Prva srpska
konferencija o javno privatnim partnerstvima, održana je u Beogradu, pod
pokroviteljstvom Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i
Ministarstva finansija Vlade Republike Srbije i Društva procjenitelja Srbije.
Konferencija je okupila veliki broj učesnika kako iz redova domaće centralne i lokalne vlasti, tako i iz regionalnih institucija, ali i iz redova međunarodnih finansijskih institucija EIB, EBRD, IFC, pravnih i tehnickih savjetodavnih kompanija sa iskustvima u javno-privatnim partnerstvima, te predstavnike privatnog sektora koji su zainteresovani za ovu vrstu ulaganja u regionu.
Državna sekretarka u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Angelina Živković, učestvujući na panelu "Javno privatna partnerstva i investicije u infrastrukturi", ukazala je na potencijal kompetnog regiona Zapadnog Balkana i izraženih potreba za kvalitetnijim infrastrukturnim povezivanjem, što će zasigurno zahtijevati značajnija ulaganja i involviranje privatnog sektora. S obzirom, da se uz podrsku Evropske unije sprovodi i takozvana Agenda povezivanja, odnosno da su se zemlje Zapadnog Balkana obavezale na nivou predsjednika vlada zapadno-balkanske šestorke da će razvijati ključne koridore koji ce nas povezivati, utoliko su neophodne i pravovremene aktivnosti i razvoj projekata na koridorima koji će nas spajati.
Živković je ovom prilikom istakla “ Javno
privatno partnerstvo je upravo model na bazi kojeg će se tražiti partneri za
realizaciju dalje izgradnje dionica na autoputu Bar-Boljare (granica sa
Republikom Srbijom), u prvom redu od Mateševa do Andrijevice, a zatim i do
granice sa R. Srbijom. Najava, da i naše srpske kolege sprovode aktivnosti na dionici
od Požege do Boljara, će samo podići atraktivnost ukupnog koridora i nadamo se
privući još više zainteresovanih privatnih kompanija i finansijera”.
Sagledavajući dijelom i projekte koji se na bazi javno privatnog partnerstva realizuju u EU i politika koje se sprovode u ovom domenu, Živkovićeva je ukazala da treba raditi na iznalaženju sličnih modela i za region Zapadnog Balkana, uz primjenu takozvanih kombinovanih mehanizama finansiranja-kombinovanje grantova, kredita međunarodnih finansijskih institucija i privatnog finansiranja, pogotovu za projekte u putnoj infrastrukturi, gdje su potrebe kapitalnih ulaganja veoma visoke, i kreću se u destinama ili stotinama miliona eura. Ona je ovom prilikom ukazala i da se na ovako kompleksnim projektima, koji se daju na koncesione periode od 10-20-30 ili više godina, mora razmišljati i o određenim mehanizmima zaštite i kolateralama, koje bi mogle da pokriju određeno nedostajuće su-finansiranje ili izlazak privatnog partnera iz projekta zbog raznih nepredviđenih okolnosti.
U svom uvodnom izlaganju, otvarajući konferenciju, potpredsjednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, kazala je da je Srbija danas ekonomski stabilna zemlja i da je pravi trenutak za investitore da ulažu kroz projekte javno privatnog partnerstva. Kao potencijalne projekte za koje postoji mogućnost ulaganja kroz JPP, Mihajlovićeva je navela u prvom redu dionicu autoputa na takozvanom Koridoru 11, od Požege do Boljara.
Na konferenciji bilo je veoma značajnih i interesantnih diskusija, prenošenje
iskustava iz prakse pri realizaciji projekata kroz modele javno privatnog
partnerstva i koncesija, te konkretnih savjeta oko pristupa za sačinjavanje
nacrta ugovora i raspodjele rizika između javnog i privatnog sektora.
Među panelistima su bili i Dubravka Negre, Šef regionalne kancelarije EIB za Zapadni Balkan, Daniel Berg, Šef kancelarije EBRD u Srbiji, Adele Paris, Savjetnik za investicije u IFC, Andrijana Jovanović, Zamjenik predsjednika komisije za javno privatna partnerstva u Srbiji, Erdal Trhulj, bivši ministar ekonomije u Vladi BiH itd.
Ministarstvo
saobraćaja i pomorstva