Sa zadovoljstvom konstatujem da je Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici utvrdila inovirani Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kojim se u potpunosti prihvataju sve preporuke Venecijanske komisije iz juna mjeseca 2019. godine, saopštio je nakon današnje sjednice Vlade potpredsjednik Vlade Zoran Pažin.
„Prateći najviše međunarodne pravne standarde u ovoj oblasti, prije svega Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potom i Smjernice OEBS-a, odnosno ODIHR-a, i Venecijanske komisije iz 2004. i 2014. godine, a sada i ispunjavajući sve preporuke Venecijanske komisije, iz njihovog mišljenja iz juna mjeseca ove godine, dobili smo jedan moderan i veoma liberalan, u odnosu na okruženje, tekst zakona, koji na sveobuhvatan način omogućava da svaki građanin postupajući po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik neke vjerske zajednice, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima Crne Gore i ujedno obezbjeđuje da zakoni države Crne Gore važe na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore.
Kao što znamo Ustavom je regulisano ostvarenje ovoga prava. Međutim, na podustavnom nivou još uvjek je na snazi Zakon iz 1977. godine, dakle prije pedeset godina. Prema tome, današnjim činom Vlada ispunjava i ustavnu obavezu kada je u pitanju utvrđenje prijedloga ovoga zakona, koji je od kapitalnog značaja za demokratiju uopšte i na ovaj način država izlazi u susret ne samo sadašnjoj generaciji, nego i prošlim i budućim generacijama građana Crne Gore“, saopštio je potpredsjednik.
Na novinarsko pitanje o dijalogu sa Srpskom pravoslavnom crkvom, potpredsjednik Pažin je odgovorio sljedeće: „Naša je bila namjera da u jednom krajnje otvorenom dijalogu sa svim vjerskim zajednicama, naravno i sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, dođemo do rješenja koje će u najmanjoj mjeri djeliti Crnu Goru, nego koje će na odgovarajući način podržati ono što su najviši međunarodni pravni standardi u ovoj oblasti. Imali smo susret sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve. Na žalost, predstavnici Srpske pravoslavne crkve nijesu prihvatili dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući taj dijalog ujedno razgovorima i istovremenim donošenjem Zakona o restituciji crkvene imovine i zahtijevajući da se preotvori rasprava o svim drugim pitanjima koja uređuje ovaj zakon, što za Vladu nije bilo prihvatljivo, jer je značilo korak unazad u procesu donošenja samoga zakona.“
Upitan o pravilima i proceduri utvrđivanja vlasništva nad imovinom koju koriste vjerske zajednice, potpredsjednik je pojasnio: „Kada su u pitanju pravne garancije vjerskih zajednica koje su korisnici imovine, hramova, zemljišta i drugih nepokretnosti koje su od značaja kao kulturno dobro, ispunjavajući preporuke Venecijanske komisije, konstatovali smo da se garantuju sva pravila dokazivanja i dokazni standardi koji su propisani Zakonom o upravnom postupku, a supsidijarno i Zakonom o parničnom postupku. Prema tome, garantuje se pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici. Potpuno su neosnovane i neutemeljene spekulacije da Vlada ima namjeru da bilo koga iseljava iz hramova, da bilo kome otima hramove. Naprotiv, eksplicitno je rečeno, u novom članu 64 ovoga Prijedloga zakona, da vjerske zajednice koje su korisnici hramova i drugih nepokretnosti na koje se Vaše pitanje odnosi nastavljaju da koriste ove objekte do odluke državnog organa nadležnog za pitanje državine, korišćenja i raspolaganja državnom imovinom. Dakle, ne događa se ništa što bi značilo onemogućavanje vjernika da uživaju svoja prava na slobodu vjeroispovijesti, samo se uređuje pravni sistem u ovoj oblasti u skladu sa najvišim međunarodnim pravnim standardima. Zakon propisuje rok u kojem je Uprava za imovinu dužna da popiše sve ove objekte, nakon čega kreće postupak prijavljivanja, odnosno zahtjeva za vođenje odgovarajućeg upravnog postupka, pred Upravom za nekretnine, pri čemu je Uprava za nekretnine dužna da, bez odlaganja obavijesti vjersku zajednicu koja je u pitanju, kako bi imala priliku da ostvaruje sva svoja procesna prava.“
Na pitanje o mogućoj reakciji Mitropolije crnogorsko-primorske na utvrđivanje Predloga zakona, potpredsjednik Pažin je rekao: „Mitropolija nema od koga da brani hramove, jer ne namjerava Vlada da ulazi u te hramove, niti Vlada ima namjeru da onemogući bilo koga da uživa vjerska prava upravo u tim hramovima. Naravno da je pravo Mitropolije da učestvuje u slobodnom javnom diskursu o ovim pitanjima i siguran sam da njihovim stav o svim ovim pitanjima neće izostati. Moram reći da je moj dijalog sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom bio vrlo korektan i vrlo profesionalan, uz uzajamno uvažavanje.“
SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE