Ministar Bogdanović naglasio je i da se mora još
toga uraditi na daljim istaraživanjima kulturnih potreba žena i osnažiti
njihovo djelovanje u pravcu zajedničkog doprinosa kulturi.
„U skladu sa tim potrebama, jedan od zadataka
Ministarstva kulture biće i sveobuhvatno istraživanje položaja žena u kulturi i
prepreka na koje nailaze“, dodao je ministar Bogdanović.
U svakoj analizi društvenog
napretka, kako je istakao, rodna ravnopravnost se pokazuje kao jedan od
ključnih preduslova sveopšte kulturne emancipacije i podrška onim procesima koji
podstiču inkluziju i jednake mogućnosti. Ministar Bogdanović poručio je da je kultura posebno bitna oblast za uspostavljanje
rodne ravnopravnosti, jer se u njenom simboličkom polju uspostavlja značenje
roda, što nije samo preduslov za puno ostvarivanje prava žena, već i osnova za
slobodan iskaz svake različitosti.
„Upravo je to razlog zbog kojeg je
kulturnu politiku svakog demokratskog društva neophodno rodno senzibilisati, a
to znači da se pitanje rodne ravnopravnosti ne smije prepustiti spontanom sazrijevanju
društva, već da se ona mora normativno definisati i strategijski koncipirati
kroz konkretne aktivnosti“, ocijenio je ministar Bogdanović.
Podsjetio je i
da Ministarstvo kulture nastoji da njeguje i unapređuje stvaralaštvo žena kroz
set aktivnosti iz svog djelokruga.
„Kroz javne
konkurse Ministarstva kulture, između ostalog, može se dobiti uvid u ostvareni
nivo kulturne aktivnosti žena, a u podrobnijim analizama ovih konkursa mogu se
otkriti i kvalitativni pokazatelji tih aktivnosti. Kvantitativni pokazatelji
govore da je broj žena aplikanata i projekata koji su konceptualno vezani za problematiku
koja se tiče žena, u stalnom porastu i da se posljednjih godina, što se tiče konkursa
Ministarstva kulture, ubrzano približavamo onome što bismo mogli nazvati rodni
egal“, kazao je ministar Bogdanović.
Što se tiče
kvalitativnih pokazatelja, napomenuo je da se i tu primjećuju značajni pomaci,
jer projekti aplikantkinja i autorki koje učestvuju na konkursima sada pokazuju
mnogo veću tematsku raznovrsnost i formalnu razgranatost.
„Na nivou
međusektorske saradnje Ministarstvo kulture učestvuje u kreiranju i realizaciji
Plana za postizanje rodne ravnopravnosti 2017-2021. Vlade Crne Gore, posebno u
segmentu suzbijanja rodnih stereotipa i uvođenju politike rodne ravnopravnosti
u medijima i kulturi“, naglasio je ministar Bogdanović.
Podsjetio je i da je Ministarstvo
kulture odgovorilo pozitivno na Inicijativu za osnivanje Muzeja žena Crne Gore
koja je potekla iz civilnog sektora, a kojoj je tada podršku dalo i
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, to jest Odjeljenje za rodnu
ravnopravnost.
„Iako Inicijativa za
osnivanje Muzeja žena Crne Gore još nije do kraja realizovana, kroz različite
oblike podrške nevladinim organizacijama koje su nosioci te inicijative, a uz
podršku UNESCO-a do danas je realizovano nekoliko programa koji su bili usmjereni
na povećanje vidljivosti ženskog istorijskog i kulturnog nasljeđa i stvaranje
ekspertskih uslova za realizaciju ove Inicijative“, kazao je ministar
Bogdanović.
Što se tiče međunarodnih
kulturno-političkih okvira, napomenuo je da Ministarstvo kulture nastoji da
odgovori zahtjevima za orodnjavanje sektora kulture u skladu sa UNESCO-ovim kulturnim
politikama koje snažno zagovaraju posvećivanje dužne pažnje posebnim okolnostima
i potrebama žena u kulturi.
Na današnjem
zasijedanju Ženskog parlamenta vođena je rasprava na temu primjene Zakona o
rodnoj ravnopravnosti i promjenama koje se dešavaju na polju rodne
ravnopravnosti. Predstavljen je i Indeks rodne ravnopravnosti Uprave za
statistiku (MONSTAT) koji je prvi put izračunat za Crnu Goru na inicijativu
Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a na osnovu metodologije Evropskog
instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE). Takođe, predstavljen je i rad Odbora
za rodnu ravnopravnost u okviru Mreže parlamentarnih odbora za ljudska prava i
rodnu ravnopravnost na Zapadnom Balkanu (HUGEN).
Ministarstvo
kulture