Podsjećanje visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice Antonia Guteresa povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana izbjeglica, 20.juna, da treba imati na umu da su izbjeglice stvarni ljudi sa stvarnim potrebama, suštinski odslikava i pristup Vlade Crne Gore rješavanju ovog kompleksnog i osjetljivog problema. I danas, 18 godina od početka sukoba na prostorima bivše Jugoslavije problem raseljeništva je prisutan u regionu, ali i u Crnoj Gori koja je svoja vrata tada otvorila za hiljade prognanika. Tokom 1999. godine u Crnoj Gori je bilo 140.000 raseljenika, što je predstavljalo oko 25% u odnosu na broj stanovnika. Danas, u Crnoj Gori boravi oko 24. 000 raseljenika što je 4% u odnosu na domaće stanovništvo. I to nije samo statistička brojka, već se radi o bolnim sudbinama pojedinaca i čitavih porodica.Vlada Crne Gore je svih ovih godina preko svojih institucija pomagala ovim licima.Donošenje Nacionalne Strategije za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih lica u Crnoj Gori 2005. godine rezultiralo je implementiranjem projekata čiji su rezultat trajna i održiva rješenja za raseljeničku populaciju. Crna Gora je i dalje dio procesa Sarajevske deklaracije (regionalnog dokumenta koji su usvojili Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska uz prisustvo UNHCR-a, OEBS-a i Evropske komisije, 31. 01. 2005. godine) u cilju rješavanja preostalih pitanja izbjeglištva na ovim prostorima.Crna Gora je ispunila svoj dio obaveza, i Mapa puta koja je završena je pozitivno ocijenjena od predstavnika Evropske komisije, OEBS-a i UNHCR-a.U temelju Deklaracije je stav kako pravedno rješenje ovog važnog pitanja mora biti prvenstveno u interesu bezbjednosti, dostojanstva, i dobrobiti pojedinaca i naroda, kao i da to mora dodatno doprinijeti miru i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi i naporima zemalja na individualnom pristupanju EU. Crna Gora će se i dalje zalagati da se temeljni principi ove Deklaracije implementiraju, i podržaće trajna rješenja, te u tom smislu i brže rješavanje preostalih otvorenih pitanja. U tom smislu, međutim, neophodna je koordinirana akcija sa vladama zemalja iz kojih su izbjeglice stigle u Crnu Goru. Kao što je Vlada Crne Gore uložila značajan napor da stvori uslove za povratak izbjeglih lica sa naše teritorije, tako je neophodno da i vlade zemalja regiona iskažu brigu za ljude koji su u Crnu Goru izbjegli sa svojih ognjišta, stvarajući im bar minimalne uslove za povratak.Crna Gora je pokazala svoje gostoprimstvo i solidarnost za hiljade raseljenika bez obzira na vjeru i naciju. Naša zemlja je i od strane međunarodne zajednice ocijenjena kao pozitivan primjer u regionu. Sudbine ljudi, međutim, za nas u Crnoj Gori nikada nijesu mogle stati u statističke podatke i ovom problemu pridajemo posebnu pažnju ne zbog toga što je ispunjavanje standarda u ovim oblastima bitno za Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji.Na današnji dan Svjetski dan izbjeglica kada se podsjećamo da je evidentirano 34 miliona ljudi na svijetu o kojima brinu Agencija UN za izbjeglice i njeni partneri, mi u Crnoj Gori ne zaboravljamo da svaki od njih ima svoju tragičnu priču. U Vladi Crne Gore smatraćemo da smo ispunili svoju dužnost onda kada bude sklopljen i posljednji raseljenički dosije na našoj teritoriji.