Četiri nove male hidroelektrane (mHe) biće puštene u rad u ovoj godini i one bi, sa već aktivnih 12, trebalo da ukupno proizvedu oko 80 gigavat sati (GWh) električne energije, što će obezbijediti snabdijevanje strujom 21.000 domaćinstava u Crnoj Gori.
U prošloj godini je 11 mHE, lociranih na sjeveru države u opštinama Berane, Bijelo Polje, Plav i Andrijevica, proizvelo 46,4 GWh električne energije, skoro za trećinu manje od očekivane proizvodnje, dok mHE Bistrica nije pokretala proizvodnju. Glavni uzrok lošijih rezultata bile su velike suše, što je još jednom potvrdilo da proizvodnja električne energije iz mHE prvenstveno zavisi od hidroloških prilika.
"Na osnovu podataka dostavljenih od koncesionara, planirano je da se tokom ove godine iz objekata mHE proizvede oko 80 GWh. Imajući u vidu da je prosječna potrošnja u domaćinstvu u 2017. iznosila 317 kilovat sati, planirana proizvodnja je dovoljna da obezbijedi snabdijevanje 21.000 ovakvih domaćinstava", rečeno je Vikend novinama u Ministarstvu ekonomije.
■ ULAGANJA
Prva mHE u Crnoj Gori puštena je u rad 2015. godine, a riječ je objektu Vrelo koji je podgorička kompanij a Synergy izgradila na istoimenom vodotoku u Bijelom Polju. Od tada je u rad pušteno još njih 11, a sklopljena su 34 ugovora o koncesiji za gradnju 53 objekta.
"Ukupna koncesiona naknada od 2014. do kraja 2017. godine iznosila je skoro 750.000 eura. Konstantno povećanje godišnjeg iznosa koncesione naknade potvrđuje činjenica da je samo u prošloj godini njen iznos bio oko 370.000 eura, i to u godini koja je po hidrološkim prilikama najsušnija u posljednjoj deceniji", ukazuju u Ministarstvu.
Osim prihoda od koncesione naknade, koncesionari su u državni budžet po osnovu PDV-a za prodatu struju u prošloj godini uplatili oko 780.000 eura. U 12 mHE su, tvrde u resoru kojim rukovodi Dragica Sekulić, zaposlena 82 radnika, a od ukupnih 40 miliona investicija, više od 23 je ostalo u zemlji kroz angažovanje domaće radne snage.
Polovina aktivnih mHE, tačnije njih šest, u vlasništvu je jedne kompanije Hidroenergija Montenegro, dok sa preostalima rukovodi pet preduzeća. Postojeći koncesionari najvećim dijelom su konzorcijumi sačinjeni od domaćih i inostranih kompanija, a u vlasničkoj strukturi ima i preduzeća iz Češke, Slovenije, Austrije, Slovačke, Srbije i Hrvatske. Oni, prema riječima predsjednika Udruženja koncesionara mHE Ljubiše Boškovića, do sada nijesu ostvarili nikakvu zaradu jer se ulaganje u ove prozvodne objekte, ističe on, u prosjeku vraća investitoru sedam do deset godina nakon puštanja u rad.
"Koncesionari su od 2014. do danas uložili preko 42 miliona, a naplatili 9,1 milion eura proizvedene električne energije. Od tog iznosa treba odbiti tekuće troškove zaposlenih, koncesione naknade, održavanje sistema rada, bankarske kamate i nepredviđene troškove", kazao je Bošković Vikend novinama. Pojedinačno, precizira on, najviše je investirano u Beranama 21,4 milona eura, zatim u Bijelom Polju 9,3 milona, Plavu 8,6 miliona i Andrijevici 2,9 milona eura. Sa druge strane, država podstiče rad mHE izdvajanjem naknade za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, koju građani plaćaju na računima za struju.
■ CILJ 33 ODSTO
Prema nacionalnom cilju, udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji treba da iznosi 33 odsto, a posljednji podaci Ministarstva govore da je on već na kraju 2016. bio 31,7 procenata. Svi krajnji kupci kao potrošači preuzimaju dio struje proizvedene na ovaj način, u količini proporcionalnoj udjelu njihove u odnosu na ukupnu potrošnju u Crnoj Gori.
"Pristupanjem EU Crna Gora je riješila da prihvati i preuzme politiku korišćenja obnovljivih izvora energije, što znači da radi isto što i Njemačka, Švedska ili Austrija. U skladu sa našim prirodnim potencijalima, dobili smo nacionalni cilj udjela obnovljivih izvora
u ukupnoj finalnoj potrošnji energije od 33 odsto, a on se u pojedinim zemljama EU kreće do 50 procenata" navode u Ministarstvu ekonomije.
Ipak, kako ukazuju, u ovoj godini nije planirano izdavanje nijedne nove dozvole za izgradnju mHE, već će se razmatrati ranije predati zahtjevi. Ovo zbog prošlogodišnje odluke Vlade, na osnovu koje će se preispitati i neophodnost daljeg finansijskog podsticanja izgradnje mHE.
"U međuvremenu razmatramo mogućnost uvođenja drugačijeg sistema podsticaja od postojećeg. Fid-in tarife su odličan način da država krene u iskorišćavanje obnovljivih izvora energije, jer se taj metod i u Evropi pokazao kao najbolji, ali smatramo da možemo razmišljati i o drugim vrstama podsticaja kao što su aukcije ili premije" naglašavaju u Ministarstvu.
I pored odluke o obustavljanju izdavanja dozvola za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, interesovanje za ulaganje u hidropotenicijal Crne Gore ne jenjava.
"Osim aktivnog učešća i kontinuiranog interesovanja za izgradnju mHE u Crnoj Gori, postoji interesovanje određenog broja investitora i za ulaganje u potencijale Morače i Komarnice, zbog čega Vlada razgovora sa zainteresovanim kompanijama" rekli su u Ministarstvu.
Govoreći o isplativosti ulaganja u mHE, Ljubiša Bošković ističe da je to teško generalizovati.
"Svaki vodotok je poseban i različit u smislu fizibilnosti i zavisi od faktora kao što su srednji višegodišnji protok, visinska razlika, dužina cjevovoda, priključena infrastruktura i izvori finansijskih sredstava i bankarskih kamatnih stopa" pojašnjava Bošković.
■ ČISTI IZVORI
Uz solare i vjetroelektrane, hidroelektrane su ekološki najprihvatljivija vrsta tehnologije za proizvodnju električne energije, jer je riječ je o "čistim" izvorima koji ne zagađuju prirodnu sredinu.
"Njihovu izgradnju prate brojni benefiti koje lokalna zajednica dobija, poput izgradnje pristupnih puteva, elektrifikacije pojedinih djelova okolnih naselja, rješavanje pitanja vodosnabdijevanja, a nijesu rijetkost ni donacije lokalnoj zajednici na koje se poj edini investitori odlučuju", navode u Ministarstvu ekonomije.
U prilog tome ide i podatak da su aktuelni koncesionari, kroz društvenu odgovornost u vidu donacija, pomoći i višenamjesnih rješenja, do sada izdvojili više od 1,5 miliona eura.
Jedina mana ovih proizvodnih objekata jeste da je njihova izgradnja skupa, zbog čega se EU odlučila na uvođenje prakse sistema podsticanja koju je Crna Gora, kao buduća članica, prihvatila.
Na račun od 50 naknada 2,30 eura
Jedinična naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u ovoj godini iznosi 0,47316 centi po kilovat satu, što je na potrošenih oko 50 eura struje 2,30 eura. S obzirom na to da je naknada ostala na nivou iz 2017. godine, a da se cijena električne energije za redovne platiše nije mijenjala, iznos računa koji će se obračunavati u ovoj godini,, biće na istom nivou kao u 2016., istakli su u Ministarstvu.
Danica Janković