Vlada Crne Gore je, na 45. sjednici održanoj 4. novembra 2021. godine kojom je predsjedavao premijer prof. dr Zdravko Krivokapić, usvojila Informaciju o predlogu ekonomskog programa „Evropa sad!“. Polazeći od strateškog opredjeljenja svoje ekonomske politike, definisanog kao „ostvarenje pametnog, održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta koji će doprinijeti unapređenju kvaliteta života svih njenih građana“, Vlada je u međuresorskoj saradnji izradila ekonomski program – „Evropa sad!" čiji su glavni ciljevi: povećanje životnog standarda građana, rast zaposlenosti, smanjenje "sive ekonomije" na tržištu rada, unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta. Set predloženih mjera, prvenstveno u dijelu poreske politike, obuhvata:
Program omogućava opšti rast neto zarada za sve zaposlene, pri čemu će najveći rast od čak 80% ostvariti zaposleni koji su do sada primali minimalnu zaradu. Povećanjem minimalne zarade pozitivno se utiče na standard zaposlenih sa najnižim primanjima, dok se uvođenjem progresivnog oporezivanja dohotka vrši redistribucija dohotka sa onih sa višim na one sa nižim primanjima. U Informaciji je naglašeno da se Program zasniva na spremnosti države da se odrekne dijela prihoda u korist zaposlenog i poslodavca, stvarajući na taj način ambijent za otvaranje novih radnih mjesta i proširenje poreske baze.
Takođe, Programom se prezentuju sve mjere poreske politike koje će biti implementirane kako bi krajnji ciljevi programa bili ispunjeni, poštujući principe makroekonomske stabilnosti, dugoročne održivosti javnih finansija i atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije, uz stvaranje osnova za smanjenje nelojalne konkurencije, odnosno „sive ekonomije“, i to posebno na tržištu rada što posljedično obezbjeđuje zaposlenima veću pravnu sigurnost.
U diskusiji je naglašeno da će Program, koji je rađen prema krajnje konzervativnom mikrosimulacionom modelu razvijenom u okviru tehničke podrške Međunarodnog monetarnog fonda, u srednjem roku, omogućiti multiplikativni efekat na ekonomske tokove kroz: otvaranje novih radnih mjesta, povećanje lične potrošnje domaćinstava, smanjenje neformalne ekonomije, što će uticati na stvaranje uslova za povećanje budžetskih prihoda i dugoročnu održivost javnih finansija. Vlada je ocijenila da će predložene mjere unijeti neophodnu dozu optimizma u društvu, ohrabriti mlade da ostanu u Crnoj Gori, a pogotovo u njenim manje razvijenim djelovima, a istovremeno i omogućiti povećanje lične potrošnje domaćinstava, kroz povećanje raspoloživog dohotka.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o zaštiti poslovne tajne. U diskusiji je navedeno da je osnovni cilj ovog propisa veća pravna sigurnost i efikasna pravna zaštita poslovnih tajni od protivpravnog prisvajanja na tržištu, čime se nastoji povećati konkurentnost preduzeća i razvojno-istraživačkih subjekata čija se komparativna prednost zasniva na poslovnim tajnama. Takođe, ovim Zakonom se nacionalno zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavtsvom Evropske unije. Zakonom se, između ostalog, definiše pojam poslovne tajne, precizira kada se pribavljanje, korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra zakonitim odnosno nezakonitim, kao i utvrđuju mjere, postupci i pravna sredstva koja nosiocu poslovne tajne stoje na raspolaganju u slučaju nezakonitog pribavljanja, korišćenja i otkrivanja poslovnih tajni.
Utvrđen je Predlog zakona o pomorsko-agencijskoj djelatnosti s Izvještajem sa javne rasprave, kojim će prvi put u našem pravnom poretku biti na sistemski način regulisano obavljanje ove privredne djelatnosti. Ovim Zakonom propisuju se uslovi za obavljanje pomorsko-agencijske djelatnosti, prava i dužnosti pomorskog agenta i pomorskog agenta posrednika, način vođenja upisnika pomorskih agenata i pomorskih agenata posrednika, nadzor nad obavljanjem pomorsko-agencijskih djelatnosti i druga pitanja od značaja za rad pomorskih agenata i pomorskih agenata posrednika.
Vlada je utvrdila Amandman 1 i Amandman 2 na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica koji će Skupštini Crne Gore biti dostavljeni kao amandmane predlagača koji bi trebalo da budu sastavni dio teksta Predloga zakona. Ovim amandmanima predlaže se prelazak sa proporcionalnog (stopa poreza od 9 % nezavisno od iznosa oporezive dobiti) na progresivno oporezivanje dobiti pravnih lica u zavisnosti od iznosa oporezive dobiti i to po stopama od 9%, 12% i 15%. U diskusiji je naglašeno da će mikro i mala preduzeća, koja u Crnoj Gori čine preko 90% preduzeća i ostvaruju dobit do 100.000 eura, i prema novom zakonskom rješenju imati isto poresko opterećenje na dobit od 9%. Na ovaj način, obezbjeđuje se zaštita za privredne subjekte koji ostvaruju dobit do propisanog iznosa. Predloženim rješenjem došlo bi do povećanja budžetskih prihoda od cca 25 miliona eura.
Trenutna stopa poreza na dobit pravnih lica u Crnoj Gori najniža je u poređenju sa državama iz regiona, kao i u državama Evropske unije. Imajući u vidu da je prosjek stope poreza na dobit u Evropskoj uniji, koji za 2020. godinu iznosi 20.8%, i dalje veći od najveće stope poreza na dobit predložene ovim amandmanom, istaknuto je da Crna Gora ostaje konkurentna kao investiciona destinacija.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu. Razlozi za izmjene i dopune Zakona koji je donijet 2018. godine uslovljeni su potrebom usaglašavanja sa međunarodno obavezujućim konvencijama koje se odnose na oblast antidopinga u sportu. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona, Crna Gora ispunjava svoje međunarodno preuzete obaveze koje su proistekle ratifikacijom UNESCO Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu i Antidoping konvencije Savjeta Evrope (ETS br. 135). Imajući u vidu da član 46 stav 13 važećeg Zakona o sportu predstavlja ograničenje za pravnu, funkcionalnu i finansijsku nezavisnost Komisije za antidoping, predloženim odredbama predviđeno je da se formira Komisija za antidoping, koja će imati svojstvo pravnog lica i koja će biti nezavisna u svom radu. Definisane su nadležnosti, organizacija i statut Komisije i predviđeno je da ima savjet i direktora. Savjet ima pet članova, od kojih tri člana imenuje Savjet za sport, a po jednog COK i POK.
Donijeta je Odluka o obrazovanju Savjeta za upravljanje otvorenim podacima. Naglašeno je da otvoreni podaci predstavljaju osnovu za unapređenje rada javne uprave, dalju modernizaciju i transparentnost rada, kao i povećanje efikasnosti i kvaliteta usluga koje uprava pruža. Objavljivanje podataka u formatu koji omogućava ponovnu upotrebu od izuzetnog je značaja za transparentnost rada javnog sektora. Odlukom se, između ostalog, definišu zadaci Savjeta koji se ogledaju u prepoznavanju izazova u oblasti otvorenih podataka i predlaganju rješenja za te izazove, razmatranju i pokretanju inicijativa, aktivnosti i projekata sa ciljem unapređenja upravljanja otvorenim podacima, unapređenju saradnje sa organima na državnom i lokalnom nivou u cilju otvaranja što većeg broja podataka, upravljanju i promociji portala otvorenih podataka (www.data.gov.me) , kao i unapređivanju transparentnosti rada javne uprave i promociji principa otvorenih javnih politika.
Vlada je donijela odluke o izmjenama odluka o obrazovanju dijela mješovitih komisija za sprovođenje Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, kao i Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Islamske zajednice u Crnoj Gori. Izmjene su bile neophodne zbog personalnih i organizacionih promjena u sastavu 42. Vlade Crne Gore.
Usvojena je Informacija o ustupanju izgradnje infrastrukture i obavljanja komunalnih djelatnosti javnog vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama u naseljima Dobra Voda, Veliki Pijesak i Utjeha u opštini Bar i naselju Kruče u opštini Ulcinj Društvu sa ograničenom odgovornošću „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“.
Vlada je usvojila Informaciju o upućivanju humanitarne pomoći Avganistanu. U Informaciji se navodi da se nakon preuzimanja vlasti od strane talibana Avganistan danas suočava s humanitarnom krizom. Pandemija COVID-19 dovela je zdravstveni sistem pod ozbiljan pritisak, a ekonomija je teško pogođena zbog čega je mnogim Avganistancima potrebna hitna humanitarna pomoć koja se, početkom zime, može samo pogoršati. Imajući u vidu ove činjenice, Vlada je odlučila da uputi humanitarnu pomoć u iznosu od 100.000,00 dolara UN-u za prevazilaženje humanitarne situacije u Avganistanu, čime Crna Gora potvrđuje da je odgovorna članica UN-a koja, shodno svojim kapacitetima, doprinosi miru i bezbjednosti u svijetu.
Usvojena je Informacija o preduzetim aktivnostima na osnivanju Kreditno-garantnog fonda Crne Gore (KGFCG). Uspostavljenje KGF-a predstavlja značajnu komponentu oporavka, nakon mjera usvojenih 29. aprila 2021. godine za podršku privredi u suzbijanju posljedica pandemije COVID-19, a naročito finansijsku podršku razvoju i jačanju mikro, malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori. Ovim se želi uspostaviti dugoročni finansijski instrument, koji će stimulisati oporavak MMSP i koji će se koristiti kao instrument adekvatnog ublažavanja za sve potencijalne probleme u budućnosti izazvane ekonomskim šokovima. Podrška EBRD-a omogućava brže pokretanje Garantnog fonda u Crnoj Gori što će obezbijediti dugoročnu platformu za saradnju sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama i potencijalno obezbijediti više resursa za ekonomski oporavak i razvoj. Tim povodom zaduženo je Ministarstvo ekonomskog razvoja da otpočne aktivnosti na izradi Predloga zakona o osnivanju KGFCG.