Ako je bar trećina ekonomije u sivoj zoni,
a to je najniža procjena, riječ je o sumi od 1,5 milijardi eura, što samo za
sebe govori o kakvom se poreskom potencijalu radi”, rekao je Damjanović
Glasniku Privredne komore (PKCG).
On je kazao da je siva ekonomija, nažalost
ponovo na nivou iz 90-ih, i to punih 30 godina nakon tog neslavnog ekonomskog
perioda, ključni je problem i za državu i za zdravi, legalni dio privrede.
“Nelojalna konkurencija, koja samo
naizgled smanjuje cijene robe i usluga, a u stvari dovodi do nezakonitog
bogaćenja i stvaranja enormnih socijalnih razlika ruši temelje naše ekonomije i
značajno usporava ekonomski rast i razvoj. Zato suzbijanje sive ekonomije,
odnosno povećanje poreskog i carinskog obuhvata mora biti u temelju politike
ozdravljenja javnih finansija, odnosno povećanja javnih prihoda”, smatra
Damjanović.
Prema njegovim riječima, od regulacije
tržišta akciznih proizvoda i potrebe surovog obračuna države sa organizovanim
krijumčarenjem cigareta i ostale akcizne robe, preko zaustavljanja poreske
evazije, do sprečavanja obavljanja neprijavljenih, odnosno neregistrovanih
djelatnosti, širok je dijapazon frontova u suzbijanju sive ekonomije, koje je
neophodno istovremeno otvoriti.
On je na konstataciju da privrednici
smatraju da bi smanjenje doprinosa na zarade zaposlenih doprinijelo smanjenju
sive ekonomije, kazao da je kao poslanik godinama u kontinuitetu ukazivao na
jedan svojevrsni crnogorski paradoks.
“Izuzetno visok nivo doprinosa, koji je
maltene poništio politiku niskog poreza na dohodak fizičkih lica, prosto guši
preduzeća, ali i tako visok, nedovoljan je za alimentiranje potreba fonda PIO,
odnosno Fonda zdravstva i Zavoda za zapošljavanja, pa se nedostajuća sredstva
nadomještavaju transferima iz budžeta, a budžet se finansira rastućim
ino-dugom. I tako u krug godinama, da ne kažem decenijama”, rekao je
Damjanović.
Jasno je da je, kako smatra, ključ u
činjenici da, vjerovatno manje od polovine privrednih subjekata realno
obračunava i plaća poreze, a prije svega doprinose, i na svojim leđima nosi
onaj drugi dio privrede koji konstantno zakida državu.
"Finansiranje sve većih potreba društva može i mora biti isključivo iz realnih prihoda, a ne, kao što je to slučaj decenijama unazad pa i sada, velikim dijelom iz rasta ino-duga, koji je na nivou koji polako nagriza temelje crnogorske ekonomije", smatra Damjanović.
Cijeli intervju možete pogledati ovdje:https://mina.news/mina-business/suzbijanjem-sive-ekonomije-do-ozdravljenja-javnih-finansija/