Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović održao predavanje na temu: "Uloga preduzetništva u razvoju Crne Gore", na Fakultetu za poslovne studije Montenegro Business School

MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE
ULOGA PREDUZETNIŠTVA U RAZVOJU CRNE GORE


Poštovani gospodine Kneževiću,
Uvaženi profesori,
Poštovani studenti,



Sa posebnim zadovoljstvom sam prihvatio poziv predsjednika Atlas grupe gospodina Kneževića i dekana Fakulteta za poslovne studije i Fakulteta za turizam, hotelijerstvo i trgovinu, profesora Gogića i profesora Popovića. Zahvalan sam na ovoj mogućnosti i raduje me što se realizuju privatne inicijative u oblasti (visokog) obrazovanja, koje su do skoro smatrane isključivo obavezom države.

Kada pokušamo da sagledamo koji su to ključni elementi po kojima se preduzetništvo razlikuje u raznim zemljama, onda se najčešće koncentrišemo na ocjenu ekonomskog, regulatornog i institucionalnog okvira. Takođe, i fizičke infrastrukture, pristupa finansijama, znanju i vještinama, kao bazi preduzetništva. Međutim, komparativna iskustva pokazuju da je stepen preduzetništva različit i u zemljama koje imaju jednako povoljan institucionalni ambijent. Zato sam smatrao da je važno da se osvrnem na još neka pitanja, kao što su: Ko su preduzetnici ? Kako se edukuju? Koji su glavni razlozi zbog kojih edukujemo preduzetnike?


Složio bih se sa definicijom pojedinih međunarodnih eksperata koji preduzetnike opisuju kao pojedince koji ne razmišljaju konvencionalno, pojedince koji su sposobni ne samo da prepoznaju mogućnosti, već i da ih iskoriste, pojedince koji stalno uče, anticipiraju promjene i prihvataju izazove i rizike. Jednako važno, preduzetnici mobilišu druge, formiraju timove koji su sposobni da nađu potrebna rješenja, kreiraju vrijednost. Po standardnoj matrici, preduzetnici su kreatori blagostanja kroz inovacije.

Čak i u vremenima kada ekonomija cvjeta, za otpočinjanje biznisa potrebno je dosta hrabrosti. Hrabrosti za preuzimanje rizika pretvaranja vašeg novca u ideju; hrabrosti da se uhvatite u koštac sa konkurencijom i hrabrosti da zakoračite u neizvjesnu budućnost. Širom svijeta, milioni preduzetnika demonstriraju ovu hrabrost i kreiraju nove biznise. Sve više ih je i u Crnoj Gori.

Zato vam čestitam na hrabrosti da se uhvatiti u koštac sa izazovima koji stoje pred vama. Ako budete strpljivo radili, učili i sticali nove vještine, lakše ćete savladati prepreke, smanjićete rizik i povećaćete kvalitet vaših odluka. Kako ste vi ljudi koji su već misaono zakoračili u biznis, onda sam siguran da znate da od kvaliteta vaših odluka zavisi i vaš uspjeh. To je način na koji se mi danas moramo boriti u Crnoj Gori da pokušamo da stvaramo više, da zaradjujemo više, da budemo bogatiji. Dakle, naše misli i napori moraju biti usmjereni na povećanje bogatstva. Na taj način, čineći dobro sebi, daćete i svoj doprinos društvu.



Winston Čerčil je kao britanski premijer primjetio: "Kapitalizam je neravnomjerna raspodjela bogatstva. Komunizam je ravnomjerna raspodjela siromaštva." Nije u pitanju nikakva igra rijeći, već saznanje jednog iskusnog političara o vrijednostima u društvu i podjeli onoga što mi ekonomisti zovemo društveno bogatstvo.

Razmišljajući o tome šta da vam kažem danas, postavio sam sebi pitanje - na koji način donosioci odluka mogu da efikasno podspješe preduzetničke poduhvate?


Kao što sam već istakao, prvi korak je kreiranje ambijenta u kome preduzetnici mogu da se razvijaju. Medjutim, ne manje btino je i usaditi vrijednosti preduzetništva budućim generacijama, kroz dobru politiku i programe obrazovanja. Zato sam danas ovdje sa Vama. Zato što želim da dam svoj doprinos uspostavljanju moralnih i poslovnih vrijednosti medju novim generacijama poslovnih ljudi u Crnoj Gori.

Dopustite da se najprije pozabavim ocjenom ambijenta za bavljenje biznisom u Crnoj Gori.


Iskustvo je pokazalo da su se zemlje, koje podržavaju preduzetnike, razvijale i prosperirale tokom poslednjih 30 godina, dok su zemlje koje su zadržavale barijere razvoju malih preduzeća imale slab učinak. Čak i u zemljama koje su ranije obeshrabrivale (ili čak zabranjivale) preduzetničke aktivnosti u korist države kao noseće poluge ekonomskog razvoja, danas postoji rastuće razumijevanje značaja podsticanja preduzetničke aktivnosti. U mnogim biznisima veličina nije više prednost. Globalizacija i sve izoštrenija međunarodna konkunkurencija, zahtijevaju brze odgovore na rastuće promjene i i potrebe potrošača.


Ovdje bih pomenuo da se Lisabonska agenda EU upravo oslanja na inovacije, razvoj preduzetništva i malog i srednjeg biznisa, kao važne poluge za ostvarenje cilja da Evropa postane najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija u svijetu.

Zato država igra svoju najvažniju ulogu upravo u pomaganju preduzetnicima da utru put prosperiteta, kroz primjenu politika koje podstiču razvoj biznisa.


Mi u Vladi Crne Gore pokušavamo da se fokusiramo na sljedeće:

Jačanje uloge koju ima privatno vlasništvo Složićemo se da je pravo i sigurnost privatnog vlasništva vitalni aspekt kreiranja privatnog sektora. Želja za profitom je razlog zbog kojeg preduzetnici preuzimaju rizik započinjanja biznisa. Mogućnost da zarade i koriste profite kako žele, motiviše firme da donose poslovne odluke koje maksimizuju profit. Vlasnička prava daju im sigurnost koja im je potrebna.

Siguran sam da ćete podijeliti moje mišljenje da su vlasnička prava u Crnoj Gori pojačana i znatno unaprijedjena tokom poslednjih nekoliko godina. Dokaz tome je i rastući broj investitora, kako domaćih, tako i stranih. Takođe, i rastući broj firmi koje su registrovane u Crnoj Gori. Njihov broj se tokom poslednje dvije ipo godine uvećao tri puta.

Pravni sistem Nepristrasan, profesionalan i efikasan sudski sistem je ključan za investiranje i poslovanje. Isto tako, za sprovodjenje ugovora. Ugovori su evoluirali kao pravno primjenljiv način da se stvore uslovi i obaveze pod kojima se obavljaju transakcije.

Kakva je situacija u Crnoj Gori? Mi sprovodimo reformu sudstva u namjeri da naše sudstvo bude izgradjeno na principima i iskustvima koje imaju druge zemlje sa mnogo dužom demokratskom tradicijom od nas. Za postizanje ovog cilja potrebno je vrijeme. Ali, napretka, i to vidnog, ima. Na primjer, usvojeni su novi zakoni, smanjili smo dužinu trajanja procesa, uvodimo alternativne vidove poravnanja (kroz medijaciju, a ne samo arbitražu kao do sada,) itd.

Državna administracija - U kreiranju okruženja koje stimuliše biznis, državne institucije igraju ključnu ulogu. Efikasne državne institucije su profesionalne, otvorene, decentralizovane, stabilne i nepristrasne. One stvaraju uslove koji omogućavaju gradjanima da učestvuju, da rade i takmiče se na tržištu pod uslovima jednakosti. To podrazumijeva da u potpunosti primjenjujemo principe otvorenog i slobodnog tržišta, gdje je uloga države ograničena na izgradnju predvidljivog i pouzdanog sistema koji podstiče preduzetništvo, koji biznisu garantuje pravnu sigurnost i jednaka pravila igre za sve jednakost prilika, jednakost pred zakonom, jednakost u obavezama.

Takođe, za privatni sektor je posebno važno da može da zastupa svoje interese i participira u kreiranju zakona koji utiču na poslovne aktivnosti. U mnogim zemljama, ovo se podstiče formiranjem biznis asocijacija koje imaju volontersko članstvo i koje se brinu da se interesi njenih članova prezentuju u procesu kreiranja politika, zakona i regulacija.

Ne želim da kažem da se, još uvijek, Crna Gora može svrstati u zemlje u kojima je državna administracija dovoljno efikasna. Već smo uočili probleme koje postoje na lokalnom i republičkom nivou. Sproveli smo i nekoliko istraživanja, angažovanjem i specijalizovanih svjetskih agencija (FIAS i sl.), koja za cilj imaju da precizno utvrde tačke spoticanja za preduzetnike. Takodje, koliko je meni poznato, postoje i poslovne asocijacije koje su okupile svoje članstvo na dobrovoljnoj osnovi. One daju značajan doprinos poboljšanju zakonskih propisa, izmjeni procedura, a samim tim i povećanju efikasnosti državne administracije. Vjerujem i da će konkurencija, posebno na lokalnom nivou, početi da daje rezultate, jer će preduzetnici ići u one opštine koje im ponude ne samo bolje uslove za bavljenje biznisom, već i veći nivo efikasnosti.

Infrastruktura - Zdravo poslovno okruženje, ukoliko želi da se razvija, mora se osloniti na adekvatnu fizičku infrastrukturu i prateće usluge. Putevi, luke i telekomunikacione veze moraju biti moderne i u dobrom stanju. Usluge kao što su osiguranje, računovodstvo, konsalting i pravni servisi moraju postojati shodno potrebama tržišta.

Ovdje ne možemo reći da smo postigli sve što smo htjeli. Ali, treba biti objektivan i sagledati startnu osnovu, prilike u kojima smo započeli proces reformi. Da li pamtite sankcije? Nadam se da ne pamtite ratove koji su prethodili sankcijama? Bili smo dugo vremena zatvoren sistem.

Završili smo neke kapitalne infrastrukturne projekte, kao što je Tunel Sozina i dinamiziramo aktivnosti na poboljšanju putne infrastrukture u sjevernom dijelu Crne Gore. U toku je rekonstrukcija oba aerodroma. Nastavljaju se radovi na modernizaciji željezničkog saobraćaja, graničnih prelaza, kao i vodovodne i energetske mreže. Vodimo široku akciju obezbjeđenja međunarodne podrške za izgradnju crnogorske dionice Jadransko-jonske autoceste. Pripreme za privatizaciju Luke Bar su u toku.

Značajno se povećao broj konsultantskih kuća (domaćih i stranih) u Crnoj Gori u svim oblastima: računovodstvo, revizija, pravni i ekonomski konsalting.


Dakle, mogu zaključiti da se ambijent za bavljenje biznisom poboljšao u Crnoj Gori. Ako me pitate da li je sve sjajno, reći ću vam vrlo direktno: NE. Ako me pitate da li možemo da još više poboljšamo sistem, moj odgovor je isto tako direktan: DA. U vama vidim ne samo buduće preduzetnike i uspješne poslovne ljude, već i važan oslonac na putu daljih reformi i evropskog puta Crne Gore. Jer, bolje obrazovanje i vještine su važne ne samo da bi imali bolji posao, već da bi bili i aktivniji član zajednice. A to je jednako važno.

Sada bih nešto rekao o obrazovanju preduzetnika.

Programi obuke i razvoja su važni, posebno u zemljama koje nemaju dugu istoriju dominacije privatnog sektora. Efektivni programi se fokusiraju na poboljšanje praktičnih vještina i povećanje opšteg ekonomskog znanja preduzetnika.

Kao što i sami vidite, sve više privatna inicijativa ulazi u sferu obrazovanja. Otvaraju se privatne osnovne i srednje škole, poslovne škole i fakulteti. Smatram da je konkurencija i u ovoj oblasti važna. Siguran sam da će konkurencija doprinijeti da naš ukupni obrazovni sistem bude bolji, pa ako hoćete i prepoznatljiv u regionu. Na ovaj način mi stvaramo uslove za brži razvoj, stvaramo jedan novi proizvod, proizvod koji možemo da izvozimo, da naplatimo a to je znanje! Znanje je naš najvažniji proizvod!


Što zapravo znači imati kvalitetne ljudske resurse? Danas, to znači imati populaciju koja je dobro obrazovana i sposobna da upravlja savremenim izazovima i promjenama u ekonomiji i društvu, zasnovanom na znanju. Zato smatram da samo ekonomije koje stvaraju nove proizvode i koje se prilagodjavaju zahtjevima tržišta mogu da ostvare brz razvoj. Ne govore li tome u prilog uspjesi na prvi pogled malih ekonomija (koje nemaju tako značajne resurse), poput Estonije, Malezije, Malte, Kipra, Islanda, Luksemburga

Mi smo u Vladi vodili debatu o tome koliko dobro obrazovni sistem priprema mlade ljude za život generalno i posebno koliko dobro ih priprema za svijet biznisa. Ova debata je nastala kao izraz prepoznavanja potrebe društva, organizacija i pojedinaca, da poboljšaju svoj kapacitet za snalaženje u sve više konkurentskim, nesigurnim i kompleksnim uslovima, koji zahtijevaju veliku stopu inovativnosti i sposobnosti za promjene. To je ujedno i izraz ozbiljnosti Vlade da se uhvati u koštac sa problemom koji oblikuje budućnost društva.


Po mom mišljenju najvažnije pitanje je kako operacionalizovati koncept preduzetništva u obrazovnom sistemu!

Akademci su na ovu temu imali veliki broj debata. Čini mi se da, danas, ima mnogo neslaganja po tom pitanju.

Ipak, primijetio sam da postoji skoro univerzalna saglasnost da se preduzetništvo vezuje za način na koji pojedinci i organizacije kreiraju i implementiraju nove ideje, načine na koji rade, reagujući proaktivno na okruženje, čime provociraju i stvaraju različite nivoe kompleksnosti i nesigurnosti.

Zato, u obrazovnom kontekstu, svako ponašanje blisko preduzetništvu je važno!

Generalno, kao što sam već rekao, preduzetnici odslikavaju imidž aktivnih osoba koje završavaju poslove na vrijeme, razmišljaju strateški, i kreativno iskorišćavaju resurse. Za ovakvu vrstu ponašanja, neophodno je posjedovati veliki broj atributa, koji se, po pravilu, razvijaju, iako je priroda, bez sumnje, svakom pojedincu, podarila različite kombinacije i stepen ovih atributa.


Zato, ako i vjerujete u mitove, razbijte iluziju da se preduzetnik postaje rodjenjem. Sve je više dokaza da uspješni preduzetnici "nastaju" kao rezultat kombinacije znanja, preduzetničkih vještina i radnog iskustva.

Razbijte iluziju da su preduzetnici kockari. Stvarnost govori da su uspješni preduzetnici veoma oprezni i da znaju da upravljaju rizikom.

Razbijte iluziju da je bolje biti sam u biznisu. Izuzetno je teško razvijati biznis radeći sam, posebno kada dostigne nivo na kojem je nemoguće sve njegove funkcije držati pod kontrolom. Zbog toga, uspješni poslovi sve češće imaju nekoliko osnivača.

Razbijte iluziju da je preduzetnik motivisan isključivo finansijskim rezultatima. Novac je svakako važan, ali preduzetnik se rukovodi dugoročnom vizijom izgradnje stabilne firme (i realizacije poslovnih ciljeva), a ne "instant bogaćenjem. U tom kontekstu, veoma važan motiv njegovog poslovanja je osjećaj činjenja nečega što je "korisno i vrijedno. Novac tako postaje instrument i način da se ostvare definisani ciljevi.

Vjerujem da obrazovanje daje oslonac kulturi! Zato smatram da je preduzetničko obrazovanje potrebno svima, a ne samo onima koji se bave malim biznisom.

U edukativnom i menadžerskom kontekstu, bitno je da se shvati da je preduzetništvo skup vrijednosti i vjerovanja koja se vežu za načine na koje se stvari vide, rade, organizuju i način na koji se komunicira. I, što je jako važno za oblast obrazovanja, način na koji se stvari uče.
Dopustite mi da iz perpsektive nekog ko u svakodnevnom životu rješava bitna pitanja u sferi ekonomije, primijetim da će stavljanje većeg akcenta na preduzetništvo u obrazovnom sistemu zahtijevati testiranje i razvoj mnogih postojećih edukacionih modela. Upravo to smatram veoma bitnim i u tome vidim značaj privatne inicijative u obrazovnom sistemu Crne Gore.


Zašto pitanje preduzetništva u obrazovanju postaje sve važnije? Jednostavan odgovor je da živimo u društvu koje konstantno zahtijeva različite vrste preduzetničkog ponašanja. Većina politika i programa, koji se tiču preduzetništva i preduzetničkog ponašanja su umreženi sa retorikom o medjunarodnoj konkurenciji. Na globalnom nivou, veliki broj faktora se kombinuje kako bi se stvorile veće mogućnosti. Istovremeno, primjećujemo veći stepen nesigurnosti zbog političkih pregrupisavanja, smanjenja trgovinskih barijera, sve većeg značaja informacija i komunikacionih tehnologija, novih proizvoda koji se pojavljuju na tržištu, veće diverzifikovanosti proizvoda, uvodjenja novih medjunarodnih standarda u biznisu, veće mogućnosti za putovanja, potrebe za novim znanjima, ( što uključuje strane jezike, posebno engleski), veće slobode izbora.

Zato, ako se pitate možete li sve ovo da savladate i da razvijete vaše biznise, preuzeću rizik i biću opet konkretan uvjeren sam da možete!


Uvjeren sam da pratite razvojne procese u Crnoj Gori. Znate da se mijenjaju standardi koji definišu javnu potrošnju, da se zahuktava i privodi kraju proces privatizacije. Sve više pažnje posvećujemo deregulaciji, razvijanju privatno-javnog partnerstva, itd. Naravno da sve ovo komplikuje ambijent za bavljenje biznisom. Ali, znanje koje ćete steći i sposobnost da razumijete problem, pomoći će vam da se bolje snadjete u budućem svijetu koji će biti još komplikovaniji od ovoga u kojeme sada živimo.

Veliki dio onoga što se trenutno uči po školama u oblasti preduzetništva je samo dodatak redovnom programu. Da bi preduzetništvo dobilo svoje pravo mjesto u obrazovnom sistemu, ono mora postati dio kulture same škole, organizacije svakog razreda i sposobnosti svakog predavača.


Okrenimo se još malo budućnosti, ali sada kroz prizmu brojki i činjenica iz prošlosti. Preduzetništvo je od velikog značaja za svaku ekonomiju. Bez preduzetništva nije moguće ostvariti progres u ekonomiji, niti je moguće riješiti problem nezaposlenosti. Preduzetništvo poboljšava efikasnost svakog društva.

Pripremajući se za današnje obraćanje vama, našao sam podatak da u SAD-u 53% radne snage zapošljavaju preduzetnici u svojim malim preduzećima koja stvaraju preko polovine društvenog bruto proizvoda. Preko 800. 000 novih malih firmi nastane svake godine. Za preduzetnike se vezuje 55% ukupnih inovacija. 67% prvih poslova američkih radnika je u malim firmama čiji su vlasnici preduzetnici. 96% uvoza SAD ostvaruje se preko malih firmi. Od svih poslova u oblasti visokih tehnologija, 28% otpada na preduzetnike. Od ukupnog broja poslodavaca 99,7% radi u malim firmama.


Neko će reći da SAD nijesu tipičan primjer. Dobro, pogledajmo što se dešava u Velikoj Britaniji. Početkom XXI vijeka u Velikoj Britaniji je bilo 1,5 miliona malih firmi više nego prije dvadeset godina. Govori li to o trendu? Preko 90% firmi zapošljava manje od 4 radnika. U ovakvim firmama radi 1/4 ukupnog broja zaposlenih u Velikoj Britaniji.

I sami vidite koliko su važni preduzetnici. Velike firme ne mogu više da zapošljavaju! Nova radna mjesta nijesu stvorila nove tehnologije, već preduzetnici. Nijesam želio da vas fasciniram ciframa, već da vam ukažem na trendove. Jer upravo ovo što je dobilo obrise jasnog trenda u razvijenim zemljama poput SAD ili Velike Britanije, jeste trend u svom začetku u Crnoj Gori. Zato sam i rekao da kroz prizmu istorijskih podataka zavirimo u budućnost. Budući da očekujem da će ovakav trend dominirati u Crnoj Gori, možete da se misaono pripremite za biznis u 2010. godini. Zapravo vaša generacija će, kao generacija, svoj maksimum dati u periodu 2020-2025. Kako će svijet tada izgledati? Ne znam. Ono što sigurno znam jeste da ako budete posvećeni preduzetničkom načinu razmišljanja i življenja, imaćete veće šanse da budete uspješni. Zato, ne treba posustajati! Ono što je dobro, efikasno i produktivno treba pokušati primjeniti i u našoj zemji.


Bernard Šo je jednom prilikom izjavio: "Razumni ljudi se prilagodjavaju svojoj okolini. Nerazumni ljudi pokušavaju da prilagode okolnui sebi. Tako je cjelokupan progres rezultat napora upornih i nerazumnih ljudi". Vašim godinama i načinu razmišljanja priliči da, u ovom smislu, budete nerazumni. Tako se mijenja svijet. (Zato preduzetnike mnogi ne razumiju, a i kako bi kada preduzetnika u svakom društvu ima 2-3%.) Vjerujem da sti i vi medju njima.

U našem jeziku riječ "učiti" često znači i "učiti nekoga". Kada nekoga učite, u stvari uvidjate koliko ste naučili, koliko znate. U svakom slučaju hvala vam što ste mi posvetili vrijeme i pažnju.