Crnogorsko društvo je tokom prethodne decenije, iako suočeno sa političkim i bezbjednosnim iskušenjima i izazovima u regionu Balkana, smoglo snage da, i u takvim uslovima, definiše osnovne postulate o očuvanju životne sredine, koji su utkani u Deklaraciju o Crnoj Gori kao ekološkoj državi. Takva jedna vizionarska ideja dobila je svoju materijalizaciju u Ustavu Republike Crne Gore, u čijem je prvom članu zapisano da je Crna Gora "demokratska, građanska i ekološka država".Međutim, sprovođenje tog ustavnog načela, zbog spleta političkih i ekonomskih razloga, nije teklo željenim intenzitetom. Pa ipak, u deceniji koja je iza nas, sprovedene aktivnosti predstavljaju čvrstu podlogu za uspješno suočavanje sa institucionalnim i zakonodavnim reformama, na bazi evropskih standarda. Te aktivnosti omogućavaju integraciju životne sredine u razvojne procese i kreiranje koncepta održivog razvoja, koji postaje sastavni dio dijaloga i značajno sredstvo u procesu odlučivanja.Vlada Crne Gore je, u cilju realizacije te ustavne norme, izrazila spremnost za uspostavljanje sistema održivog razvoja, što je rezultiralo usvajanjem dokumenta Pravci razvoja Crne Gore kao ekološke države i učešćem na Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johanesburgu 2002. godine, na kojem je ona potvrdila odlučnost na sprovođenju koncepta razvoja Crne Gore kao ekološke države.U cilju kreiranja politike u oblasti životne sredine i stvaranja uslova za izvršavanje obaveza koje proističu iz međunarodnih dokumenta, Vlada je osnovala Savjet za održivi razvoj Crne Gore, kao savjetodavno tijelo koje pruža Vladi podršku u razvoju zakonodavstva, kreiranju politike i mjera održivog razvoja. To tijelo ima zapaženu ulogu i kod pripreme i monitoringa međunarodnih sporazuma i konvencija, kao i rješavanja problema koji se mogu javiti prilikom uključivanja opredjeljenja iz oblasti životne sredine u razvojne procese i sektorske politike. S obzirom da je uspostavljanje regionalne saradnje značajno sredstvo u procesu jačanja političke i ekonomske stabilnosti i da se kroz regionalne inicijative i djelovanje stvara čvrsta podloga za uključivanje čitavog regiona u evropske integracione procese, Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora poklanja poseban značaj uspostavljanju saradnje sa brojnim međunarodnim institucijama i organizacijama koje djeluju u oblasti zaštite životne sredine, planiranja i uredjenja prostora i stvaranja uslova za održivo korišćenje prirodnih resursa.Takodje, Ministarstvo koordinira brojne aktivnosti na jačanju izgradnje efikasnog okvira kompatibolnog sa zakonodavstvom Evropske Unije, kojim se stvaraju uslovi za uspješno sprovođenje navedenih aktivnosti i ispunjavanje obaveza koje proističu iz brojnih međunarodnih ugovora i konvencija.U okviru projekta koji finansira Finska Vlada, urađena su tri zakonska akta: o procjeni uticaja na životnu sredinu, o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađenja životne sredine. Tim zakonima, uz već postojeće o zaštiti životne sredine, o zaštiti prirode, morskom dobru i nacionalnim parkovima, omogućava se trajno očuvanje i zaštita prirodnih resursa. Pored toga, u fazi izrade su i zakoni o zaštiti od jonizujućeg zračenja i nuklearne bezbjednosti, o eko fondu, o vazduhu i o upravljanju hemikalijama, koji se usvajaju nakon javne rasprave i koji obezbjeđuju implementaciju najvažnijih direktiva EU u oblasti životne sredine, odnosno zaštite prirode.U Crnoj Gori se trenutno realizuju projekti koji imaju za cilj rješavanje i sanaciju ključnih problema - tzv. hot-spot tačaka u životnoj sredini, koje mogu značajnije da ugroze izuzetne prirodne vrijednosti crnogorskog prostora. U tom kontekstu urađen je projekat sanacije i rekultivacije jalovišta Rudnika olova i cinka u Mojkovcu, koji je godinama bio problem i ključno pitanje razvoja tog grada. Vlada RCG je finansirala izradu Glavnog projekta, a dopunskim istraživačkim radovima otpočela je prva faza, čiji se nastavak očekuje nakon 30.septembra, do kada je otvoren javni poziv za nadmetanje.Biodiverzitet i zaštićena područja su, takođe, značajan potencijal Crne Gore. Objektima zaštite prirode, zakonodavsto je obuhvatilo oko 7.14% ukupne površine Crne Gore, dok se prostornim planom predvidja da zbog izuzetnih prirodnih, estetskih i rekreativnih vrijednosti, režimom posebne zaštite prirode izdvoje novi objekti površine 261.300 ha, što sa dosadašnjim zaštićenim područjima čini 359.870 ha, ili 26% površine Crne Gore. Medjunarodnom zaštitom prirode na području Crne Gore obuhvaćeno je 7.2% ( 99.400 ha). Na području NP "Biogradska gora" već četiri godine se realizuje projekat ekološkog i turističkog razvoja uz podršku Vlade Austrije. Na području NP "Skadarsko jezero" u toku je realizacija izuzetno značajnog projekta "Integralno upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera", koji finasira GEF, a koji se realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom kao implementacionom agencijom. Tim projektima omogućava se očuvanje jedinstvenih bioloških vrijednosti tih rezervata prirode i njihova valorizacija, uz poštovanje principa održivosti i međunarodnih propisa.Upravljanje prirodnim resursima i prevencija njihove prekomjerne eksploatacije, u osnovi su težnja ka razvoju Crne Gore kao ekološke države. Osnovno polazište i ključna razvojna pretpostavka, pri tome, su ravnomjerna i pravedna raspodjela koristi i troškova korišćenja prirodnih resursa i životne sredine, kako u regionalnom (odnosno georgafskom) smislu, tako i medju pripadnicima različitih interesnih grupa i različitih generacija. Imajući u vidu probleme sa kojima se Crna Gora suočava, u nastojanju da sprovede strukturne reforme i pokrene novi razvojni ciklus, zahtjevi održivog razvoja predstavljaju veliki izazov za crnogorsko društvo u cjelini. Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora smatra da će Crna Gora, zajedničkim snagama i uz pomoć medjunarodnih institucija i organizacija, taj izazov uspješno savladati. To je naša odgovornost i obaveza prema sljedećim generacijama, kao i prema ostatku globalnog eko-sistema čiji smo mali ali vrijedni dio, i prema ljepoti i bogatstvu prirode u kojima živimo.