Vlada Crne Gore je na 40. sjednici održanoj 23. septembra 2021. godine, kojom je predsjedavao premijer prof. dr Zdravko Krivokapić, utvrdila Prijedlog zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina. U diskusiji je istaknuto da će novi Zakon omogućiti smanjenje troškova, olakšavanje i podsticanje izgradnje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina za potencijalne investitore, kako bi se ubrzalo dostizanje ciljeva definisanih nacionalnom Strategijom razvoja informacionog društva i Digitalnom agendom za Evropu. Usvajanjem ovog Zakona ukloniće se postojeće prepreke u postavljanju mreža velikih brzina na cijeloj teritoriji Crne Gore, pogotovo visoki troškovi građevinskih radova na postavljanju mreža, koji će se bitno smanjiti primjenom adekvatnih propisa izgradnje integrisane infrastrukture. Kooriniranim pristupom će se omogućiti istovremena gradnja i postavljanje infrastrukture za višestruku namjenu, što posebno uključuje elektronske komunikacione mreže nove generacije.
Utvrđen je i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom brendu. Suština izmjena je u pojednostavljenju procedura za sticanje prava korišćenja vizuelnog identiteta nacionalnog brenda u cilju podsticanja njegove upotrebe, kako bi se doprinijelo većoj prepoznatljivosti države i njenih potencijala i vrijednosti na inostranom tržištu. Takođe, izmijenjena je i procedura definisanja vizuelnog identiteta nacionalnog brenda.
Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore za studijsku 2021/2022. godinu koji se finansiraju iz Budžeta Crne Gore, kojom se odobrava upis osam studenata na akademski studijski program Konzervacija i restauracija Fakulteta likovnih umjetnosti.
Donijeta je Odluka o obrazovanju Savjeta za praćenje izrade Prostornog plana Crne Gore. Savjet, na čijem čelu će biti predsjednik Vlade, fomira se u cilju praćenje toka i dinamike izrade Prostornog plana Crne Gore, predlaganja mjera radi njegove efikasnije i sadržajnije izrade, te praćenja implemantacije sektorskih politika Vlade u Planu. U diskusiji je ocijenjeno da dinamični razvoj iziskuje i promptni odgovor u cilju sihronizacije politike razvoja i prostornog planiranja, što predstavlja osnovni razlog za formiranje Savjeta.
Vlada je donijela Odluku o donošenju Prostorno-urbanističkog plana opštine Gusinje. Plan predstavlja osnov za utvrđivanje politike razvoja, uređenja i korišćenja prostora i definisanje strategija, planova i programa razvoja opštine, uključujući i politike za njihovu realizaciju. Planska osnova bazirana je na principima održivog razvoja, savremenim načelima i standardima organizacije i korišćenja prostora, kao i integralnom posmatranju i planiranju razvoja, zaštite životne sredine, zaštite prirodne i kulturno-istorijske baštine i izgradnje u prostoru.
Donijeta je Odluka o izradi Detaljnog prostornog plana za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina – Brskovo. Glavna svrha izrade planskog dokumenta je da se obezbijedi jasna vizija za budući razvoj ovog prostora. Nakon saniranja površinskog kopa Brskovo i jalovišta rudnika, eventualna dalja eksploatacija metaličnih sirovina (olovo, cink) biće moguća samo na osnovu planskog korišćenja rezervi, u skladu sa zahtjevima zaštite životne sredine, a na osnovu detaljne istražne i druge odgovarajuće dokumentacije. Planiranje i realizacija tog projekta, kako je naglašeno u raspravi, predstavlja veliki zahvat u prostoru, sa značajnim uticajima kako na promjenu prirodnih karakteristika, tako i na život i razvoj u području. U cilju sagledavanja ukupne problematike uticaja izgradnje rudnika, neophodno je izvršiti i odgovarajuće analize kroz koje će se dati odgovori za rješavanje problematike iz oblasti zaštite životne sredine, ekologije, sociologije, ekonomije i prostornog razvoja područja obuhvaćenog planiranom izgradnjom. U tom kontekstu, Vlada je donijela i Odluku o određivanju rukovodioca izrade DUP-a Brskovo i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu DUP-a.
Vlada je donijela Odluku o obrazovanju Komisije za praćenje sprovođenja i izvještavanje o Programu razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija pravosuđa 2021–2023. godina i realizaciju Akcionog plana za njegovo sprovođenje. Pravosudni informacioni sistemi, kao jedinstveni sistem sudova, državnih tužilaštava, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, treba da svakoj od institucija u okviru sistema pravosuđa obezbijedi elektronski pristup podacima i automatizaciju procesa, i to isključivo u onim segmentima definisanim zakonski utvrđenim pravima, i u skladu sa nadležnostima i obavezama. Uspostavljanje pune interoperabilnosti između institucija i uvođenje elektronskih servisa u funkcionisanje pravosuđa će ubrzati službenu komunikaciju između pravosudnih institucija, kao i službenu komunikaciju istih prema korisnicima njihovih usluga, povećaće efikasnost rješavanja predmeta, te proizvesti finansijske uštede pravosudnim institucijama i korisnicima njihovih usluga.
Vlada je donijela Strategiju o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnoj Gori, za period 2021–2025. godine s Akcionim planom za implementaciju Strategije o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnoj Gori, za period 2021–2025. godine, za 2021. i 2022. godinu. Strategija se odnosi na mješovite migracije, odnosno kretanja ljudi koji putuju zajedno, uglavnom na neregularan način. Ta kretanja obuhvataju lica koja traže međunarodnu zaštitu, izbjeglice, apatride, žrtve trafikinga, djecu bez pratnje ili djecu odvojenu od roditelja/staratelja, kao i migrante u neregularnim situacijama ili povratnike po readmisiji. U skladu sa preporukama UN-a, Savjeta Evrope i nadležnih organa EU, Strategija koristi temim „neregularne migracije“ umjesto „nezakonite migracije“, kako bi se izbjegle negativne konotacije, kao i dehumanizacija i kriminalizacija tih lica. Strategije je bazirana na principu da se zaštita posebnih grupa u kontekstu mješovitih kretanja ne može sprovoditi izolovano od širih trendova, politika i praksi koje oblikuju globalnu mobilnost. S tim u vezi, Strategija, pored ostalog, teži da osigura da politika upravljanja migracijama, praksa i diskusije uzimaju u obzir međunarodne obaveze Crne Gore u zaštiti lica koja traže međunarodnu zaštitu, izbjeglica i apatrida, kao i da prepozna uspostavljeni pravni okvir za njihovu zaštitu.
Donijete su Smjernice za jačanje etike i integriteta visokih funkcionera izvršne vlasti. Cilj ovog dokumenta je da pruži podršku visokim funkcionerima izvršne vlasti u poštovanju standarda integriteta i jačanje povjerenja javnosti u obavljanje njihovih dužnosti, afirmacija i unapređenje dostojanstva i ugleda radi ostvarivanja zajedničkog dobra i javnog interesa, kao i jačanje povjerenja građana u rad državnih organa. Smjernice se odnose na predsjednika, potpredsjednika i članove Vlade, državne sekretare u ministarstvima, savjetnike predsjednika i potpredsjednika Vlade, starješine organa uprave, kao i lica kojima je prestala navedena funkcija dvije godine po prestanku funkcije.
Vlada je donijela Program za inovacije 2021 – 2024. godina.
Donijet je i Program podsticajnih mjera u oblasti ruralnog turizma za 2021/2022. godinu. Programom se definišu mjere, korisnici, uslovi, iznosi kriterijumi i postupak za dodjelu sredstava. Za njegovu realizaciju opredijeljeno je ukupno 100.000 eura u okviru tri mjere: organizovanje etno-sajmova, razvoj inovativnih turističkih proizvoda i unapređenje kvaliteta usluga i ponude u ruralnom turizmu.
Vlada je usvojila Izvještaj o implementaciji Programa ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2021-2023. godina (za prvih šest mjeseci 2021.godine).
Usvojena je Informacija o aktivnostima na pripremi Programa za unapređenje Evropske omladinske kartice u Crnoj Gori za period 2022–2024. godine. U cilju poboljšanja položaja i stvaranja boljih uslova za mlade ,prepoznata je potreba daljeg razvoja Evropske omladinske kartice u Crnoj Gori. Ovaj dokument predviđa intenziviranje saradnje u polju omladinske politike, a koji se odnose na: obezbjeđivanje dodatnih popusta za mlade u Crnoj Gori, veći stepen informisanost mladih, veću mobilnost mladih na nivou Crne Gore i Evrope, mogućnost za sticanje dodatnih znanja i vještina u okviru neformalnog obrazovanja, umrežavanje mladih sa biznis sektorom i univerzitetima i drugo.
Vlada je usvojila III Izvještaj o sprovođenju Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW).
Donijet je Plan davanja koncesija za korišćenje voda za izgradnju hidroelektrana u Crnoj Gori za 2021. godinu, kojim je predviđena dodjela samo jedne koncesije za izgradnju mHE valorizacijom vodnog potencijala iz akumulacije „Otilovići“, u Pljevljima, uz postojeću branu, koja bi podrazumjevala koristišćenje viška vode koja otiče iz akumulacije. Osim ovog projekta, Vlada za 2021. godinu ne predviđa dodjelu koncesija za potrebe gradnje drugih mHE, u skladu sa opredjeljenjem da ne treba podsticati izgradnju novih mHE. Isključivi razlozi kojima se Vlada rukovodila prilikom donošenja odluke da se započnu aktivnosti na dodjeli planirane koncesije zasnivaju se na činjenici da ova mHE ne narušava niti ugrožava kako životnu sredinu, tako ni lokalno stanovništvo, budući da će iskoristiti vodni potencijal, kao i veliki dio postojećeg sistema brane i drugih pratećih objekata, akumulacije „Otilovići“. Koncesija će biti direktno dodijeljena EPCG, u skladu sa odredbom Zakona o koncesijama kojom je propisano da nije neophodno sprovoditi postupak javnog nadmetanja u slučaju realizacije koncesije od strane privrednog društva u kome država ima većinsko vlasništvo.
Vlada je usvojila Informacija o realizaciji tendera po osnovu Javnog oglasa za nadmetanje u otvorenom postupku za realizaciju projekta žičare Kotor-Lovćen. Tim povodom, zadužena je Tenderska komisija da do kraja oktobra okonča pregovore sa koncesionarom i da izvijesti Vladu o ishodu pregovora.
Pored ostalog, Vlada je usvojila Informaciju o situaciji u Avganistanu i aktivnostima u cilju razmatranja prijema izbjeglica. Imajući u vidu da je Crna Gora posvećena aktivnom učešću u globalnim odgovorima na humanitarnom planu, potvrđujući da je kredibilan i pouzdan partner međunarodnoj zajednici, Vlada je odlučila da formira Međuresorsku radnu grupu radi razmatranja mogućnosti za odgovor na aktuelnu humanitarnu krizu i eventualnih kapaciteta za prijem ograničenog broja izbjeglica, shodno praksi ostalih članica NATO koje su bile angažovane u Avganistanu.