Dame gospodo, poštovani predstavnici CEF-a, medija, dragi gostiPosebno mi je zadovoljstvo što smo se okupili u Crnoj Gori, u ovo naročito za nas, značajno istorijsko vrijeme. Okupio nas je značajan događaj sastanak Nadzornog odbora Centra za finansijsku izvrsnost iz Ljubljane, koji u skladu sa potrebama zemalja u regionu organizuje programe obuke i stručne forume, na kojima razmjenjujemo znanja i iskustva. Pomoć toj instituciji, a time i regionu, pružaju međunarodne finansijske institucije, čiji su predstavnici danas sa nama.Dopustite mi da vas ukratko uputim u bankarski sektor u Crnoj Gori i perspektive njegovog razvoja u predstojećem periodu. Crnogorsko bankarstvo do sada je karakterisao relativno veliki broj manjih banaka ali ulaskom Nove ljubljanske banke, Sosijete ženeral, Hypo-Alpe Adria banke u naš bankarski sistem, to više nije slučaj. Kapital naših banaka uglavnom je privatni, u velikoj mjeri strani; na kraju prvog kvartala 2006. godine procenat državnog vlasništva u crnogorskim bankama iznosio je 12%, udio stranog kapitala je 70%, dok je udio domaćeg privatnog kapitala 18%; Nikšićka banka još uvijek je u većinskom vlasništvu države, dok je za Pljevaljsku u toku potpisivanje ugovora o privatizaciji. Proteklu godinu, obilježiloje i ukrupnjavanje bankarskog sektora ulazak Euromarket banke u sistem Nove ljubljanske banke.Na bankarskom tržištu javljaju se novi proizvodi, konkurencija među komercijalnim bankama rezultira u laganom smanjenju kamatnih stopa. Protekle godine, imali smo ukupan rast depozita u iznosu od 74% a kredita u iznosu od 38%, sa značajnom promjenom strukture u korist dugoročnih kredita i depozita. Kamatne stope su u stalnom padu u proteklih 5 godina, ali su još uvijek dosta visoke, nominalno oko 10% a realno 2% više, prema podacima našeg kreditnog biroa. Naša kontrola banaka je u potpunosti usklađena sa osnovnim Bazelskim principima. Iako ove godine proslavljamo 100godišnjicu izdavanja sopstvene valute, mi u Crnoj Gori, kao što pretpostavljam da znate, iamamo specifičan monetarni aranžman, tzv. model potpune valutne supstitucije, tj. dolarizaciju ili eurizaciju. Prednosti ovog modela ogledaju se u crnogorskoj privredi, u niskoj stopi inflacije, ubrzanju domaćeg tržišta kapitala, snižavanju transakcionih troškova u međunarodnim ekonomskim odnosima, lakšem integrisanju domaćih kompanija u međunarodnu ekonomiju, jačanje budžetske discipline, eliminaciji valutnog rizika, rastu spoljne trgovineIstina, ograničena su sredstva monetarne politike, ali prednosti eurizacije, imajući u vidu veličinu, vrstu i otvorenost naše privrede daleko ih prevazilaze. U periodu koji predstoji Centralna banka će nastaviti sa realizacijom utvrđene politike: jačanjem ključnih djelatnosti i implementacijom međunarodnih principa i standarda poslovanja. Nastaviće sa jačanjem institucionalnog okvira za sprovođenje principla Bazela II u kontroli banaka, vršiti istraživanja i analize i predlagati mjere za održavanje finansijske stabilnosti i podsticaj ekonomnskog razvoja, održavati efikasni platni promet u zemlji, mjerama monetarne politike djelovati na kontrolu kreditne ekspanzije Ipak, s obzirom na vraćanje državne nezavisnosti Crne Gore, glavni tok aktivnosti usmjeriće se na pripreme i usaglašavanje dokumenata u cilju približavanja EU, intenziviranje cjelokupne međunarodne saradnje, posebno sa našim susjedima i zemljama bivše Jugoslavije. Svi ovi procesi usmjereni su na dalje jačanje bankarskog sistema u Crnoj Gori, koji je spreman da podrži razvoj njene privrede, koji je dovoljno kvalitetan da privuče i spreman da podrži realizaciju najavljenih i novih stranih investicija u Crnoj Gori, jer se pokazalo kao i u drugim zemljama u trenziciji, da je bankarski sistem, a ne tržište kapitala, ključni generator ekonomskog razvoja. Za sve ove procese od kontrole banaka, vođenja monetarne politike, prikupljanja i analize podataka iz svih ćelija društvenog razvoja, realizacije platnog prometa, priprema za procese evropske integracije, rada po međunarodnim standardima u računovodstvu, reviziji, i u drugim domenima, potrebni su ljudi stručni, profesionalni, ponosni na posao kojim se bave. Osim akademskih znanja, zaposleni stiču specijalizovana znanja, vještine i sposobnosti za konkretne aktivnosti. Izazovi tranzicije i usvajanja međunarodnih standarda koji su pred nama, još su veći kada se zna da Crna Gora i njena Centralna banka nijesu velike, a potrebno je da realizujemo sve procese koje realizuju znatno veće zemlje i njihove institucije i ljudi. Pravo mjesto u našem regionu za razvoj ljudskih resursa u bankarstvu i finansijama je Centar za finansijsku izvrsnost iz Ljubljane. U nadi da će i današnji sastanak označiti punu afirmaciju dosadašnje saradnje sa Centrom za finansijsku izvrsnost i biti dobar impuls za njen dalji razvoj želim vam dobrodošlicu, uspješan i prijatan boravak na Svetom Stefanu.
