Podaci o novčanim kaznama i troškovima za počinjene prekršaje u Crnoj Gori treba da budu pohranjeni u centralnoj bazi podataka, dostupnoj samo ovlašćenim korisnicima u nadležnim institucijama, koje mogu izdavati prekršajne naloge i koje bi trebalo da budu povezane elektronskim putem, u čemu iskustvo Bosne i Hercegovine može biti od velike pomoći. To je zaključak današnje prezentacije aplikacionog softvera Registra novčanih kazni i prekršajne evidencije u Bosni i Hercegovini, održanoj u Sudskom savjetu, u organizaciji Ministarstva pravde i partnerske Internacionalne menadžment grupe (International Management Group), a u susret donošenju novog Zakona o prekršajima. Prezentaciji, koju su održali eksperti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, Simone Gilzberg i Haris Krunić, prisustvovali su predstavnici državnih organa koji vode prekršajni postupak, kako bi se sagledali nedostaci postojećeg sistema izvršenja, tj. naplate novčanih kazni i razmotrila mogućnost izrade i uspostavljanja takvog registra u Crnoj Gori, u kontekstu postojeće informatičke infrastrukture. Pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević je istakla da je Ministarstvo pravde, kao nadležni organ za praćenje rada organa za prekršaje, sačinilo Analizu rada organa koji vode prekršajni postupak, sa ciljem da ukaže na pozitivne i negativne strane ostvarivanja prekršajne funkcije. Ona je istakla da je analiza pokazala da normativni sistem u oblasti prekršaja ima ozbiljne nedostatke, kako u pogledu nesaglasnosti sa evropskim propisima, tako i u odnosu na propisane postulate za efikasno i efektivno sprovođenje prekršajnih postupaka. Gospođa Lakočević je rekla da se Bosna i Hercegovina suočila sa sličnim problemom, prije nego što je uspostavila novi pasivni sistem izvršenja naplate. Taj sistem može poslužiti kao model za Crnu Goru, kako bi se osiguralo bolje i efikasnije izvršenje, a time i povećanje broja naplaćenih novčanih kazni, zaključila je Lakočević. Trenutno u Crnoj Gori samo mali broj novčanih kazni plaća se putem naloga. Svi drugi predmeti moraju da prođu proceduru u sudu. Ta procedura prekomjerno opterećuje sudove i za rezultat ima pokretanje postupka izvršenja naplate, na koje se bespotrebno troše ljudski resursi, što rezultira gubitkom prihoda. Strategijom za reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori, kao jedan od priorioteta predviđeno je donošenje novog Zakona o prekršajima, kojim će se uspostaviti novi prekršajni postupak i pasivni sistem naplate novčanih kazni za prekršaje.