SLUŠATELJKA IZ PODGORICE:Lideri opozicije, koji su i među sobom opozicija, udružili su se u mržnji protiv Vas i izvode narod na ulice. Zar ne vide njihove pristalice da je taj spoj neprirodan. Šta da se radi , gospodine predsjedniče, da se narodu dokaže da je u pitanju samo ljubomora , a ne briga za ljude? ODGOVOR:Ubijeđen sam da je ogroman broj građana, dakle i onih koji su na oktobarskim izborima glasali za stranke koje čine opoziciju u crnogorskom parlamentu, u velikoj mjeri shvatio da se opozicija zaplela u mrežu svog antireformskog djelovanja. Umjesto da prihvate ponudu, koja im je s naše strane stalno otvorena, da zajedno radimo na projektu reformi, da proširimo front reformskih snaga u Crnoj Gori, da svako da doprinos bržem putu ulaska u evropske i evroatlantske integracije, oni svaki čas traže šansu da izazovu političku nestabilnost Crne Gore. Takvim ponašanjem oni ujedno obeshrabruju potencijalne investitore koji žele da ulažu u Crnu Goru, ali koji su vrlo osjetljivi na svaki signal koji upućuje i na najmanju mogućnost političke nestabilnosti . Šta je logika lidera opozicije? Kad već nijesu imali program koji bi građanima Crne Gore ponudio valjana rješenja, oni su se odlučili za opstrukciju reformi idući logikom: hajde da izvedemo ljude na ulice, pa će biti manje investicija , manje novca za reforme, teža ekonomska situacija, možda je to šansa da dođe do nezadovoljstva ljudi i prilike za izbore. Uvjeren sam da su građani prepoznali, s jedne strane , njihovu neiskrenost i manipulaciju socijalnim problemima , a s druge, nespremnost lidera opozicije da se uhvate u koštac s reformskim izazovima koji se postavljau pred svakog građanina Crne Gore, bez obzira na to kojoj stranci pripada i za koga je glasao. Raforme su put koji moramo zajedno preći. Taj put ćemo brže preći ako udružimo snage, nego ako jedni drugima budemo postavljali prepreke i zamke. Posledice prepreka i zamki svi snosimo - i oni koji se dovijaju kako da ih premoste i oni koji ih postavljaju. Dakle, pokušavajući da uspore nas, oni rade na tome da uspore i svoj put u društvo razvijenih . A kad neko radi i protiv sebe, onda je uzaludno pitati zašto to radi - tu je svaki odgovor besmislen. I pored svega toga, ja se iskreno nadam da će sami uvidjeti da je korisnije da se okrenu radu u parlamentu i radu na reformama. Ujedno ih pozivam da to urade. SLUŠALAC IZ BIJELOG POLJA:Da li Vam je, s obzirom na ovakve rezultate popisa, referendum uopšte cilj? ODGOVOR:Referendum je pravo građana Crne Gore, a ne pitanje moje ili bilo čije drugo projekcije. To je neotuđivo pravo građana. Ne vidim zašto bismo referendum dovodili u vezu sa popisom. Crna Gora je građanska država i pravo na referendumsko izjašnjavanje imaju građani bez obzira na njihovu nacionalnu ili bilo koju drugo pripadnost. Isto tako želim da kažem da je Crna Gora, bila ona u državnoj zajednici ili samostalna država, dužna da obezbijedi punu ravnopravnost građana nezavisno od toga da li se oni nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci , Muslimani, Hrvati ili drugačije. Pravo na referendumsko izjašnjavanje je garantovano i Beogradskim sporazumom. U više navrata sam kazao, ponavljam to i ovom prilikom, taj sporazum je bio moguće rješenje u datim uslovima. Crna Gora je smatrala da je za zdrave odnose Crne Gore i Srbije najbolje da zatraže međunarodno priznanje, pa da, potom, kao međunarodno priznate države uređuju međusobne odnose. U Srbiji nije bilo volje za takav aranžman, a međunarodna zajednica je, zbog lošeg iskustva tokom decenije ratnog raspada SFRJ, takođe imala rezerve prema našem predlogu. Kao rezultat dogovora na relaciji Crna Gora Srbija- međunarodna zajednica, imamo Sporazum koji garantuje referendumsko izjašnjavanje o državnom statusu nakon trogodišnjeg perioda života u zajednici. Dakle, potpisom gospodina Solane međunarodna zajednica se obavezala da prihvati referendumsku volju građana. Uvjeren sam da će ta volja biti u korist samostalnosti . Uvjeren sam da i među građanima Srbije sve više jača raspoloženje prema državnoj samostalnosti. S druge strane , državna samostalnost ne znači ni svađu ni mržnju između Crne Gore i Srbije, već je ona najbolji put da se naši međusobni odnosi urede na zdrav i obostrano koristan način. Da svako uređuje svoju kuću. I braća se najbolje slažu kad, umjesto u jednoj, svaki živi u svojoj kući. SLUŠATELJKA IZ BUDVE:Šta Vi možete uraditi da sudije i advokati budu pravedniji i pošteniji? Pozdravljam predsjednika i želim uspjeh u radu. ODGOVOR:Prije svega , hvala na lijepim željama. U odgovoru na Vaše pitanje želim da kažem da vjerujem u profesionalnost sudija i advokata i njihove ljudske kvalitete. Naravno, znam za primjedbe građana na različite profesionalne strukture, pa i na neke pripadnike tih profesija, ali to je nešto što ne može mijenjati nijedan pojedinac , bez obzira koja je njegova funkcija, a posebno ne neko iz izvršne vlasti, jer je sudska vlast nezavisna. Dužnost Vlade je da stvara zakonske i druge pretpostavke koje čine društveni ambijent koji obezbjeđuje ravnopravnost građana pred zakonom, a ocjene stručnosti i kvaliteta rada ljudi koji obavljaju sudijske i advokatske poslove može davati njihova profesija. U sferi stvaranja ambijenta za kvalitetno vršenje sudske vlasti u Crnoj Gori već su učinjeni značajni koraci, koji će, zajedno sa svim onim što još treba uraditi , učiniti da ova oblast u Crnoj Gori bude uređena na način na koji je to učinjeno u modernim demokratskim zemljama. SLUŠALAC KOJI SE NIJE PREDSTAVIO:- Kad je datum za referendum?- Zašto je toliko teško Crnu Goru ekonomski ozdraviti da ljudi mogu da žive i da se poštuje zakon? ODGOVOR:-Rekao sam već da je na pravnicima da protumače da li rok za održavanje referenduma počinje teći od potpisivanja Sporazuma ili usvajanja Povelje. -Teško jeste, ali je moguće. Sve zemlje koje su prošle kroz tranziciju imale su mukotrpan put. U našem slučaju situacija je još nepovoljnija . Osim naslijeđene, više decenija izgrađivane nepovoljne privredne strukture, u našim uslovima tranziciju su usporavale i brojne druge nedaće, a prije svih , višegodišnji rat u okruženju i politička nestabilnost. No, sada nakon što su političke prilike stabilizovane, mi smo na dobrom putu da teškoće prevaziđemo. Nakon godinu dana sprovođenja Agende ekonomskih reformi imamo početne, ali ohrabrujuće rezultate. Uz to , ohrabruje i opredijeljenost građana za reforme i njihovo razumijevanje za teškoće kroz koje prolazimo i koje najviše osjećaju i najteže podnose socijalno najugroženiji slojevi. To razumijevanje građana, ujedno, snažno obavezuje da se reforme moraju što kvalitetnije sprovesti. RODITELJI POGINULOG DJETETA MIRKO I MOMA KNEŽEVIĆ IZ MURINA:Obećali ste , a evo prilike da se javno oglasite u vezi bombardovanja Murine 1999. godine i nama Murinjanima razjasnite sve okolnosti pogibije 6 građana , kad Crna Gora nije prihvatila ratno stanje, pa smo umjesto vojne imali radnu obavezu, da smo bezbjedni, a gine se.I zašto ovaj zločin nijeste osudili i pokrenuli tužbu protiv počinilaca radi nadoknade štete, s obzirom da nijesmo bili u ratu? ODGOVOR: Stradanje nedužne djece i ljudi u Murinu je rana Crne Gore, koja je duboko pogodila svakog njenog građanina. Nikad neću zaboraviti težinu trenutka kad sam dobio vijest o tragediji. I tada i danas duboko sam svjestan težine porodične tuge stradalih građana, a posebno roditeljske tuge za poginulom djecom. Nažalost, niko ne može nadoknaditi izgubljene živote, ali je država dužna da pokaže brigu za porodice stradalih i da im pomogne koliko može. Tragedija u Murinu je bolno svjedočenje o neodgovornosti državne politike SRJ koja je bespotrebno uvela državu i građane u unaprijed izgubljeni sukob sa najmoćnijom vojnom silom svijeta . Isto tako i o neprofesionalnosti i političkoj zaslijepljenosti komande VJ koja je mnoštvom tendencioznih postupaka pokušavala, nažalost, djelimično i uspjela, da i Crnu Goru učini poprištem tog sukoba. Nadam se da smo saglasni da je dobro da sve to nije dovelo do još većeg broja žrtava u Crnoj Gori i da su žrtve koje su nam se dogodile dovoljna nesreća svih nas. SLUŠALAC KOJI SE NIJE PREDSTAVIO :Vaša pogrešna politika u Bijelom Polju, to jeste bespotrebna afirmacija Muslimana i Tarzana Miloševića, muslimanskog ''baba'', kako ga već zovu, dovele su do ovakvog rezultata nedavno održanog popisa. Sigurno znate da je u Bijelom Polju 23 000 Srba. Osvetničkom muslimanskom politikom posrbili ste Bijelo Polje . Bespotrebno ste dozvolili da se ukloni bivši gradonačelnik Đorđije Lukić, koga su građani regularno izabrali , samo da bi zadovoljili Muslimane. Kao što Vam je već poznato Bošnjaci i Srbi, u Bijelom Polju njih je oko dvije trećine, na referendumu neće glasati za samostalnu Crnu Goru, a mislim da šaka Muslimana i Crnogoraca ne igra veliku ulogu. Pitam na kraju, da li ćete na referendum ići s Tarzanom Miloševićem i Bijelo Polje vraćati u srednji vijek ili ćete ići sa gospodinom Lukićem na referndum? ODGOVOR:Rijetko sam u prilici da se sretnem sa ovoliko nacionalne netrpeljivosti na jednom mjestu. Po Vama, svi su opasnost za referendum - i Srbi i Crnogorci i Muslimani i Bošnjaci. Jedni zato što ih je mnogo, drugi zato što ih je malo. Po meni, svi oni su šansa za referendum, bez obzira koliko da ih je. Crna Gora je građanska država i svaki građanin je za nju važan i ima pravo da se nacionalno izjašnjava onako kako osjeća. To smo dužni da poštujemo. Na prostorima bivše SFRJ smo imali prilike da vidimo kojim tokom stvari idu kad se građani počnu nacionalno prebrojavati. Siguran sam da će svaki građanin, koji shvati da je Crna Gora naša zajednička kuća, koju treba zajedno da uređujemo, glasati za državnu samostalnost Crne Gore, bez obzira da li je Crnogorac, Srbin, Bošnjak, Musliman ili se drugačije izjašnjava.Što se tiče gospode Miloševića i Lukića - siguran sam da ćemo s obojicom na referendum i da nijedan neće u 13 vijek. Gospodin Lukić je bio na čelu Bijelog Polja u jednom važnom periodu i odgovorno doprinosio očuvanju dobrih međunacionalnih odnosa, u periodu teških iskušenja , kad se rat odvijao nedaleko od Bijelog Polja, a 7. bataljon na području tog grada razrađivao Miloševićevu strategiju za sijanje zla po Crnoj Gori. Gospodin Milošević je danas na čelu Bijelog Polja i primjer je uspješnog, modernog gradonačelnika koji uživa podršku građana nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti. Predanim radom, i gradonačelnika i građana, Bijelo Polje je postalo uzor kvalitetnog funkcionisanja lokalne vlasti i rješavanja infrastrukturnih i komunalnih problema, na dobro svih. Mostovi, sportska hala, autobuska stanica i drugi objekti, izgrađeni za kratko vrijeme u Bijelom Polju , ne vode u 13. vijek , već su itekako okrenuti ka budućnosti. IVANKA, SLUŠATELJKA IZ MOJKOVCA:Pozdravljam gosodina predsjednika Mila Đukanovića i zahvaljujem se za zgradu koju radi u Radničkom naselju Tutići i molim Vas ako možete i imate sredstava da pomognete ovom naselju da se dovede voda, struja i uradi kanalizacija, da bi zgrada mogla biti useljena.ODGOVOR: Tačno je da je Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović obećao izgradnju zgrade u radničkom naselju Tutići Opština Mojkovac.Tim povodom napominjemo da je između Vlade RCG Direkcija javnih radova i Opštine Mojkovac zaključen ugovor kojim su precizirani međusobna prava i obaveze.Ovim obligacionim odnosom precizno je uređeno da izgradnju zgrade finansira Vlada, a sve ostale komunalne obaveze i infrastrukturu Opština Mojkovac.Vlada je ispunila svoju obavezu u konkretnom slučaju, a lokalna samouprava je dužna da ispoštuje ugovorne obaveze koje je preuzela.Konkretnije informacije povodom ovog pravnog posla posjeduje Direkcija za javne radove i Opština Mojkovac.PITANJE SLUŠAOCA IZ NIKŠIĆA KOJI SE NIJE PREDSTAVIO:U vezi kredita koji smo tražili 1999.godine, još nijesmo dobili ništa. Kad će to biti? ODGOVOR:Program za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori se realizije od februara 1999. godine. Do sada je putem ovog Programa odobreno oko 4.800 kredita u vrijednosti od preko 23 miliona . Na ovaj način do svog zaposlenja je došlo oko 8.000 lica.Da bi podnosilac zahtjeva za kredit dobio kreditna sredstva, mora proći dvije instance odlučivanja:- Regionalnu komisiju i - Republičku komisiju.Na nivou Republike Crne Gore formirane su Regionalne komisije za regije: Podgorica (obuhvata opštine Podgorica, Danilovgrad, Cetinje, Kolašin), Nikšić (Nikšić, Plužine, Šavnik), Pljevlja (Pljevlja, Žabljak), Herceg Novi (Herceg Novi, Tivat, Kotor), Bar (Bar, Budva, Ulcinj), Bijelo Polje (Bijelo Polje, Mojkovac) i Berane (Berane, Andrijevica, Rožaje, Plav). Rad Regionalne komisije se ogleda u obilasku potencijalnih korisnika kredita i to sa najmanje tri njena člana. Članovi Regionalne komisije su neposredno upoznati sa uslovima rada kod određenih kandidata: da li zadovoljavaju kriterijume iz konkursa i da li je taj investicioni projekat opravdan. Regionalna komisija formira rang liste pozitivno ocijenjenih zahtjeva po opštinama i djelatnostima, formiraju pregled negativno ocijenjenih zahtjeva po opštinama i djelatnostima, dostavljaju zapisnike o izvršenom obilasku i ocjeni i td.Služba za kredite pri Zavodu za zapošljavanje Crne Gore dokumentaciju primljenu od regionalnih komisija obrađuje, klasifikuje i prosleđuje članovima REPUBLIČKE KOMISIJE. Republičkoj komisiji se dostavljaju rang liste pozitivno i negativno ocijenjenih zahtjeva po opštinama i djelatnostima.Republička komisija donosi odluku da li će podnosiocu zahtjeva za kredit sredstva biti isplaćena ili ne, i u kojem iznosu. Odluka se donosi na osnovu sledećih kriterijuma:- reference podnosioca zahtjeva,- djelatnost,- broj zaposlenih,- kvalitet obezbjeđenja kredita,- ulaganje u oblasti prioriteta privrednog razvoja Republike Crne Gore,- da ulaganje garantuje rentabilnost kroz neposredno angažovanje nezaposlenih lica, kao i da se njime mijenja ili dopunjuje privredna struktura Republike Crne Gore.Pod jednakim uslovima pri odobravanju kredita prioritet se daje programima koji se realizuju na nerazvijenim područjima Republike Crne Gore u skladu sa regionalnim razvojem Republike Crne Gore, kao i licima koja po prvi put traže posao.Realizaciju pozitivno ocijenjenih zahtjeva od Republičke komisije vrši konzorcijum banaka koji čine Podgorička banka, Nikšićka banka i Pljevaljska banka.Republička komisija se sastaje periodično u zavisnosti od priliva finansijskih sredstava. Nadamo se da će na nekoj od sledećih sjednica Republička komisija pozitivno ocijeniti i Vaš zahtjev za kredit.MILENA BOŽOVIĆ IZ PODGORICE:Inženjer sam prehrambene tehnologije i specijalista tahnologije mikrobioloških procesa. Sa ocjenom 9,5 završila u Novom Sadu.Mogu da radim u vinariji, pekari, mljekari, vodovodu, ekotoksikološkom zavodu. Ipak tri godine radim posao van struke, kao srednjošlolac. Dok je gospodin Filip Vujanović bio premijer pokušala sam da kontaktiram sa nekim u Vladi, ali odgovora nije bilo.Kakve su šanse da u Crnoj Gori ne nailazim na isti odgovor-zvaćemo ako bude trebalo, obzirom da sam jedina osoba sa tom strukom u cijeloj Crnoj Gori?ODGOVOR:Zavod za zapošljavanje preduzima niz mjera i aktivnosti u okviru aktivne politike zapošljavanja, a u cilju podsticanja zapošljavanja. Shodno tome Zavod sprovodi novu mjeru koja se odnosi na odradjivanje pripravničkog staža za nezaposlena lica sa VSS, a koja imaju prosječnu ocjenu 8,5 ili više.Zavod ova lica, za vrijeme odradjivanja pripravničkog staža finansira 100% od najnižeg koeficijenta za visoku stručnu spremu, po kriterijumima iz Opšteg kolektivnog ugovora.Primjenom ove mjere poslodavci koji nijesu u mogućnosti da prime pripravnika zbog ograničenosti u sistematizaciji ili zbog nekih drugih razloga dobijaju šansu da prime mladi i vosokoobrazovni kadar, a i ukoliko zadrže to lice u stalni radni odnos, Zavod im refundira doprinose za socijalno osiguranje za vrijeme dvije godine, a za treću godinu četvrtinu tih doprinosa.S druge strane, pripravnici će odraditi pripravnički staž i dobiti priliku da se nametnu poslodavcima svojim znanjem i sposobnostima, tako da ih taj poslodavac može i zadržati u stalni radni odnos.Ukoliko bi imenovana tražila zaposlenje u svojoj struci (radi na poslovima SSS) a pod uslovom da se prijavi na evidenciju nezaposlenih, može koristiti ovu zakonsku mogućnost, obzirom da nije odradila pripravnički staž u stepenu stručne spreme koju ima.SLUŠALAC, PENZIONER KOJI SE NIJE PREDSTAVIO: Zašto nas je premijer prevario po pitanju povećanja penzija?ODGOVOR:Uskladjivanje (povećanje) penzija je izvršeno u skladu sa zakonskim rješenjima koja su bila u primjeni do 31. decembra 2003. godine i na osnovu zvaničnih statističkih podataka. Zbog nepostojanja neto zarade kao kategorije nijesu objavljivani zvanični statistički podaci o kretanju neto zarada na teritoriji Republike od jula 2002. godine tako da je (povećanje) uskladjivanje penzija izvršeno na osnovu zvaničnih statističkih podataka o kretanju troškova života.Premijer nije ovim povodom davao obećanja, niti izjave, pa je time I netačna tvrdnja da je prevario ili iznevjerio očekivanja penzionera.SLUŠALAC IZ KOLAŠINA: Kad će biti materijalno i da li će biti redovnije?ODGOVOR:Kada je riječ o isplati socijalnih davanja Ministarstvo rada i socijalnog staranja je obezbijedilo redovnu jednomjesečnu isplatu svih prava iz socijalne i dječije zaštite. To znači da i materijalno obezbjedjenje porodice (MOP) isplaćuje se do 25. u mjesecu, tj.do sada je obezbijedjeno 5 isplata MOP-a u ovoj godini. Ministarstvo rada i socijalnog staranja će obezbijediti i do kraja tekuće godine redovnu mjesečnu isplatu MOP-a i svih drugih prava iz svoje nadležnosti.POMORAC IZ PREKOOKEANSKE- BAR: Gospodine Djukanoviću, kako je moguće doći na razgovor kod Vas? Problema, kao posledice kompetentnih ima mnogo. Pomorac sam Prekookeanske Bar i godinama ne mogu da se ukrcam na brod. Zatim, stan sa validnim rješenjem preko noći mi je razbijen i nasilno useljen. Žena bez posla, takodje tudjom krivicom. Pokušavamo da školujemo dva studenta iz dugova u 16 podstanarskih kvadrata.Napominjem, da je za pomoć bio raspoložen i tadašnji premijer gospodin Vujanović. Podsjećam, i ako pod naznakom prioritetno, riječ je o stanu ali ništa nije riješeno. Za sve navedeno imam dokaznu papirologiju.Unaprijed zahvalan.ODGOVOR:Shodno odredbama Uredbe o posredovanju pri zapošljavanju na pomorskim brodovima inostranog poslodavca (Sl.list RCG broj 22/2000), poslovi posredovanja i zaštite u postupku zapošljavanja gradjana RCG na stranim pomorskim brodovima, a u cilju stvaranja povoljnijih uslova za organizovano zapošljavanje, povjereni su Zavodu za zapošljavanje RCG i agencijama ovlašćenim za obavljanje poslova posredovanja u zapošljavanju.U okviru aktivne politike zapošljavanja Zavod preduzima i sporovodi odredjene mjere i aktivnosti kao što je izmedju ostalog i učestvovanje u organizovanju i finansiranju prepreme-obuke pomoraca radi sticanja stručnog znanja, a u cilju njihovog bržeg zapošljavanja.U skladu sa pomenutom Uredbom a radi obezbjedjenja pravne sigurnosti pri zapošljavanju ove kategorije lica Zavod, zaključuje opšti ugovor o zapošljavanju pomoraca na stranim brodovima kojim se pomorcima obezbjedjuju svi oblici i obim zaštite predvidjeni Zakonom o zaštiti naših gradjana na radu u inostranstvu ratifikovanim medjunarodnim konvencijama.Novim zakonom o zapošljavanju data je mogućnost i drugim pravnim licima-agencijama, da se bave poslovima posredovanja u zapošljavanju, a u cilju bržeg otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja stope nezaposlenosti. Tako su formirane agencije: Simonte u Kotoru, Hemosan u Baru, Azalea u Bijeloj i druge, koje u saradnji sa Zavodom vrše kontinuiranu pripremu-obuku pomoraca u čemu Zavod učestvuje 50% u finansiranju troškova obuke, te se na ovaj način zaposlio znatan broj lica pomorske struke.Od nezaposlenog lica kojem se pružaju usluge u skladu sa Zakonom o zapošljavanju ne smiju se naplaćivati naknade, a što je dosad radjeno od strane pojedinih pravnih i fizičkih lica koja su se bavila zapošljavanjem pomoraca i koji su naplaćivali velliku proviziju neposredno od nezaposlenih, a pri tome im nijesu garantovali nikakvu pravnu sigurnost.Ukoliko je imenovani nezaposleno lice, i nalazi se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, brže će doći do posla ukoliko se uključi u programe koje sprovodi Zavod za zapošljavanje.PITANJE GRUPE POLICAJACA IZ PODGORICE:Da li će se naredne školske godine postići dogovor da se policajci iz Crne Gore školuju u Beogradu, sa Višom školom je napravljen sporazum dok sa Policijskom akademijom nije. Znači, da li se na Akademiji može postići dogovor za makar narednu školsku godinu?ODGOVOR:Policijska akademija iz Beograda još od školske 1999/2000.godine ne vrši upis studenata za potrebe MUP-a Republike Crne Gore pa je na taj način jednostrano prekinula saradnju, a o razlozima ovo Ministarstvo nikada nije upoznala. No i pored toga konkurs za upis 115 studenata na I godinu osnovnih studija u školskoj 2003/4.godini na Policijsku akademiju u Beogradu ovo Ministarstvo je objavilo u dnevnom listu "Pobjeda" 21.04.2003.godine, poštujući na taj način ustavna prava gradjana na blagovremeno informisanje, izbor škole-fakulteta, zanimanja itd. bez obzira što je u njegovom dijelu koji podrazumijeva prava i obaveze studenata naznačeno "Kandidat koji po konkursu bude primljen na studije Policijske akademije, u obavezi je da po završetku studija kao diplomirani oficir policije prihvati rasporedivanje u mjesto rada, prema potrebama Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije."Iz naprijed iznijetog proizilazi da u školskj 2003/4.godini, u I godinu osnovnih studija na Policijskoj akademiji u Beogradu nije upisan ni jedan kandidat sa područja Republike Crne Gore koji bi se školovao za potrebe ovog Ministarstva. Ipak, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Crne Gore je ostalo otvoreno za saradnju pa je iniciralo izradu nacrta Sporazuma o školovanju studenata na Policijskoj akademiji i VŠUP-u u Beogradu za svoje potrebe. Tim povodom održan je i sastanak predstavnika Ministarstava obje Republike i Nacrt ovog Sporazuma dostavljen je MUP-u Republike Srbije na usaglašavanje.PITANJE SLUŠATELJKE IZ PODGORICE:Da li će se u Danilovgradu, ili eventualno u Podgorici, od ove godine otvoriti Viša škola unutrašnjih poslova, s obzirom da se Srednja škola u Danilovgradu ukida?ODGOVOR:Predlogom Projekta reforme obrazovanja crnogorske policije, koji je u procesu verifikacije, predvida se ukidanje Srednje škole unutrašnjih poslova u Danilovgradu. Ne predvidja se otvaranje Više škole unutrašnjih poslova, već osnivanje Policijske akademije, obrazovno istraživačkog karaktera. To nije klasična visoko - obrazovna policijska ustanova, već po medunarodnim standardima i u okviru Evropske obrazovne politike, institucija koja će organizovati osnovnu, stručnu i specijalističku obuku za kandidate za rad u policiji i pripadnike policije.U Akademiju bi se primali kandidati sa srednjom školskom spremom koji bi prolazili kroz osnovnu obuku u trajanju od 18 mjeseci a kandidati sa visokom spremom u trajanju od 10 mjeseci. Neće se više primati kandidati sa završenom osnovnom školom, kao do sada.Cjelokupni sistem obrazovanja policije oslanjaće se na civilni školski sistem.PITANJE SLUŠAOCA IZ CETINJAčDa li je Francuska upoznata sa posljedicama koje je dala Crnoj Gori 1918.godine, I da li ona može to da shvati da je to država koja je već bila nezavisna I koja sada ide ka tome? I da li su gospoda u Briselu upoznati sa tom činjenicom?ODGOVOR:Svojim postavljenjem, kako na bilateralnom planu, tako I kroz structure Evropske unije, Republika Francuska je uvijek nastojala da bude aktivni činilac događaja na prostorima bivše Jugoslavije.Istovremeno, snažno je pozdravila razvoj demokratskih procesa I institucija, kao I demokratski izabranu vlast u Crnoj Gori. Kada je riječ o redefinisanju odnosa sa Republikom Srbijom, Francuska je pružila podršku po principima I uslovima koji garantuju stabilnost u regionu Balkana:U cjelini gledano, zvanična Francuska pripada onoj grupi zemalja u okviru EU, koja je podsticala I kreirala zvanične stavove EU prema državnoj zajednici, kao najkraćem putu ka evropskim integracijama Srbije I Crne Gore, ne uskraćujući, pri tome, pravo građana da na demokratski način, putem referenduma, odluče o državnom statusu Crne Gore.SLUŠALAC KOJI SE NIJE PREDSTAVIO:Koliko Crnu Goru košta finansiranje zajedničke države? ODGOVOR:Finansiranje zajedničke države košta 41 mil.. Od toga se na finansiranje Ministarstva odbrane Srbije i Crne Gore odnosi 36 mil. dok je 5 mil. vezano za tekuću rezervu budžeta Republike i sredstva će se koristiti prema potrebi koju odredi Savjet ministara državne zajednice uz saglasnost Vlade republike Crne Gore.SLUŠALAC KOJI SE NIJE PREDSTAVIO:Korisnicima Budžeta sve češće kasne plate i druge prinadležnosti koje zaposlenima u prosvjeti, policiji... pripadaju po Kolektivnom ugovoru. U javnim i drugim preduzećima od značaja za Republiku takođe, po negdje i više mjeseci, kasne plate. Ljudi ne znaju šta da čine, kako finansijski da prežive do sljedeće plate (a neplaćeni računi za struju, telefon, komunalije se gomilaju). Zaposleni u nekim institucijama već tuže Državu za isplatu zaostalih plata, toplih obroka i slično. Kada će Budžet početi uredno da servisira svoje korisnike, ima li Predsjedniče, nade?ODGOVOR:Poznato je da početak kalendarske godine uvijek donosi probleme u izvršavanju planiranih obaveza budžeta. Razlog za ovo je niži nivo prihoda koji počinje sa prvim kvartalom kalendarske godine i nakon toga likvidnost budžeta se poboljšava sa maksimalnim rezultatima u turističkoj sezoni.U 2004 godini prihodi su tekli u skladu sa planiranom dinamikom, međutim likvidnost budžeta je dodatno ugrožena sa otplatom dugova, koji su prispjeli za naplatu, tako da je došlo do kašnjenja u isplati ličnih primanja.Budžet je finansijski plan po kojem država troši novac. Prihodi budžeta su uvijek limitirani fiskalnim potencijalom, odnosno sposobnošću poreskih obveznika da plate zakonom utvrđene obaveze. Jednostavno budžet uz određeni deficit može trošiti onoliko koliko poreski obveznici uplate u državnu kasu. Na teret budžeta isplaćuju se plate i druge prinadležnosti za veliki broj zaposlenih, obezbjeđuju se socijalna davanja za veliki broj korisnika, a trošiti se može samo iznos koji se oprihoduje.Tužbe protiv države obezbjeđuju jednokratnu satisfakciju pojedinaca, narušavauju budžetski plan ali trajno ne riješavaju problem. Pitanje je da li smo spremni svi platiti veće poreze i doprinose da bi obezbjedili veću kolektivnu potrošnju (zdravstvenu zaštitu, veće penzije, bolji status zaposlenih u državnoj upravi).Trenutno ekonomska situacija pokazuje da to nije moguće, da se poreski obveznici moraju rasteretiti a to znači i redukciju budžetskih izdataka, među kojima su i lična primanja.SLUŠALAC IZ NIKŠIĆA:Govorite o smanjenu poreza i doprinosa u privredi- koliko će to uticati na Budžet koji ste označili kao restriktivan. Šta je sa velikim potrošačkim jedinicama u budžetu? Znači li to da su veća otpuštanja radnika, a socijaln program još nije napravljen?ODGOVOR:Vlada Republike Crne Gore predložila je smanjenje stopa kod poreza na dohodak građana, doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinosa za zdravstvenu zaštitu, sa početkom primjene od 01. jula 2004 godine. Predloženo je da stope poreza i doprinosa u periodu od 01. jula do 30. novembra 2004 godine budu snižene za 5%, a u decembru za dodatnih 5%, tako da će poresko rasterećenje za decembar 2004 i naredne godine iznositi ukupno 10%. Poreske olakšice u 2004 godini imaće za posljedicu smanjenje prihoda, pa se Vlada u cilju uravnoteženja budžeta opredijelila za IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O BUDŽETU ZA 2004 GODINU, koje će uz primjenu novih zakonskih riješenja na prihodnoj strani obezbjediti uravnoteženje javne potrošnje u tekućoj godini.Smanjene stope na penzijsko i invalidsko osiguranje imaju za rezultat, niže prihode Fonda penzijskog i invalidskog u iznosu od 3,42 mil., kao i smanjene obaveze Fonda, koje se plaćaju po osnovu zarada zaposlenih, u iznosu od 0,04 mil.. Proizilazi da je Fondu potrebno obezbjediti dodatna sredstva u iznosu od 3,38 mil. i ako se tome dodaju niže ostvareni prihodi od 2,7 mil. tada je potrebno obezbjediti nedostajući iznos od 6,08 mil..Prihodi Fonda zdravstva, nakon primjene fiskalnih olakšica, procijenjeni su u nižem iznosu od 2,11 mil.. Istovremeno i obaveze Fonda zdravstva po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih smanjuju se za 0,56 mil., tako da nedostaje 1,55 mil.. Ukoliko se tome dodaju niže ostvareni prihodi u prvom kvartalu od 2,1 mil., tada je za uravnoteženje bilansa potrebno obezbjediti dodatnih 3,65 mil..Prihodi budžeta Vlade, po osnovu primjene fiskalnih olakšica, procijenjeni su u nižem iznosu od 2,14 mil.. Ako se tome doda niži nivo ostvarenih prihoda u prvom kvartalu od 4 mil., tada nedostaje iznos od 6,14 mil.. Novim zakonskim rješenjima obezbjeđeni su dodatni prihodi u iznosu od 4,56 mil., tako da se neravnoteža u iznosu od 1,58 mil. obezbjeđuje smanjenjem budžeta sa 450,74 mil. na 449,16 mil..KRŠIKAPA MITAR, VOJNI PENZIONER IZ PODGORICE:Sam sam, udovac, bolestan, lije;im se u Vojnoj poši 2939 kod pukovnika Maraša. Imam tešku astmu, primam često infuziju, Hitna dolazi u po dana ili noći. Teško živim, nemam prihoda osim penzije: izgubio sam ženu i jedinca sina. Imam i ćerku, koja je udata i ima svoju porodicu i teško je bolesna.Imam ušteđevinu odavno kod Podgoričke banke i Jugobanke, pa molim ne za pomoć nego kako bih mogao doći do svoga novca, da bih mogao plaćati osobu koja će se brinuti o meni?ODGOVOR:Pretpostavljam da se radi o staroj deviznoj štednji i za ove namjene budžetom Vlade Republike Crne Gore za 2004 godinu planirana je isplata od 8,1 mil. a njihova isplata će početi u Zakonom utvrđenim rokovima.