Budva: Izlaganje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutina Simovića na otvaranju 33. Sajma ishrane

Budva: Izlaganje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutina Simovića na otvaranju 33. Sajma ishrane

Poštovani izlagači, dame i gospodo!

Čini mi posebnu čast i zadovoljstvo da u ime Vlade Crne Gore otvorim XXXIII sajam ishrane i da svim učesnicima poželim uspješan i prijatan boravak u Budvi.

Na ovogodišnjem Sajmu prisutno je 72 izlagača. Predstavljene su 38 domaće kompanije, a tu si i kompanije iz: Srbije (19), Italije (6), Hrvatske (4), Republike Srpske (3), Mađarske (2).

Takođe, preko svojih zastupnika i ekskluzivnih distributera na Sajmu su i predstavnici 82 firme iz Crne Gore,Srbije, Slovenije, Hrvatske, BIH, Makedonije, Italije, Mađarske, Njemačke, Kine, Francuske, Španije, Poljske, Turske i Tajlanda, što dovoljno govori o masovnosti i značaju ove manifestacije.

Želim posebno da naglasim da se sajam 4 posljednje godine održava pod znakom UFI-ja (Međunarodne unije sajmova). Mjesto u toj prestižnoj međunarodnoj porodici sajmova i masovan odziv najbolja su zahvalnica Jadranskom sajmu - organizatoru i domaćinu ove manifestacije.

Šta je to novo na ovogodišnjem sajmu?
Crna Gora po prvi put na ovom sajmu svoje goste dočekuje kao samostalna i međunarodno priznata država. U izgradnji te pune samostalnosti i oblikovanju državne arhitekture, važno mjesto imao je i sektor poljoprivrede. Vraćena je vjera u sopstvene kapacitete, kadrovske i prirodne, i učvršćeno uvjerenje o potrebi daljeg razvoja i održivog korišćenja resursa. Upravo su sajmovi jedna od objektivnih ocjena naših dometa na tom putu.
Kako dalje u razvoju poljoprivrede i ribarstva odgovor nude strateški dokumenti za ove sektore koji su doneseni prošle godine.

Postavljeni su jasni ciljevi dugoročno održivog korišćenja resursa, podizanja konkurentnosti i proizvodnje bezbjedne hrane. Posebno mjesto ima politika ruralnog razvoja.

Paralelno sa razvojnim ciljevima, strategije naglašavaju potrebu nastavka i dinamiziranja reformi u zakonodavnoj oblasti, agrarnoj politici i institucionalnom okviru za razvoj poljoprivrede. Prvi test pozitivnog odnosa Vlade prema ovim strateškim dokumentima jeste znatno povećanje (22%) budžetske podrške za poljoprivredu i ribarstvo u 2007. godini.

Prošla godina bila je godina integracija: završeni su pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU, pregovori u okviru novog sporauzuma CEFTA-e, nastavljeni pregovori o pristupanju Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. U svim tim integracionim procesima nasloženija i najosjetljivija pitanja vezana su upravo za sektor poljoprivrede.

U pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU, predstavnici Evropske komisije maksimalno su uvažili suštinske razvojne interese crnogorske poljoprivrede koje im je naša strana predočavala u pregovorima. Kroz definisanje lista osjetljivih proizvoda i postepeno otvaranje crnogorskog tržišta za EU proizvode i mogućnost carinske zaštite za najosjetljivije proizvode pruža se mogućnost daljeg jačanja domaćih proizvođača hrane. Istovremeno, otvaranjem EU tržišta za naše proizvode, kroz ukidanje carinske zaštite i dobijanje povoljnih kvota za izvoz vina (16.000hl), prerađevina od ribe (400 t) i junetine (800 t), otvara se nova mogućnost za domaću poljoprivredu.

Takođe, EU nas kroz svoje programe snažno podržava u jačanju institucionalnih kapaciteta, podizanju standarda u proizvodnji hrane, kako bismo uklonili tehničke prepreke izvozu i bili konkurentni na tom ogromnom tržištu od blizu 500 miliona stanovnika.

U pregovorima o pristupanju STO donose se novi zakoni i usklađuju postojeći čime se uspostavlja potpuna primjena međunarodnih standarda koja će jednako važiti za sve na crnogroskom tržištu. Očekujemo finalizaciju pregovora o definisanju gornjih obavezujućih stopa carinske zaštite za poljoprivredne proizvode koje će obezbijediti uslove za fer konkurenciju.

Važno mjesto za Crnu Goru i njenu politku otvorenosti ima i CEFTA ugovor koji definiše odnose u našem regionu i slobodnu trgovinu na tržištu od 30 miliona, tržištu na kojem neki crnogorski proizvođači već ostvaruju zapažene rezultate. Mi ćemo nastaviti da se pridržavamo svih međunarodnih principa i obaveza koje preuzimamo kroz ove pregovore, ali ćemo to tražiti i od svih ostalih potpisnika ovog sporazuma. Jer CEFTA sporazum, pored toga što nudi liberalizaciju tržišta, eliminiše mjere koje narušavaju principe slobodnog tržišta, kao što su izvozne subvencije, koje su iznova uvele neke potpisnice dok se mastilo na potpisu CEFTE još nije osušilo.

Dakle, Crna Gora će nastaviti da dosljedno primjenjuje međunarodna pravila u trgovini sa našim partnerima, jer smo maksimalno opredijeljeni da gradimo otvoreno društvo i ekonomiju.

Sve naše partnere još jednom pozdravljam i želim da i dalje jačamo principe slobodnog tržišta i učvršćujemo međusobno povjerenje.
Na kraju, svim učesnicima želim puno uspjeha i XXXIII Sajam ishrane proglašavam otvorenim.