1. Koliko je fiskalna stabilizacija ubrzala proces reformi u javnoj upravi?
Fiskalna konsolidacija preduslov je razvoja svakog sistema, pogotovu malih kakav je crnogorski. Vjerujem da smo u prethodnom periodu vođenjem adekvatne fiskalne politike stvorili uslove da danas govorimo o razvoju, a ne o mjerama konsolidacije i stabilizacije, što i nama koji se bavimo poslovima reforme javne uprave daje zamajac da nastavimo započete aktivnosti. Stabilne javne finansije znače stabilnost budžetskih davanja, kao što su penzije, plate, kapitalni projekti, socijala, izdvajanja npr. za prioritetne oblasti koje ćemo realizovati u saradnji sa NVO i dr. Teško bi bilo u jednom društvu u kojem nisu ispunjeni ovi preduslovi govoriti o inovacijama, digitalizaciji, elektronskim servisima, reformi službeničkog sistema, reformama koje koordinira ministarstvo na čijem sam čelu, da nemamo stabilan sistem kojim se unapređuje život naših građana. Nema priče o razvoju bez stabilnih javnih finansija.
2. Kolike bi uštede trebalo da da smanjenje broja službenika i njihova profesionalizacija?
Još uvijek je rano govoriti o konkretnim brojkama i uštedama. Nama je cilj, prije svega, optimizacija kadrovskog kapaciteta kojim raspolažemo u javnoj upravi. To podrazumijeva da u svim oblastima definišemo koji je to optimalan broj zaposlenih koji će pružiti efikasnu i kvalitetnu uslugu. To ne mora da znači da u svim oblastima imamo višak zaposlenih, pa će nam jedna adekvatna analiza, na kojoj sad radimo, a koja je osnov za izradu metodologije i Plana za optimizaciju broja zaposlenih, dati presjek stanja na osnovu kojeg ćemo moći ubuduće da planiramo.
3. Šta su ključni ciljevi optimizacije rada javne uprave nezavisno od ovih mera sprovedenih u okviru fiskalne stabilizacije?
Osnovni cilj je da kreiramo upravu koja će efikasno i profesionalno pružati usluge građanima, a to znači da svako zna svoje mjesto u sistemu. Cilj je, takođe, da se rasterete oni sistemi gdje postoji višak zaposlenih, a pojačaju ona mjesta koja su nam značajna za proces evropske integracije. Velika su očekivanja od ovog procesa, bitno je da se naglasi da je Ministarstvo javne uprave koordinator, a da je svako ministarstvo odgovorno da potpomogne proces na način što će jasno prepoznati i iskazati svoje kadrovske potrebe. Uz metodologiju i plan optimizacije, očekivanje je da na kraju imamo jasno sliku o tome kakav raspored kadrovskih kapaciteta treba da bude.
4. Koliko je ostvarivanje ovih ciljeva važno za ukupne procese evrointegracija?
Veoma je važno da imamo administrativni aprat koji može da odgovori potrebama integracije u EU, ali i obavezama u vezi sa članstvom u NATO. Sve ove aktivnosti koje se odnose na reformu javne uprave u vezi su i sa obavezama koje smo prihvatili i koje ispunjavamo kao čalnica NATO-a, ali i buduća članica EU.
5. Gde je digitalizacija na vašoj listi prioriteta?
Digitalizacija je uvijek na vrhu naših prioriteta, kako sa aspekta razvoja informacionog društva u cjelini, tako i sa aspekta informacione bezbjednosti. Savremeni trendovi u poslovanju, kao i svakodnevnom životu pojedinca, sve su više okrenuti ICT-u, i naša je obaveza da savremena tehnološka rješenja i inovacije primjenjujemo unutar institucija sistema i učinimo ih dostupnim građanima i biznisu. To dokazuje i usvajanje strateških dokumenata koji predviđaju upravo razvoj procesa digitalizacije. Tu mislim, prije svega, na strategiju razvoja informacionog društva, koja predviđa digitalizaciju u svim segmentima društva, zatim strategiju reforme javne uprave, čiji je jedan od ključnih ciljeva razvoj elektronske uprave, i na kraju strategiju sajber bezbjednosti koja zaokružuje priču o bezbjednom korišćenju ICT-a, ali i upravljanje rizicima koji vrebaju sa interneta.
6. Šta građani i biznisi konkretno mogu očekivati od digitalizacije javnih servisa?
Građani i privreda, prije svega, mogu očekivati efikasniju i servisno orjentisanu upravu. To znači da će se mijenjati način komunikacije sa državnim i lokalnim institucijama, u oba smjera. Građani već sada mogu, od kuće ili posla, sa računara završiti proceduru predaje zahtjeva i umjesto odlaska na šalter, dobiti na svoju email adresu informacije o statusu postupka. Elektronska razmjena podataka između organa omogućiće da organi, po službenoj dužnosti, razmjenjuju podatke koji su potrebni u upravnom postupku, umjesto da građani dostavljaju dokumenta kao dokaz za podatke koji već postoje u registrima nadležnih organa.
7. Da li pored daljeg razvoja e government razmišljate i o m government?
m-Government je već u određenoj mjeri zaživio. Naime portal e-uprave ima svoju mobilnu verziju, koju ćemo u narednom periodu dodatno unaprijediti. Usvajanjem Zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, omogućena je realizacija mobilnog digitalnog certifikata, koji već postoji u zemljama EU. U planu je i razvoj mobilnih verzija nekih sistema koji se koriste u ministarstvima, npr. informacionog sistema za upravljanje dokumentima. Svjesni smo činjenice da je korišćenje mobilnih telefona i drugih smart uređaja naša svakodnevica i u tom smislu želimo da svi portali državnih institucija i naravno lokalne uprave, budu prilagodljivog dizajna.
8. Kakvi su efekti dosadašnjeg rada eUprave?
Već sada možemo govoriti o rezultatima kojima smo zadovoljni. Prije svega, stvoren je normativni okvir, koji je osnova za stvaranje ambijenta i pravila po kojima se čitav proces mora odvijati. Već nekoliko godina funkcioniše web portal Vlade, koji svake godine ima milione posjetilaca, kako iz Crne Gore, tako i inostranstva. Informacije o radu organa državne uprave, dostupnost svih propisa, budućih planova i strateških ciljeva samo su jedan od načina da se Vlada učini otvorenijom za građane i privredu. Portal e-uprave omogućava građanima da čekanje redova na šalterima zamijene elektronskim podnošenjem zahtjeva. Hiljade mladih ljudi je protekla dva mjeseca koristilo portal kako bi predali zatjeve za studentski kredit ili se prijavili za Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Kada je u pitanju sektor biznisa, znamo da nekoliko godina unazad kompanije u Crnoj Gori porez prijavljuju korišćenjem elektronskih servisa Poreske uprave. Rezultati se vide i u samoj upravi. Razvojem portala elektronskih sjednica Vlade, godinama unazad ostvarili smo izuzetne uštede, ali i postigli efikasnosti rada na samim sjednicama. Takođe, informacioni sistem za upravljanje dokumentima doprinosi efikasnosti u radu ministarstava, jer se evidencija i obrada predmeta vrši elektronskim putem. Osim daljeg razvoja elektronskih usluga, moramo raditi na većoj promociji e-uprave, ali i na unapređenju alata za mjerenje zadovoljstva građana kako bi imali jasne pokazatelje efekata digitalizacije.
9. Novim Zakonom o Prestonici, Cetinju je vraćen njegov kulturni i istorijski značaj. Šta će to konkretno značiti za lokalnu samoupravu i građane Cetinja i Crne Gore?
Moram reći da sam zaista ponosna što smo donošenjem ovog zakona dugoročno riješili pitanje institucionalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja Cetinja. Ovo je Zakon oko kojeg je postignut, društveni i politički konsenzus u Crnoj Gori. Primjena ovog Zakona obezbijediće poštovanje Prijestonice u institucionalnom smislu, adekvatno predstavljanje i valorizaciju crnogorskog kulturno-istorijskog, duhovnog i akademskog nasljeđa, učešće predstavnika Prijestonice u organima upravljanja državnih javnih službi koje imaju svoje sjedište na Cetinju, kao i unaprijediti način planiranja i finansiranja razvojnih programa Prijestonice. Zakonom je predloženo opredjeljivanje budžetskih sredstava za razvoj Prijestonice, u visini od 1% projektovane vrijednosti tekućeg budžeta Crne Gore (trenutno oko 8 miliona) za svaku fiskalnu godinu. Ova sredstva koristiće se za finansiranje projekata koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta, razvojnih projekata, infrastrukturnih projekata, projekata na očuvanju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, projekata za valorizaciju turističkih potencijala, projekata od javnog interesa koji se realizuju po modelu privatno javnog partnerstva ili drugog oblika partnerstva i ostalih projekata od značaja za razvoj Prijestonice. Zakon predviđa preseljenje sjedišta nekoliko državnih organa i drugih institucija, čime će se dodatno ojačati uloga Prijestonice, a posebno je značajno preseljenje Ministarstva vanjskih poslova, čime se Cetinju vraća status diplomatskog centra.
10. U prethodnom periodu Ministarstvo je aktivno radilo na pripremi Zakona o lokalnoj samoupravi. Koji je značaj ovog zakona za dalje unapređenje rada lokalne samouprave?
Predloženim rješenjima, između ostalog, nastojali smo da obezbijedimo napredniji pravni okvir za uspješno funkcionisanje sistema lokalne samouprave u kom se preciznije regulišu normativne pretpostavke za ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu, te da se unaprijede postojeća rješenja koja nijesu dala pozitivne efekte. Naglasak je stavljen na profesionalizaciju, normativno je ojačana uloga glavnog administratora, predloženo je normativno jačanje menadžerske funkcije u pravcu prelaska sa sadašnje administrativne na menadžersko-razvojnu funkciju, unaprijeđena su rješenja koja su se odnosila na pitanja vezana za odgovornost visoko rukovodnog kadra propisivanjem jasnih razloga kada navedenim licima može prestati mandat, odnosno kada se mogu razriješiti i dr.
11. Koliko su zaposleni u samim institucijama i građani spremni na prihvatanje novih ideja i inovacija?
Za sve inovacije i promjene je potrebno vrijeme kako za upravu, tako i građane. Već smo odmakli u ovom procesu, pa vjerujem da smo ušli u onu fazu kada smo prevazišli strah od ovakvih izazova. Svakako, adekvatnom komunikacijom radimo na povećanju i podizanju svijestu o značaju novih tehnologija za razvoj javnih usluga.
12. Kako ste zadovoljni kvalitetom saradnje sa civilnim sektorom i gde vidite njegovu ulogu u odgovoru na razvojne izazove u Crnoj Gori?
U prethodnom periodu vjerujem da smo pokazali da su nam njihova iskustva značajna. Predstavnici dvije NVO članovi su Savjeta za reformu javne uparve, što je jedinstvena praksa u regionu. Zaokružili smo zakonodavni i institucionalni okvir za saradnju sa ovim sektorom donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o NVO. Uspostavljena je Nacionalna kancelarija za saradnju s nevladinim organizacijama u Ministarstvu javne uprave, a u pripremi je Strategija unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje nevladinih organizacija 2018 – 2020. NVO je veoma važan partner u razvoju jednog demokratskog društva, bez obzira na ponekad različita viđenja određenih izazova u javnoj upravi, vjerujem da su u prethodnom periodu dali značajan doprinos povećanju transparentnosti, demokratizaciji, te evropskoj i evroatlantskoj integraciji Crne Gore.
Intervju ministarke Suzane Pribilovic za Magazin CorD na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje.