prilike 40 miliona eura; da direktne strane investicije sa 75 miliona eura u 2002 podignemo na 200 miliona eura u 2006. g. i da sivu ekonomiju sa 30% bruto društvenog proizvoda iz 2002 spustimo na 11% u 2006. Naravno, ove rezultate treba da ostvarimo, prije svega rast društvenog proizvoda i rast zaposlenosti, prvenstveno boljim korišcenjem prirodnih resursa koji predstavljaju komparativne prednosti Crne Gore, i razvojem privatnog biznisa u tim oblastima.
Vi ste sada govorili o perspektivama u pogledu kretanja statistickih pokazatelja razvoja ekonomije, medutim, kako stoji stvar sa perspektivom u pogledu nezavisne Crne Gore?Mi smo prije nešto duže od godinu dana Srbiji prijedložili jedan model za uredenje medusobnih odnosa koji je podrazumijevao da i Srbija i Crna Gora budu nezavisne države. Srbija nije prihvatila naš prijedlog. Evropska Unija se suocila sa razlicitim mišljenjima Srbije i Crne Gore vezano za ovu temu i insistirala je na ocuvanju jednog jedinstvenog medunarodno pravnog subjektiviteta za Srbiju i Crnu Goru uz pravo Srbije i Crne Gore da poslije tri godine na referendumu provjere raspoloženje svojih gradana da li žele nezavisnost. Bez obzira što sam i danas ubijeden da bi naš prijedlog od prije godinu dana bio racionalniji jer je to bio prijedlog koji nije bio još jedan zakašnjeli balkanski nacionalisticki hir, vec racionalan prijedlog koji polazi od toga da je potrebno logicno završiti ono što je zapocelo raspadom bivše Jugoslavije i na tom novom temelju zapoceti nove integracije na Zapadnom Balkanu na osnovu modela evropskih integracija. Dakle, bez obzira što sam i danas uvjeren u superiornost ovog pristupa uz poštovanje modela koji danas implementiramo, jasno je da jedna strana ne može i ne smije zaljubljeno insistirati na sopstvenom prijedlogu ne obaziruci se na druge. Suoceni smo sa neminovnošcu stvaranja kompromisa koji uzima u obzir ono što su interesi druge strane, Srbije, kao i medunarodne interese u ovom regionu. I sada smo u pocetnoj fazi implementacije Beogradskog sporazuma i Ustavne povelje koju smo usvojili na osnovu ovog sporazuma. Implementacija sporazuma nam sada omogucava da na neki nacin u drugi plan stavimo statusno pitanje a da se u cijelosti usresredimo na reformska pitanja i na pitanja uvodenja evropskih standarda. Ukoliko gradani Crne Gore i Srbije budu željeli, ili ukoliko samo jedna strana bude željela da nakon tri godine provjeri na referendumu raspoloženje o pitanju nezavisnosti, nema sumnje da cemo mi u Crnoj Gori to obezbjediti. Potrudicemo se da to uradimo jer ne mislimo da bi medjunarodna zajednica vise trebalo da se plasi da bi referendum mogao da ugrozi politicku stabilnost.. Mislim da referendum predstavlja jedan demokratski instrument za zrele ljude i narode, i smatram da je crnogorski narod veoma zreo.
Što se tice integracije u medunarodne institucije, prije nekih mjesec dana Srbija i Crna Gora je primljena u Savjet Evrope. Što to znaci kada je u pitanju crnogorska težnja za ulazak u EU?Ovo je prvi, ali jako znacajan korak. Ovo naravno ne predstavlja samo priznanje, vec je prije svega jedna obaveza. Postavši clanom Srbija i Crna Gora su preuzele paket obaveza prema ovoj instituciji kao i druge zemlje, i nakon pristupanja izloženi smo snažnom monitoringu koji se odnosi na naše ispunjavanje preuzetih obaveza. Smatram da uspješno ispunjavamo naše obaveze prema Savjetu Evrope i nadam se da ce ova okolnost koja prati uspješan proces stabilizacije i asocijacije dati jedan snažan doprinos ubrzanom putu Srbije i Crne Gore ka clanstvu u EU.
Htio bih da završimo ovaj intervju razgovorom o procesu privatizacije, jer, nakon Masovne Vaucerske Privatizacije velike kompanije i dalje trebaju da se privatizuju. Koje su prve na redu i što ocekujete od inostranih investitora?60% društvenog kapitala u Crnoj Gori je vec privatizovano. Ostalo je 17 kompanija u Crnoj Gori u kojima država ima vecinski ulog. Za ove kompanije smo pripremili privatizacione tendere koji ce naravno biti medunarodni tenderi. Usvojili smo plan privatizacije za 2003, koji je plan koji predstavlja korak ka snažnom ubrzanju procesa privatizacije. Pored privatizacije ovih 17 kompanija putem medunarodnih tendera i putem traženja strateških medunarodnih partnera postoji još 270 kompanija u kojima državni fondovi imaju manjinski vlasnicki paket. Za ove kompanije takode imamo ubrzan raspored za prodaju manjinskih uloga putem aukcija ili putem prodaje akcija na berzanskim tržištima do kraja ove godine. Medu ovih 17 kompanija prioritet za ovu godinu su Nikšicka Željezara, i mislim da ce tender biti raspisan za najviše mjesec danac Aluminijski Kombinat Podgorica, Duvanski Kombinat Podgorica, Podgoricka banka, hotelske kompanije na jugu Crne Gore. Smatram da ce ove kompanije biti predmet interesovanja za kupovinu prije ostalih i da ce biti privatizovane do kraja godine. To ne znaci da cemo biti neodlucni sa ostalim kompanijama. Imamo u potpunosti spreman tender za prodaju Telekoma. Ali, u konsultacijama sa stranim konsultantima odlucili smo da ovo nije pravi trenutak na tržištu za prodaju Telekoma. Za razliku od Telekoma, ovo je jako dobar trenutak za prodaju Nikšicke Željezare. Nakon privatizacije duvanske industrije u Srbiji pocetkom juna ove godine bice pravi trenutak za prodaju i naše duvanske industrije. Znaci, informativni memorandum za prodaju svih 17 kompanija je spreman i raspisacemo tendere zavisno od odluke domacih i inostranih konsultanata kada se ukaže pravi trenutak na tržištu.
Da završimo ovaj intervju. Da li imate završnu poruku za potencijalne investitore i citaoce L`Express magazina, i s obzirom da ste nedavno postali Premijer koji ce biti Vaši glavni izazovi?Glavni izazov je dalje jacanje politicke i stvaranje ekonomske stabilnosti u Crnoj Gori, kao i ukupne stabilnosti koja treba da obezbjedi intenzivnije prisustvo inostranih investitora. Crna Gora ima odlicnu poziciju na Mediteranu. Imamo prelijepe prirodne resurse od obale do slikovitih planina koji su u korelaciji sa razvojem turizma. U cilju upotrebe svih ovih instrumenata u stvaranju boljeg kvaliteta življenja i Evropskih standarda potreban nam je nov pravni, politicki i ekonomski sistem i na ovome intenzivno radimo. Takode nam je potreban inostrani kapital kao i novi kvalitet menadžerskog znanja i vještina za upravljanje crnogorskim kompanijama. Iz toga razloga je naša poruka inostranim investitorima da dolaskom u Crnu Goru dolaze u dio koji predstavlja evropsku civilizaciju, da su usvojena evropska pravila ponašanja i da ce svi njihovi napori u Crnoj Gori biti uzeti u obzir i cijenjeni od strane Vlade Republike Crne Gore, kao i da ce njihova investicija u Crnoj Gori uživati potpunu pravnu zaštitu.
