MILO ĐUKANOVIĆ, PREMIJER CRNE GORE:
Dame i gospodo,Prošlo je više od dva mjeseca od konstituisanja Vlade. Povod za ovu pres konferenciju je zaokruženje četvorogodišnjeg programa rada, koji je konačnu fizionomiju dobio na današnjoj sjednici. Završili smo značajan posao, i o tome želim da upoznam javnost. To nije program u klasičnom smislu, niti je rađen po dosadašnjoj metodologiji. U suštini, radi se o strategiji promjena, koja obuhvata tri agende: ekonomskih reformi, upravne reforme, i reforme obrazovanja. U Parlamentu sam izložio osnove programa, identifikujući područja na koja ćemo se fokusirati. Nakon preuzimanja dužnosti premijera, analizirao sam stanje u ekonomiji i drugim oblastima sa jednim širim timom – i u Vladi, i izvan Vlade. Definisali smo šta treba da radimo. Fundament ukupnog djelovanja predstavlja dinamiziranje ekonomskih reformi. Imamo preduslove za to: političku stabilnost, dosadašnje rezultate, i puni mandat i kapacitet Vlade.Našu viziju razvoja ekonomskog sistema kreirali smo prije pet godina. Ona se bazirala na postavci sistema koji odgovara maloj ekonomiji kakva je ekonomija Crne Gore. U osnovi je privatna svojina i razvoj biznisa na privatnom sektoru, otvorenost ekonomije i ekonomske slobode, nacionalni tretman stranaca, i demokratizacija društva. Učinili smo zaista mnogo na planu institucionalnih promjena. Imamo potpuno novo zakonodavstvo u skoro svim oblastima ekonomije: biznis zakonodavstvo, kompletno privatizaciono zakonodavstvo, zatim poresko, zakonodavstvo za bankarski sektor. Isto tako, i potpuno nove institucije – Centralnu banku, Komisiju za hartije od vrijednosti, Trezor, Agenciju za regulaciju, Komisiju za nabavke, berze, brokere, dilere... Liberalizovane su cijene, i smanjene carinske stope. Privatizovano je oko 60% državnog kapitala. Crna Gora je uvela DEM, pa zatim euro. Poboljšano je biznis okruženje – firma se može osnovati za jedan euro. Došli su strani investitori iz regiona, iz Evrope, Amerike, Japana. Stasali su novi mladi stručnjaci. Često, nažalost, zaboravljamo ne samo na ove rezultate, nego i na dojučerašnje vrijeme i uslove, u kojima su ostvarene navedene reforme – ratno okruženje i bombardovanje, politički, propagandni, ekonomski i vojni pritisci na Crnu Goru, permanentna politička nestabilnost na unutrašnjoj sceni i gubitak podrške Vlade u Parlamentu. Ali, da ne pričamo šta je bilo. I ovo što sam pomenuo – to je tek toliko da se bolje razumije šta radimo danas, i šta treba da uradimo sjutra. Posvećeni smo, dakle, onome što treba, i mora da bude. Ova Vlada ima viziju. Kako smo došli do Agende ekonomskih reformi? Paralelnim radom ministarstava, koja su dobila zadatak da izvrše analizu svojih resora, i projektuju obaveze. Cilj nam je bio da dobijemo taj pogled iznutra. Istovremeno, trebao nam je i pogled izvan Vlade. Grupa eksperata i institucija, stranih i domaćih – ukupno oko osamdeset učesnika, uradila je svoj projekat. Onda smo suočili ta dva pogleda. Uslijedio je period uobličavanja u jedan dokument. Organizovali smo veliki broj prezentacija i sastanaka u Vladi između ministara i eksperata. Potom smo taj materijal ponudili javnosti. Prvo je prošao diskusiju u tijelima Vlade, i onda nacrt stavljen na web–site, dostavljen Privrednoj komori, i Crnogorskom razvojnom forumu. Danas je Agenda usvojena na Vladi u konačnom obliku.Ona je sveobuhvatna. Oslanja se na ono što je urađeno do sada, i sadrži projekciju cilja, i puta do tog cilja u naredne tri i po godine. Odlikuje se kratkim i jezgrovitim stilom, jasnim i kvantitativnim ciljem. Sadrži i razradu za posebne oblasti, i tri oblasti koje čine cjelinu programa. Za svaku je definisano šta se želi postići, ključni parametri kako to postići, pregled stanja danas, i konkretne inicijative – šta da se radi. Svaka od tih inicijativa ima svoj naziv, rezime i prateće zadatke, poimenično institucije koje su odgovorne za realizaciju, rokove, moguće izvore sredstava. Ova metodologija omogućava konzistentnost programa i usaglašenost sve tri strategije, efikasnije upravljanje programom i kontrolu izvršenja programa. Pomenuću samo neke koncepcijske novine, koje karakterišu Agendu ekonomskih reformi. U njoj je po prvi put paralelno data i reforma državnog ambijenta, što je važna pretpostavka ekonomskih reformi. Institucionalizovan je način angažovanja civilnog sektora – nevladnih organizacija, Univerziteta, nezavisnih eksperata. Program će imati cjelovitu edukativnu kampanju javnosti. Polazi od naglašenog monitoringa, odnosno dobijanja povratnih informacija sa terena o tome kako ide realizacija. Razrađena je šema upravljanja programom, koja počiva na striktnom razdvajanju operativne uloge u realizaciji programa i upravljačke funkcije, odnosno donošenja odluka. Agenda se realizuje po projektnom modelu. Od realizacije ovog programa očekujemo ekonomski rast, čiji će nosilac biti privatni sektor. Isto tako, i usklađenost zakona i procedura sa EU. Jedan od ciljeva je i valorizacija crnogorskih potencijala, posebno u oblastima gdje postoje komparativne prednosti. I što je posebno važno – rast životnog standarda građana uz adekvatan obrazovni i zdravstveni sistem, i izgrađen sistem socijalne sigurnosti. Isto tako, i zaštita životne sredine. Prevedeno na jezik brojki, predviđen je rast godišnjeg društvenog proizvoda do 2006. godine za 15,2%, u odnosu na 2002. godinu. U apsolutnom iznosu to je 1.618 milijardi eura (milijarda i šesto osamnaest miliona eura), ili 397 miliona eura više nego 2002. godine. U istom periodu planirano je otvaranje 20 hiljada novih radnih mjesta. Procenat inflacije u 2006. godini projektovan je na 2,1%, kao i ostvarenje suficita u platnom bilansu u iznosu od 35 miliona eura. Sve ovo će se postići kroz razvoj preduzetništva, veći obim investicija, uz povećanje konkurentnosti, smanjenje sive ekonomije, i novo zapošljavanje. Agenda ekonomskih reformi sadrži 16 posebnih djelova, odnosno područja, od kojih svako sadrži specifične zadatke i obaveze. Kroz cijelu Agendu provlače se tri zajednička zadatka: praćenje i izvještavanje o aktivnostima, progresu i rezultatima ekonomskih reformi; obavještavanje građana Crne Gore o tome; i – puno učešće civilnog društva u kreiranju politika, i u procesu izrade zakona, kao i u implementaciji ekonomskih reformi. Strategija upravne reforme sadrži ciljeve i zadatke reforme državne uprave, lokalne samouprave i javnih službi. Njena su dva globalna cilja: institucionalna i pravna konsolidacija upravnog sistema i dosljedno sprovođenje propisa, i osposobljavanje i stimulacija kadrova za kvalitetan i zakonit rad upravnog sistema. Vlada kroz ove aktivnosti mora doći do odgovora kako povećati unutrašnju efikasnost djelovanja upravnog sistema države, i kako istovremeno kroz te promjene obezbijediti uključivanje uprave u šire društvene sisteme. Osnovni cilj ovih reformi je da se olakša život i rad građana i privrednih subjekata. Uprava obuhvata sistem državne uprave, i druge relevantne podsisteme, kao što je lokalna samouprava, javne službe, i drugi javnopravni subjekti, kao što je policija. Pred nama je dogradnja postojećeg institucionalnog i pravnog sistema i njegovo usklađivanje sa evropskim, odnosno međunarodnim standardima i propisima. U znatno manjoj mjeri čekaju nas i obaveze na izgradnji sistema od samog temelja. Moderna, efikasna, stručna i odgovorna administracija na svim nivoima preduslov je ukupne demokratizacije crnogorskog društva. To mora biti jedna od ključnih poluga u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i svih drugih zloupotreba u društvu. Crna Gora ima realnu ambiciju da bude evropska država u modernom smislu. Javna uprava mora odgovarati tom modernom konceptu demokratske države. To podrazumijeva organizovano uvođenje evropskih standarda, i promjena koje sistemski, trajno podižu nivo efikasnosti, efektivnosti i zakonitosti u radu uprave. Bez takve uprave nije moguće zamisliti efikasniju ulogu države na realizaciji strateških ciljeva demokratskog, evropskog razvoja Crne Gore. To je kapitalno važno i za interesno uređenje odnosa država članica u uniji Srbije i Crne Gore, koja je u nastajanju. Isto tako, i za saradnju sa EU u procesu asocijacije i stabilizacije, za regionalnu i ukupnu međunarodnu saradnju Crne Gore. Kada govorimo o reformama u cjelini, moramo imati u vidu kompleksnost ovog zadatka. Drugim riječima, nema efikasne ekonomije bez efikasne uprave. Kao što ne može biti efikasne uprave, bez jake i stabilne ekonomije. Ili, teško je očekivati investicije bez stabilne pravne države. Sve su ovo aktivnosti koje se međusobno prožimaju, po sistemu spojenih sudova. Pri tom, svakako imam u vidu i strateški plan reforme obrazovanja koji je Vlada usvojila prije nekoliko nedjelja. On je sastavni, izuzetno važan dio cjelovitog programa Vlade. Njegov osnovni cilj je da se na funkcionalan način omogući praćenje realizacije već ostvarenog u reformi obrazovnog sistema. Rješenja su sadržana u ''Knjizi promjena'', i postavljen zakonski okvir za njihovu realizaciju. Reforme u ovoj oblasti su od presudnog značaja za budućnost Crne Gore. A njena budućnost su mladi ljudi. To nije fraza, to je ako hoćete smisao postojanja svakog organizovanog društva. Pred Vladom su još dva dugoročna projektna zadatka. To je podsticaj preduzetništvu, i stvaranju stimulativnog ambijenta za razvoj malog i srednjeg biznisa. Prije svega u oblastima gdje Crna Gora ima komparativne prednosti. To su turizam, poljoprivreda, i usluge. Vlada će takođe dinamizirati realizaciju petogodišnjeg nacionalnog plana za suzbijanje bolesti zavisnosti, koji je prethodna Vlada usvojila 2001. godine, sa posebnim fokusiranjem na sprovođenje programa za iskorjenjivanje droge u školama. Od ovog zla modernog doba, koje prije svega napada mlado društveno tkivo, nažalost nije pošteđena ni Crna Gora. I to je jedan od nus produkata decenijske jugoslovenske krize, i ratova u okruženju, sa dugoročnim negativnim posljedicama. Tome se moramo organizovano suprotstaviti sa nivoa države. To će biti jedan od važnih zadataka međuresorskog karaktera.Ogromna je odgovornost na Vladi za realizaciju ovog programa. Ali da bi uspjeli u tome, moramo obezbijediti tijesnu saradnju sa brojnim drugim institucijama. Tu prije svega mislim na Centralnu banku, na Komisiju za hartije od vrijednosti, regulatorna tijela, Privrednu komoru, asocijacije privatnih preduzeća. Vlada će tijesno sarađivati sa Skupštinom i Ekonomsko socijalnim savjetom, na principu jasne podjele rada. Očekujemo konkretne inicijative koje su u duhu usvojenih agendi. Vlada neće igrati ulogu Sindikata, niti će tražiti da Sindikat mijenja Vladu. Neka svako radi svoj posao. Prema svakoj realnoj inicijativi koja dolazi od strane Sindikata, ili sa bilo koje druge relevantne adrese, Vlada će se odnositi veoma odgovorno. Krajnje je vrijeme da se svi ostave populizma, i da se svi odgovorno suočimo sa stvarnošću koju zajedno moramo mijenjati. Demagogijom, i jeftinim socijalnim parolama ne povećavaju se plate, ni kvalitet života. Reforme u svim porama društva jedino su rješenje. To jeste bolan, i nepopularan proces, ali u njemu svako mora da ponese svoj dio obaveza. Ovaj program ne može uspjeti kao program tima od dvadeset, ili sto ljudi. U procesu njegove realizacije svoje mjesto mora da nađe praktično svaki odgovorni građanin Crne Gore. Svi zajedno ćemo uspjeti ako se pojedinačno obavežemo na predaniji odnos prema radu. A to znači istovremeno i prema sebi, prema državi, i svojoj budućnosti. Pozivam sve parlamentarne partije, i sve političke subjekte da se zajedno okupimo na ovom programu, u interesu svih nas, i evropske perspektive Crne Gore. Ova Vlada neće biti rame za plakanje neuspješnim privrednicima, niti će se miješati u poslovanje preduzeća, osim u dijelu aktivnosti na stvaranju povoljnijeg ambijenta za privređivanje. Vlada će brinuti o makro ekonomskoj politici, i rješavati jasno utvrđene zadatke. Pri tom neće prihvatati kritike za ono što nije njen posao. Vrijeme je da se svi odreda dobro pogledamo u ogledalu. U uslovima izražene nezaposlenosti u Crnoj Gori, svako onaj koji danas radi bilo koji posao, od mašinovođe do predsjednika Vlade, privilegovani je građanin Crne Gore. Zato svi koji radimo, na kraju radnog dana, ako smo ozbiljni ljudi, ako želimo dobro prije svega sebi, svojoj porodici i državi Crnoj Gori – moramo se zapitati: šta sam danas radio i uradio. To prije svega važi za ministre, za državne činovnike, za javna preduzeća i javne ustanove, za sve ono što se može nazvati državnim i javnim poslovima. Ovo je program koji se mora realizovati danonoćnim radom, ne po našem, niti evropskom vremenu – nego od jutra do sjutra. Pa ko izdrži – izdrži. Mijenjaćemo sve one koji ili ne znaju, ili ne rade dovoljno, ili ne mogu da izdrže, bili oni portiri, direktori, ili ministri. Vlada je već otpočela sa intenzivnim pripremama za poboljšanje javnosti svog rada. Sve što radimo biće dostupno preko više sajtova, konferencija za štampu, preko stalnog kontakta sa mojim Kabinetom, i sa Uredom za odnose sa javnošću. Očekujem pomoć svih vas, svih medija. A najveća pomoć je prenošenje istinitih i stručnih informacija, kao i njihovo kompetentno tumačenje. Prošlo je vrijeme opšte priče i opštih ideja, vrijeme kada su svi bili pametni, i sve znali o svemu. Za pravo tumačenje pojedinih segmenata programa Vlade potrebni su specijalisti i u medijima, a ne novinari opšte prakse. Ako bude trebala pomoć u stručnom smislu, Vlada je spremna da pomogne. Vi koji ste danas na ovoj pres konferenciji kao i vaše kolege u redakcijama, važni ste stubovi reformi, i reformskog, demokratskog preobražaja Crne Gore. Ja vjerujem da ćete odgovorno i ozbiljno odraditi svoj dio posla u ovom procesu, i pomoći da šira javnost na pravi način razumije i svu težinu i značaj obaveza koje stoje pred Vladom i pred crnogorskim društvom danas. Narednih dana uslijediće niz pres konferencija i drugih vidova obraćanja javnosti od strane ministara, drugih državnih činovnika, i raznih specijalista. Ova konferencija je neka vrsta početka javne prezentacije programa Vlade. Hvala vam na pažnji! Spreman sam da odgovorim na vaša pitanja.Podgorica, 20.03.2003. godine
