Potpredsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović čestitao je Dan novinara Crne Gore i 150 godina novinarstva u Crnoj Gori, navodeći da je Crnoj Gori potrebna potpuna primjena, ali i promjena zakonodavnog okvira koji uređuje medije, koja će u potpunosti stati iza domaćih medija i dati im jednake šanse za rad.
Potpredsjednik Abazović je kazao da novinari u Crnoj Gori nemaju mnogo čemu da se raduju povodom Dana novinara, jer rade u zemlji gdje se čak i privatizacioni ugovori klasifikuju kao državna tajna koja može da ugrozi bezbjednost.
Zato je neophodno mijenjati Zakon o medijima, koji je usvojen prošle godine i koji primorava novinare da odaju svoje izvore, uz saradnju sa svim činiocima medijskog polja u Crnoj Gori kako bi se došlo do rješenja na zajedničko zadovoljstvo.
Potpredsjednik Abazović je saopštio da, uprkos tradiciji dugoj vijek i po, crnogorski novinari danas rade u izuzetno teškim uslovima, na koje presudno utiču društveno-političke prilike u zemlji i regionu.
Mediji u današnjoj Crnoj Gori su sveprisutan faktor društvene zbilje koji obavještavaju javnost o svim dešavanjima, edukuju i ukazuju na probleme i društveno-političke anomalije, te kroz to i u značajnoj mjeri kreiraju mišljenje građana, pa je otuda i njihova uloga veoma važna i odgovorna. Sa druge strane, odgovornost i nezahvalnost koju novinarski posao nosi sa sobom najbolje su osjetili novinari u Crnoj Gori u protekle tri decenije. Kroz 30 godina novinarstvo je bilo na meti mnogih paradržavnih i kriminalnih struktura, a rezultat toga su ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“, Duška Jovanovića, pokušaj ubistva novinarke „Vijesti“ Olivere Lakić, napadi na istraživačkog novinara Tufika Softića, hapšenje istraživačkog novinara Jova Martinovića i niz drugih, svakodnevnih pritisaka i zastrašivanja kroz koje prolaze novinari u Crnoj Gori.
Potpredsjednik Abazović je istakao da treba još mnogo raditi i na polju vlasništva i finansiranja medija, s obzirom na to da su mnoge lokalne stanice bankrotirale, a one koje nisu, podršku su potražile u stranim investitorima. Uporedo sa propašću medija u lokalnom vlasništvu, plodno tlo u Crnoj Gori pronašli su vlasnici regionalnih medija, koji uz minimalne troškove nude programe. Sve to ima za posljedicu da publika u Crnoj Gori gubi značajnu količinu lokalno relevantnog sadržaja.
Sloboda medija predstavlja jasan pokazatelj demokratskog iskoraka jednog društva. Vjerovatno nema boljeg primjera koji je mogao ukazati na problem sa demokratskom razvijenošću, od stanja u medijima i novinarstvu Crne Gore. Zbog toga nam je Evropska komisija u svojim izvještajima jasno ukazivala na probleme slobode izražavanja i neophodnosti reformi i napretka u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji. Prethodna vlast te slobode nije mogla obezbijediti, a sadašnja mora i hoće.
Na kraju želim da iskažem nadu da će novinastvo u Crnoj Gori dobiti na svojoj vrijednosti i ulozi u društvu, a kao potpredsjednik Vlade dugujem ogromnu zahvalnost svim odgovornim i savjesnim medijima koji su u ovakvom okruženju radili kako bi društvo bilo bolje i bliže evropskoj zajednici naroda. Čestitam vam - među vama je puno heroja današnjice.